NATAŠA NOVAKOVIĆ, PREDSJEDNICA POVJERENSTVA ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA: Političkih pritisaka ima, a komunikacije s Ministarstvom uprave uopće nema

Nataša Novaković ostavlja dojam da je kritike, prozivke, ali i pritisci, ne obeshrabruju. Ali, neće se dogoditi niti ono o čemu se govorilo, da će sad političari i dužnosnici biti mirniji. Dobro raspoložena, vrlo jednostavna, a iako je ‘’zatrpana’’ poslom, pristupačna, o svom poslu govori sa zadovoljstvom. Završila je Pravni fakultet 2000. godine. S Fakulteta političkih […]

Nataša Novaković ostavlja dojam da je kritike, prozivke, ali i pritisci, ne obeshrabruju. Ali, neće se dogoditi niti ono o čemu se govorilo, da će sad političari i dužnosnici biti mirniji. Dobro raspoložena, vrlo jednostavna, a iako je ‘’zatrpana’’ poslom, pristupačna, o svom poslu govori sa zadovoljstvom.

Završila je Pravni fakultet 2000. godine. S Fakulteta političkih znanosti ima specijalistički studij, a završila je MBA za ljudske potencijale Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Prvo radno iskustvo imala je u jednom odvjetničkom uredu kao pripravnica, a nakon položenog pravosudnog ispita 2004. godine radila je u Uredu za socijalno partnerstvo Vlade RH, kao stručna suradnica za radno i socijalno zakonodavstvo.
Od 2006. godine bila je u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, najprije kao savjetnica predsjednika HUP-a, a potom na mjestu direktorice za radne odnose i ljudske potencijale. Nataša Novaković sudjelovala je u procesu donošenja Zakona o radu.

Izbor na to mjesto, činilo se, da će se pretvoriti u aferu, ali uz malo čekanja da se sve završi, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je nastavilo s radom. Na Dan žena bit će godina dana kako je Nataša Novaković predsjednica Povjerenstva.

 Bivša predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković, imala je dobru percepciju u javnosti, a to je sjena koja vas je pratila od početka rada na čelu Povjerenstva. Je li vas to smetalo? Kako ste doživjeli usporedbe?

 – Ne, općenito nemam potrebu uspoređivanja s drugima. S druge strane, Povjerenstvo nisam samo ja, nas je pet i ja niti jednu odluku u predmetu ne mogu donijeti bez još barem dvoje kolega. Ja nisam Povjerenstvo, ja sam na njegovu čelu, ali ono je kolektivno, profesionalno i nepristrano tijelo.

Što vas je ponukalo da se javite na natječaj?

– Bila sam u Hrvatskoj udruzi poslodavaca više od deset godina te sam se bavila tržištem rada, ljudskim potencijalima i društveno odgovornim poslovanjem. Posao mi je bio sjajan, ali osjećala sam da moram napraviti neki iskorak. I onda sam vidjela natječaj na stranici Sabora i prijavila se. Radilo se o poslu koji me interesirao, javila sam se na ovaj natječaj jer mi posao činio dovoljno intrigantan i zanimljiv.

Gdje je poveznica između ljudskih potencijala i sukoba interesa dužnosnika?

 – Poveznica je društveno odgovorno poslovanje. I kod ljudskih potencijala imate etiku, etično ponašanje, a i svaka kompanija ima etički kodeks, kao što ga imaju i dužnosnici. Što se tiče društveno odgovornog poslovanja, ja sam vodila inicijativu Ujedinjenih naroda Global Compact koja ima deset temeljnih načela, a jedno od njih je i borba protiv korupcije. U HUP-u sam se bavila razvojnim dijelom poduzetništva, kompanijama koje se ne fokusiraju samo na profit, nego daju nešto i društvu i zajednici. To ima i ovaj posao, ali s druge strane, Povjerenstvo ima svoju svrhu, imate osjećaj da radite nešto dobro za društvo u cjelini i zapravo ste opet u zoni društveno odgovornog djelovanja, samo ne u privatnom, nego u javnom sektoru.

Koliko onoga što se radili u HUP-u možete primijeniti u radu u Povjerenstvu?

 – Taj dio upravljanja ljudima je jako zanimljiv, pogotovo nekome tko dolazi iz privatnog u državni sektor. Sve ono što sam naučila iz ljudskih potencijala i upravljanja pokušavam ovdje primijeniti, a to mi je sjajan izazov. Isto tako odgovorno i etično ponašanje bitno je i za privatni i za javni sektor, sve ono što se traži od privatnog sektora primjenjivo je pa čak i strože na javni sektor odnosno na dužnosnike.

U pripremi su i izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Koje promjene biste voljeli vidjeti u zakonu? Konzultiraju li vas uopće iz Ministarstva uprave?

– Koliko mi je poznato radna skupina u Ministarstvu uprave u ‘’mirovanju’’ je od lipnja prošle godine i od tada nema komunikacije, niti službene niti neslužbene. Ne konzultiraju nas uopće. Potpuna je tišina u tome.

Nama je važno da se, u izmjenama Zakona, nikako ne smanje ovlasti Povjerenstva. Ono što bismo voljeli vidjeti jest npr. jačanje ovlasti povjerenstva na lokalnoj razini. Najveći problem je što je prijedlog zakona sadržavao i vjerojatno još uvijek sadržava, neke jako problematične odredbe kao što je npr. brisanje perioda hlađenja. Zapravo nije niti jasna svrha donošenja ovog Zakona jer se njime gotovo ništa ne poboljšava.

Građani Povjerenstvo nekako više doživljavaju kao kazneno tijelo, nego kao preventivno, a uz to i jedno od rijetkih koje zaista djeluje.

 – Ni jedno niti drugo nije baš dobro. Postojale su zamjerke da nemamo dovoljno edukacija za dužnosnike i da ne dajemo dovoljno smjernica, to nam je još GRECO (Grupa država protiv korupcije Vijeća Europe) zamjerio. Prošle godine doista smo se potrudili da, unatoč velikom broju predmeta, nađemo vrijeme i za edukacije koje smo organizirali u Zagrebu, Varaždinu, Splitu i Osijeku, a isto tako smo izradili i smjernice za saborske zastupnike. To je taj preventivni dio. Međutim, meni izgleda, da je i sankcija dio prevencije. Kad nekoga sankcionirate, a kad bio još to bila značajna sankcija, nitko nikad ne bi pomislio na ponovno kršenje zakona. To bi preveniralo svako takvo ponašanje. Povjerenstvo je preventivno tijelo, dajemo mišljenje… kad nas se pita. Često puta nas se pita, kad je već počinjena neka povreda zakona. A, pri tome treba imati na umu, da su nam ovlasti iznimno male.

Jeste li na čelu Povjerenstva, osjetili neke političke pritiske?

– Jesam (stanka). Kada glasam na sjednicama, važno mi je da sam osobno zadovoljna svojom odlukom i glasom te da mogu mirno spavati, a hoće li me zbog toga javnost ili politika razapeti, na to ne mogu utjecati. Naravno, da takvo što nije ugodno, jer ne možete se otarasiti toga, onog trenutka kad se dogodi. No, nisam se odlučila raditi ovaj posao da bih nekog činila zadovoljnim, nego sam se javila jer mislim da ga mogu dobro raditi.

Nedostaje li vam ljudi u Povjerenstvu?

 – Imamo pravnike s pravosudnim ispitom, iznimno kvalitetne i sjajne ljude. Imamo i odličan IT sustav, što me dolazeći iz privatnog sektora ugodno iznenadilo. S druge strane, definitivno nedostaje ljudi, primjerice, kolegica koja je pravna savjetnica ujedno je glasnogovornica Povjerenstva. Snalazimo se, ali mislim da je posao jako zahtjevan. Dopuštenje za zapošljavanje dvije osobe imamo, ali nemamo prostora!

 Ima li Povjerenstvo mnogo neriješenih predmeta?

– U referadi još uvijek imam predmete iz 2016. i 2017. godine. Analizirali smosve predmete da vidimo zašto stoje, uputili smo požurnice u predmetima u kojima čekamo neke dokumente I sl. Imamo predmete u kojima nam državna tijela ili netko drugi, ne odgovaraju na naše upite i u takvim slučajevima imamo neutvrđeno činjenično stanje. Tako se događa, da radimo i na starim i na novim predmetima. Variramo stalno između 200 i 300 predmeta, a u zadnje vrijeme uočljiv je porast prijava visokopozicioniranih dužnosnika.

Poznati ste po tome, da se zalažete za prava žena.

 – U politici postoje kvote za žene na izborima, koje se poštuju ovako ili onako. U privatnom sektoru postoji dio kompanija koje su same sebi nametnule dobrovoljne kvote i postoje mnoga istraživanja koja pokazuju da upravo kompanije koje imaju rodno izbalansiranu upravu imaju mnogo bolje rezultate, jaču etiku i manje riskantno poslovanje. To je u velikom broju država članica EU sasvim normalno, a osobno mislim da je postotak između 15 i 20 posto žena na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj – premalo.

Nitko ne bi, vjerujem, želio biti izabran samo zbog kvote, ali s druge strane, ako nema kvota, teško je napraviti veliku promjenu jer ovim tempom ravnopravnost bi se mogla postići za otprilike 80 godina. No, postoje i primjedbe da nema dovoljno kvalitetnih žena, što nije istina. Žene u Hrvatskoj čine 60 posto visokoobrazovanog stanovništva, dakle mnogo ih je više nego muškaraca, a i dalje ih je znatno manje na upravljačkim pozicijama. Mislim da bi trebalo apsolutno biti više žena u politici, a isto tako bi se one trebale više povezati, bez obzira na političku opciju kojoj pripadaju.

Zanima li vas politika?

– Mene je politika godinama jako zanimala, jer sam sudjelovala u donošenje javnih politika od 2004. pa sve do odlaska iz HUP-a, koji je socijalni partner Vladi RH. No nikada nisam imala potrebu biti ni u jednoj stranci jer jednostavno nisam našla onu s kojom bih se mogla u potpunosti identificirati, a i ne volim hijerarhiju.

Što bi vam bio nedostatak u radu?

– Baš sve volim reći, otvorena sam, radije nego bilo što prešutjeti, to ponekad nije baš dobro.

Imate li slobodnog vremena i što radite s njime?

–  Kad je lijepo vrijeme trčim uz glazbu, a sada treniram ujutro tri puta tjedno u gymu. To mi je zadovoljstvo. Vježbanje me oslobodi svakog stresa, a općenito mislim, da ljudi trebaju održavati kondiciju I vježbati. Rado čitam, ali ne onoliko koliko bih voljela, filmove bih gledala isto tako, kad bih stigla. I volim putovati, opet, kada stignem. Volim adrenalin i zato tražim posao koji je zahtjevan i nije dosadan. Jako volim svoj posao, on čini velik dio mene same i zato mi je važno da me ispunjava.

Koliko je teško uskladiti privatni život i posao?

 – Nije lako sigurno, ali se složi. Suprug i ja imamo podijeljene obaveze s kćerima – jedna je osmogodišnjakinja a druga je desetogodišnjakinja – prema rasporedu razvozimo ih po aktivnostima, idemo na sastanke u školu i ostalo.

‘’Nosite’’ li posao doma?

 – Nastojim da ne, jer mojem poslu tamo nije ni mjesto i pokušavam maksimalno  smanjiti utjecaj mog posla na djecu. Međutim, naravno da kada postoji neki predmet koji je javnosti interesantan, moj telefon ne prestaje zvoniti cijeli dan. Isto tako i ja sama često doma razmišljam o predmetima, a navečer kad cure odu u krevet znam se vratiti za laptop i raditi.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close