NOVA GODINA: Racionalizacija državne uprave

Početak nove godine vrijeme je u kojemu se, na tragu Vladine odluke o racionalizaciji državne uprave, ukidaju i s drugim tijelima spajaju brojne agencije, zavodi, uredi… Vlada je početkom kolovoza usvojila zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kojim je predviđeno ukidanje ukupno 54 tijela i njihove spajanje […]

Početak nove godine vrijeme je u kojemu se, na tragu Vladine odluke o racionalizaciji državne uprave, ukidaju i s drugim tijelima spajaju brojne agencije, zavodi, uredi…

Vlada je početkom kolovoza usvojila zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kojim je predviđeno ukidanje ukupno 54 tijela i njihove spajanje s resornim ministarstvima ili drugim agencijama, uredima ili slično. Kako je osnivanje ili rad niza tih tijela bio razrađen kroz zakonske tekstove tako je i njihovo ukidanje tražilo izmjene desetaka zakona, koji na snagu stupaju s 1. siječnja 2019. godine, a predviđaju ukidanje i pripajanje 20-ak agencija, zavoda ili uprava, čije će poslove i djelatnike uglavnom preuzeti resorna ministarstva.

Jedno od najvećih spajanja dogodit će se u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP), kojemu su ‘pridruženi’ Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), osim u dijelu vatrogastva, potom Hrvatski centar za razminiranje i Ured za razminiranje, Zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost te Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom.

Kao posljedica tih spajanja, jedna od većih promjena koja se očekuju u resoru MUP-a je uspostava ravnateljstva civilne zaštite, a što bi osim bolje organizacije civilne zaštite trebalo osigurati i više novca iz EU.

“Analize MUP-a i DUZS-a pokazale su da je sektor civilne zaštite nedovoljno razvijen i u jednom dijelu zapušten”, rekao je nedavno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Novom organizacijom civilne zaštite želi se podići funkcionalnost sustava, na način da se u svakom trenutku, kad je riječ o velikim nesrećama i katastrofama, zna s kojim snagama se raspolaže i s kojima se može izaći na teren te tko upravlja i donosi odluke. Osim za podizanje razine organizacije sustava civilne zaštite, to je važno jer će poslužiti kao platforma na kojoj će Hrvatska povući više sredstava iz Europske unije, kazao je Božinović.

Spomenutim spajanjem, očekuje se da će iz DUZS-a u MUP prijeći 630 službenika.

Poslove vatrogastva iz DUZS-a preuzet će Hrvatska vatrogasna zajednica, a za koju je predviđeno da od početka 2020. godine bude ustrojena kao središnje tijelo državne uprave. Naime, 2019. će se uz ostalo iskoristiti i da se na cjelovit način uredi djelatnost vatrogastva, uzimajući pri tome u obzir i dosadašnje iskustvo u radu DUZS-a te poteškoće u koordinaciji vatrogasnih aktivnosti, objašnjenje je iz zakonskog prijedloga izmjena zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave.

MUP će od početka godine preuzeti i poslove Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), sredstva za rad, nekretnine, prava i obveze, zaposlenike, koji od javnih postaju državni službenici, a radi se o njih 155, od kojih 70 ima iskaznicu pirotehničara. Procjena je kako će se time uštedjeti 1, 6 milijuna kuna zbog ukidanja nekih rukovodećih mjesta te dodatnih 550 tisuća zbog ukidanja upravnih i savjetodavnih tijela.

Vlada, koja je predložila integraciju HCR i MUP-a, smatra kako će sve glavne zadaće koje je HCR obavljao i dalje obavljati na jednako kvalitetan način.

“Osim službenika HCR, razminiranje u Hrvatskoj obavlja oko 700 ovlaštenih pirotehničara u 39 trgovačkih društava, kod njihovog posla se ništa ne mijenja. Oni su ti koji razminiraju, a HCR, odnosno od 1. siječnja, MUP samo nadgleda da se taj posao obavi po pravilima struke i kvalitetno”, objasnio je u saborskoj raspravi o Vladinu prijedlogu državni tajnik u MUP-u Žarko Katić.

Naglasio je i kako ostaju materijalna prava pirotehničara. Prije godinu dana donijet je novi kolektivni ugovor i on ostaje na snazi, poručio je.

Uz to, MUP-u će se pripojiti i Vladin Ured za razminiranje, kao i Zavod za nuklearnu i radiološku sigurnost, a i od tog se spajanja očekuju uštede od oko 880 tisuća kuna na rashodima za zaposlene te 755 tisuća kuna za troškove najma prostora.

Promjene i u poljoprivrednom i sektoru gospodarstva

Ukidanje niza agencija i zavoda dogodit će se i u sektorima poljoprivrede i gospodarstva.

Tako će s početkom godine s radom prestati Agencija za investicije i konkurentnost, koja će se, kao i Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo pripojiti Ministarstvu gospodarstva.

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, pak, promijenit će naziv i postati Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, kojoj će se u cijelosti pripojiti Hrvatska agencija za hranu, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu te dio Hrvatske poljoprivredne agencije.

Dio Hrvatske poljoprivrede agencije preuzet će resorno Ministarstvo poljoprivrede, koje će preuzeti i Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu. Uz poslove, imovinu i obveze, Ministarstvo će preuzeti 306  zaposlenika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

S početkom 2019. godine kao samostalna agencije više neće funkcionirati ni Agencija za regionalni razvoj, koja će se pripojiti Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, niti Agencija za vodne putove, koja će ući u sastav Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripaja se Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, dok će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzeti stručne poslove koji su do sada bili u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP).

U resoru zdravstva Ministarstvo će preuzeti poslove Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi te Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe droga, dok će Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preuzeti poslove dva zavoda – Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping.

Ministarstvu znanosti i obrazovanja pripaja se Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu, baš kao i dio Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, dok drugi preuzima Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Kao samostalno tijelo više neće postojati ni Hrvatski mjeriteljski institut, koji će se pripojiti Državnom zavodu za mjeriteljstvo.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close