NOVI OVRŠNI ZAKON: Pravo na život za ”obične ljude”

Broj dugotrajno blokiranih građana početkom je ove godine došao do 310.000 a dug je narastao do sablažnjivih 24,5 milijardi kuna. Broj dugotrajno blokiranih građana početkom je ove godine došao do 310.000 a dug je narastao do sablažnjivih 24,5 milijardi kuna. Nastavi li Fina kao i do sada donositi blokade, sredinom godine bi se moglo dogoditi […]

Broj dugotrajno blokiranih građana početkom je ove godine došao do 310.000 a dug je narastao do sablažnjivih 24,5 milijardi kuna.

Broj dugotrajno blokiranih građana početkom je ove godine došao do 310.000 a dug je narastao do sablažnjivih 24,5 milijardi kuna. Nastavi li Fina kao i do sada donositi blokade, sredinom godine bi se moglo dogoditi da građani prestignu nelikvidnost cijelog gospodarstva. Blokade računa postale su poput epidemije, nema im kraja ni lijeka. Blokirani su istovremeno postali ljudi bez prava glasa, zakon je bio ispunjavan bez zastoja, Fina je bila egzekutor istog trenutka. Tako se dovodilo do apsurdnog nepoštivanja ljudskih prava, trenutnim izvršenjem ovršnog zahtjeva na temelju krivotvorenih dokumenata vjerovnika. Većina blokiranih u tu je bezizlaznu situaciju došla gubitkom posla pa se zato brojka njih 310 tisuća, slaže s brojem nezaposlenih od četristo tisuća. U EU nema zemlje koja je ovršila toliko građana, koliko ih je u Hrvatskoj blokiranih.

Očuvanje sigurnosti i dostojanstva ovršenika
Izmjenama će napokon biti ispravljena velika nepravda prema samostalnim djelatnostima i honorarcima koji su radi ovrha ostajali bez svih primanja. Nije dovoljno što netko nema stalne prihode, nego povremeno kad ima nešto, treba mu ovrhom uzeti sve! Udruge za zaštitu potrošača, kao i brojni stručnjaci, predlagali su da se u novom ovršnom zakonu zaštite i honorari od ovrhe, kao što su zaštićene i plaće. Nakon dugog čekanja, Ministarstvo pravosuđa je uvažilo te primjedbe pa će tako od ovrhe biti izuzet honorar u visini dvije trećine prosječne neto plaće i to će se moći prebaciti na zaštićeni račun u Fini. Od ovrhe u potpunosti će se izuzeti darovi za djecu u dobi do petnaest godina, kao i naknade troškova za službena putovanja te naknade za saniranje šteta od elementarnih nepogda.
S druge strane, bio bi riješen i status najmoprimaca koji su se često vrhama našli na ulici preko noći. Tako će moći živjeti u ovršenoj nekretnini koja je prodana još godinu dana, uz plaćanje najamnine prema tržišnim cjenama. No, ovrhovoditelj će moći osigurati ovršeniku neku drugu nekretninu za stanovanje.
Ovime se želi ubrzati ovršni postupak, smanjiti troškovi, ali i očuvati sigurnost i dostojanstvo ovršenika.

Nezadovljni i javni ovršitelji

Kad je ova Vlada, drukčijem sastavu doduše, stupila na Vlast, prvi potez bio je stavljanje djelovanja javnih ovršitelja u mirovanje, s početka na kratki rok pa na nešto duži, a njihova funkcija nije aktivirana ni do sada. Zamišljeni su bili kao posredovatelji između vjerovnika i dužnika prije početka provedbe ovrhe, s ciljem postizanja sporazuma o plaćanju duga, čijim bi sklapanjem prestala potreba za provedu ovrhe.
Radi ne sprovedbe djelovanja javnih ovršitelja, Hrvatska udruga javnih ovršitelja predala je tužbu Europskom sudu pravde u Luksemburgu, radi neispunjnja obveza iz 23. poglavlja Pristupnog ugovora Hrvatske Europskoj uniji, koje se odnose na rad javnih ovršitelja.

Kako kažu u udruzi, Ministarstvo pravosuđa u III. nacrtu ovršnog zakona smatraju prvenstveno za dužnike, ali i za vjerovnike štetnim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2012. S kojima se neće postići nužnu učinkovitost, ekonomičnost, humanost provedbe ovrhe, već se samo kupuje vrijeme umjesto da Vlada bez odlaganja prizna da je jedino rješenje za problem ovrha i ovršnog dijela hrvatskog pravosuđa hitno ponovno uvođenje i početak rada javnoovršiteljske službe.

Konačna verzija izmjena i dopuna ovršnog zakona koja je trebala biti usvojena na sjednici Vlade prije praznika, skinuta je s dnevnoga reda prije održavanja sjednice. Kako su u Vladi objasnili radi toga jer se ”izmjene i dopune Ovršnog zakona moraju još tehnički usuglasiti” pa bi se prijedlog trebao naći na sljedećoj sjednici Vlade.
Europski sud pravde u Luksemburgu je prošle godine srušio španjolski ovršni zakon prema isitm kriterijima po kojima je kritiziran hrvatski ovršni zakon.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close