NOVA SRAMOTA DORH-a: Štiti li Cvitan nerad odbijanjem predaje informacija o predmetima svojih zamjenika!?

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH)  u prosincu 2017. ponovno se osramotilo objavom odluke njihova Kolegija kojim se odbija zahtjev za pristup informacijama kojim se, između ostaloga, tražio zbirni popis primljenih, riješenih i neriješenih predmeta osam zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana navodeći kako je zatražena ‘’informacija klasificirana stupnjem tajnosti’’. U zahtjevu koji je podnio zagrebački […]

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH)  u prosincu 2017. ponovno se osramotilo objavom odluke njihova Kolegija kojim se odbija zahtjev za pristup informacijama kojim se, između ostaloga, tražio zbirni popis primljenih, riješenih i neriješenih predmeta osam zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana navodeći kako je zatražena ‘’informacija klasificirana stupnjem tajnosti’’.

U zahtjevu koji je podnio zagrebački poduzetnik Hrvoje Šimić, ‘’kralj parnica’’ koji je nedavno upravo u Objektivu upozorio na netransparentnost rada brojnih institucija, tražio se navedeni popis zaprimljenih i riješenih predmeta u 2016. za bivšeg glavnog državnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, Jasminu Dolmagić, Inku Jurišić, Mirtu Kuharić, Dragu Marincela, Marinku Orlić i Andreju Šurinu Marton.

Povjerenica “šamara” DORH

No, zahtjev u kojem se, između ostaloga, tražio i samo broj zaprimljenih, riješenih i neriješenih predmeta, DORH je glatko i bahato odbio navodeći da su traženi podaci proglašeni tajnima Zakonom o državnom odvjetništvu i podzakonskim propisima.

No, i to najnovije rješenje DORH-a uslijedilo je nakon što je njihovo prethodno rješenje – također odbijenica iz kolovoza bila pobijena odlukom Povjerenice za informiranje Anamarije Muse u kojoj se isticalo kako je ‘’neprihvatljivo uskraćivanje pristupa informaciji samim navođenjem da je ista klasificirana stupnjem tajnosti’’.

U zvučnoj pljusci Povjerenice za informiranje DORH-u – rješenju s njezinim potpisom upućenom u rujnu naglašava se i kako je DORH donio rješenje bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Uglavnom, DORH je donio svoju odluku sramotno izostavljajući propisanu proceduru i ostavljajući gorak dojam sakrivanja informacija o (ne)radu njihovih ključnih ljudi Stoga, čelništvo je DORH dva mjeseca kasnije – tek u studenome pokušalo ‘’spasiti stvar’’ održavši Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske na kojem se odlučivalo i na temelju naknadno zatraženog mišljenja Vijeća za nacionalnu sigurnost koje je ‘’utvrdilo osnovanost klasificiranosti dokumentacije stupnjem tajnosti povjerljivo (POV)’. Na temelju provedenog teksta razmjernosti i javnog interesa, Kolegij DORH-a jednoglasno je zaključio kako prevladava zaštita zaštićenog interesa nad javnim interesom.

POV – Povjerljivo, ali nije tajna

Podaci koji se štite oznakom ‘’POV’’ i sama ocjena obnašanja državnoodvjetničke dužnosti, prema zadanim kriterijima, podaci su čijim bi otkrivanjem došlo do povrede osobnosti svakog dužnosnika jer ne postoji javni interes za otkrivanjem podataka. Upravo bi ti podaci ,ističe se, ‘’doveli do neosnovane kritike od strane pojedinaca koji ‘popisne listove’ i ‘ocjenu’ ne sagledavaju u cilju analize rada već ciljane negativne slike o pojedinom dužnosniku’’. Naglašava se i kako bi zatraženi popisni listovi samo jedan od više kriterija za ocjenjivanje dužnosnika i njihovim iznošenjem u javnost ne bi se prezentirala potpuna i istinita informacija o radu dužnosnika već ‘’krnja informacija koja kao takva ne pridonosi cilju iz Zakona o pravu na pristup informacijama iz načela pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija’’. U rješenju DORH-a naglašavalo se i kako bi iznošenje zatraženih podataka utjecalo na samostalnost i neovisnost rada svakog pojedinog državnoodvjetničkog dužnosnika i DORH-a u cjelini te bi se ‘’krivo interepretirale nepotpune informacije’’. Zaštićeni k’o medvjedi Ističe se i kako je postojećim zakonom zabranjen svaki oblik utjecaja, a posebno svaki oblik prisile prema državnim odvjetnicima te se zahjev za predajom zatraženih podataka ‘’iščitava upravo kao prisila prema državnoodvjetničkim dužnosnicima korištenjem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama i korištenjem medija’’.

Slijedom navedenog, zaključuje se u rješenju DORH-a, davanjem zatraženih podataka ‘’naštetila bi se Ustavom definirana pozicija državnog odvjetništva kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela i sigurnost građana odnosno svakog državnoodvjetnič- kog dužnosnika iz DORH-a, USKOK-a i 22 općinska te 15 županijskih državnih odvjetništava.’’ Jednostavno, DORH je udarajući teš- kom artiljerijom i nepoštivanjem procedure na temelju zahtjeva za pristup informacijama, stvorio teško izbrisiv dojam da je Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan pokušao na sve načine izbjeći odgovore koliko rade njegovi zamjenici, a indirektno i on sam.

No, to nije izgledni kraj ove, prema svemu sudeći, najnovije sramotne epizode DORH-a. Naime, Hrvoje Šimić podnio je žalbu na rješenje – odnosno odbijenicuDORH-a u kojom naglašava kako je njihovo rješenje ‘’opširno, neuredno i nerazumljivo te predstavlja bitnu povredu upravnog postupka’’.

U Šimićevoj žalbi ističe se kako su tumačenja DORH-a u njihovu rješenje bitna povreda upravnog postupka jer je nejasno kakve su dokaze u Državnom odvjetništvu proveli i na koji je način su utvrđene činjenične tvrdnje da bi iznošenje zatraženih informacija ‘’utjecalo na samostalnost i neovisnost rada svakog pojedinog državnoodvjetničkog dužnosnika i državnog odvjetništva u cjelini’, ali da bi i poslužile za ‘’stvaranje ciljane negativne slike o pojedinom dužnosniku’’ DORH probija rokove.

U žalbi se ističe i kako je Kolegij DORH-a koji je donio takvo rješenje tijelo javne vlasti koje ‘’samo po sebi šalje poruku zainteresiranoj javnosti’’ te se glavni državni odvjetnik Cvitan, kako se navodi, ogriješio o odredbe Zakona o državnom odvjetništvu jer su nadležnosti Kolegija DORH-a jasno propisane. Naglašava se i kako je Radna grupa DORH-a ‘’probila rokove’’ u kojima se trebala očitovati na rješenje Povjerenice za informiranje koja je još u rujnu tražila ponovno očitovanje o Šimićevu zahtjevu, ali i na to da su članovi Radne grupe ‘’odlučivali sami o sebi’’. U tužbi se osporava i stupanj tajnosti ‘’povjerljivo’’ kojim su u rješenju DORH-a označeni svi podaci u osobnom spisu svakog od Cvitanovih zamjenika, a posebno oni o broju zaprimljenih, riješenih i neriješenih predmeta tijekom 2016. koji su, prema Šimiću, iznimno interesantni široj javnosti.

‘’Obzirom na dugotrajnost te predanost obnašanja državnoodvjetničke dužnosti zamjenika glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, Jasmine Dolmagić, Inke Jurišić, Mirte Kuharić, Drage Marincela, Marinke Orlić i Andreje Šurine Marton, dostupnost zainteresiranoj javnosti podataka o radu državnoodvjetničkih dužnosnika mogla bi samo utjecati na stvaranje vrlo pozitivnog dojma u javnosti, te potaknuti sve druge državno odvjetničke dužnosnike da slijede tako posvećeni način obnašanja zamjenika glavnog državnog odvjetnika’’, zaključuje se u žalbi. Kako smo rekli, Šimić kao ‘’kralj parnica’’ u otvorenom ringu finom je ironijom uzdrmao DORH i odnio neospornu pobjedu. Barem u ovoj rundi.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close