Novi ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić najavljuje iskorake u radu

Zagrebački Institut za turizam u idućem razdoblju planira iskorak u radu, prije svega u podizanju kvalitete znanstvenog rada, boljem pozicioniranju u međunarodnoj znanstvenoj zajednici i jačoj suradnji s gospodarstvom, ali i s novim zapošljavanjem djelatnika, najavio je uz ostalo u razgovoru za Hinu novi ravnatelj Instituta Damir Krešić. Krešić je dugogodišnji zaposlenik tog Instituta, a na dužnost ravnatelja […]

Zagrebački Institut za turizam u idućem razdoblju planira iskorak u radu, prije svega u podizanju kvalitete znanstvenog rada, boljem pozicioniranju u međunarodnoj znanstvenoj zajednici i jačoj suradnji s gospodarstvom, ali i s novim zapošljavanjem djelatnika, najavio je uz ostalo u razgovoru za Hinu novi ravnatelj Instituta Damir Krešić.

Krešić je dugogodišnji zaposlenik tog Instituta, a na dužnost ravnatelja stupio je krajem listopada, naslijedivši na tom mjestu dugogodišnju ravnateljicu Sandu Čorak.

Podizanje kvalitete znanstvenog rada i novo zapošljavanje

“Institut za turizam mora biti lider u povezivanju znanosti i prakse, odnosno u praktičnoj primjeni rezultata znanstvenog rada u turističkom gospodarstvu, pri čemu nam je važno i što je usporedna analiza Instituta i drugih društvenih instituta pokazala da smo u 2016. bili među vodećim znanstveno-istraživačkim ustanovama s područja društvenih znanosti prema svim važnijim pokazateljima”, ističe Krešić.

Planira podići kvalitetu znanstvenog rada kroz veći broj objava u međunarodnim znanstvenim časopisima, povećanje broja istraživačkih projekata i stvaranje strateških partnerstva sa srodnim znanstveno-istraživačkim ustanovama iz zemlje i inozemstva.

Za te i druge planove bit će potrebno novo zapošljavanje i ‘pomlađivanje’, jer je Institut, kako kaže, kadrovski podkapacitiran, a kako proračunsko financiranje javnih znanstvenih instituta iz godine u godinu stagnira ili se smanjuje, za nove djelatnike trebat će osigurati nove izvore financiranja.

“Povećanje broja djelatnika traži i poboljšanje uvjeta rada odnosno adaptaciju postojećeg ili traženje novog prostora, o čemu je još rano govoriti, ali s obzirom da zgrada u kojoj trenutno radimo ni površinom ni infrastrukturnom opremljenošću ne zadovoljava potrebe i o tome moramo misliti”, kaže Krešić.

Podsjeća da se Institut financira iz državnog proračuna i iz prihoda od vlastite djelatnosti, otprilike u omjeru 70 naspram 30 posto, pri čemu napominje i da im je Pravilnik o osnovama financiranja znanstveno-istraživačkih instituta iz 1997. jedno od najvećih razvojnih ograničenja u smislu financiranja.

Rezultati mjerenja održivosti i TOMAS ljeto do kraja godine

Od projekata i suradnje na međunarodnoj razini Krešić ističe dugogodišnje dobre veze sa UNWTO-om (Svjetska turistička organizacija) kroz program pridruženog članstva, pri čemu izdvaja zajedničku publikaciju o transformativnoj ulozi turizma u 21. stoljeću te osnivanje opservatorija održivog razvoja turizma CROSTO, u sklopu čega su do sada napravili preliminarno izvješće o dostupnosti indikatora održivog razvoja turizma u hrvatskim primorskim županijama kojim je definirano 14 indikatora koje treba pratiti, dok je druga faza u tijeku i odnosi se na mjerenje indikatora održivosti od čega će prvi rezultati biti do kraja godine.

Institut radi na izradi satelitskog računa turizma (TSA), za štio Krešić kaže da je dugotrajan i složen posao, i već dugi niz godina provode razna istraživanja kao podlogu za izradu TSA, koja je iznimno bitna za sagledavanje svih učinaka i utjecaja na turizam i turizma na nacionalnu ekonomiju.

“Prvi put smo napravili studiju izvedivosti satelitskog računa turizma RH 2007., a prvu TSA 2011., dok trenutno u suradnji s Ministarstvom turizma i Državnim zavodom za statistiku provodimo primarna istraživanja kojima se prikupljaju podaci nužni za izradu turističke satelitske bilance (TSA) u 2018.”, najavljuje Krešić, naglašavajući dobru suradnju i s drugim domaćim institucijama te javnim sektorom, dok za suradnju s privatnim sektorom kaže da je zadnjih godina u stagnaciji i potrebno ju je unaprijediti.

Od strateških planskih dokumenata na kojima je Institut zadnjih 15-ak godina radio izdvaja Strategiju razvoja turizma RH do 2020. , TSA, istraživanje TOMAS-stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj i druge, s naglaskom da su osim na domaćem tržištu prisutni i u zemljama jugoistočne Europe (BiH, Crna Gora, Albanija, Grčka, Cipar i sl.)

Najavljuje i da će u prosincu ove godine predstaviti prve rezultate istraživanja TOMAS o ljetnoj potrošnji turista u Hrvatskoj ove godine, u vezi kojeg skreće pažnju da svaki put kada priprema provođenje TOMAS-a Institut ima problema s osiguranjem financiranja za to važno istraživanje.

“Radi se o jedinom istraživanju turističke potražnje i potrošnje, koje kontinuirano provodimo četiri desetljeća, čime se ne mogu pohvaliti ni znatno naprednije i bogatije zemlje. Zar nas, kao turističku zemlju, ne bi trebalo zanimati što turisti o nama misle, čime su zadovoljni ili koliko troše? U takvoj situaciji ne bi trebalo biti upitno provođenje istraživanja zbog nedostatka financiranja, ali je to problem s kojim se stalno srećemo, pa je tako zadnje istraživanje TOMAS ljeto 2014. provedeno isključivo zahvaljujući velikom entuzijazmu istraživača Instituta i zbog njihove želje da se, unatoč financijskim poteškoćama, nastavi kontinuitet istraživanja”, kaže Krešić.

Za kvalitetan razvoj turizma potrebna međusektorska suradnja

Osvrnuvši se na turističku strategiju do 2020. te neke komentare da je već po donošenju 2013. bila zastarjela i u zaostatku s trendovima, Krešić kaže da su kritike te strategije često neopravdane.

“Ta je strategija kroz kvalitetno definirana razvojna načela i strateške ciljeve osigurala dobre preduvjete za dugoročno održiv turistički rast i razvoj hrvatskog turizma. Ministarstvo turizma je slijedom nje izradilo i više od 10 akcijskih planova kojima je cilj operacionalizacija Strategije, a ono što eventualno može biti predmet kritika je dosadašnji stupanj implementacije za što Institut nije zadužen, ali i tu treba biti objektivan i znati da je za planski i kvalitetan razvoj turizma potrebna intenzivna međuresorna suradnja što u Hrvatskoj nažalost potpuno izostaje”, zaključuje Krešić.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close