Naplata sadržaja na portalima će se uvesti, samo je pitanje kada i na koji način

Naši sugovornici kažu da je ovakav model novinarstva gotovo neodrživ i da će se u budućnosti sadržaj na portalima nekako morati početi naplaćivati Novinarstvo, složit će se mnogi, nikad u svojoj povijesti nije bilo u težoj situaciji. Pojava super brzog interneta, a samim tim i mnoštva portala, gotovo u isto vrijeme kada je započela i […]

Naši sugovornici kažu da je ovakav model novinarstva gotovo neodrživ i da će se u budućnosti sadržaj na portalima nekako morati početi naplaćivati

Novinarstvo, složit će se mnogi, nikad u svojoj povijesti nije bilo u težoj situaciji. Pojava super brzog interneta, a samim tim i mnoštva portala, gotovo u isto vrijeme kada je započela i ekonomska kriza, iz temelja su promijenili novinarstvo, posebno ono pisano. Mnogi tiskani mediji diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, nestali su zauvijek, stotine novinara dobilo je otkaz, kvaliteta novinarskih radova jako se srozala. Što učiniti, kako riješiti novonastalu situaciju? Pokušali smo doznati bi li naplata sadržaja na portalima donekle uspjela izvući izdavače koji u besplatnom moru vijesti vape za kakvom-takvom zaradom od čitatelja, a novinarima osigurala bolje uvjete za rad, a samim tim i kvalitetnije novinarstvo.

Nikola Vrdoljak, član Uprave marketinške agencije Digitel, tvrdi kako će naplata sadržaja u Hrvatskoj zaživjeti u budućnosti samo je pitanje s kakvim modelom.

-New York Times ili Financial Times bilježe stalni rast prihoda od naplate sadržaja na internetu, jer imaju globalnu publiku. Hrvatska je malo tržište, pa će se možda morati pronaći drugačiji načini financiranja, jer ovakvo kakvo je sad, nije profitabilno. Hoće li to biti neki servisi unutar portala poput dodo.hr koji je pokrenuo EPH ili naplata premium sadržaja, svatko će sam procijeniti. Naplata će se morati uvesti na bilo koji način, odnosno izdavači će se morati vratiti publici koja će (ne)plaćanjem ocijenivati kvalitetu sadržaja. Ovako se sve podređuje klikovima i oglašivačima, sadržaj pati, a zarade nema. Medijske kuće trebaju biti hrabrije i moraju početi isprobavati modele, tako će najbolje vidjeti što bi moglo zaživjeti – kaže Vrdoljak.

Pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku Đorđe Obradović nije siguran može li u Hrvatskoj zaživjeti naplata sadržaja s obzirom na malo tržište.

-Ja sam sa svojim studentima radio anketu u kojoj smo došli do rezultata da bi samo 15% korisnika web sadržaja bilo spremno plaćati. Konzumenti su se navikli na besplatni sadržaj i teško im je sad promijeniti percepciju.

Prije ikakvog pokušaja uvođenja tzv. paywalla, slažu se Obradović i Vrdoljak, potrebno je ojačati zakonsku regulativu koja se tiče autorskih prava.

-Dok se god cijeli tekstovi mogu uzimati bez pitanja, čak i s navođenjem izvora, teško će biti naplatiti sadržaj, jer će neki portali ponovno ostati besplatni. Krasti će informacije s portala koji naplaćuju sadržaj, a publika će dolaziti kod njih, jer neće morati plaćati. Zato je prije uvođenja same naplate sadržaja jako važno prekinuti praksu krađe autorskih tekstova – njihovo je mišljenje.

Sličan je stav i Ivice Đikića, glavnog urednika tjednika Novosti.

-Dok god bude portala i sajtova koji će biti besplatni, iako ne znam kako će uspijevati održavati ozbiljniji novinarski pogon isključivo na prihodima od oglasa u kriznim vremenima, onim portalima koji odluče u potpunosti naplaćivati svoj sadržaj bit će vrlo teško opstati i zadržati čitanost, naročito na malim i siromašnim tržištima poput hrvatskog. Po meni, najbolji je i najjednostavniji model pretplate, ali da bi veliki broj ljudi izdvojio, recimo, 100 kuna mjesečno za pretplatu na neki portal, taj portal mora zaista odskakati kvalitetom svojih tekstova, autora i informacija. A s obzirom da kvaliteta novinarstva danas više gotovo nikome nije bitna, to jest da je vrlo malo onih kojima je bitna, a oni su uglavnom osiromašili, nisam optimist kad je riječ o mogućnosti da se ozbiljna redakcija ozbiljnog news-portala u Hrvatskoj izdržava isključivo naplaćivanjem sadržaja. To bi u budućnosti moglo biti moguće samo u slučajevima specijaliziranih portala “iz kućne radinosti” – zaključuje Đikić.

No što kažu najveći igrači u branši koji su više puta pokušavali i još uvijek pokušavaju pronaći način zarade od čitatelja? Tomislav Wruss, direktor EPH za medije, još prije dvije godine najavio je uvođenje naplate za svoja izdanja. Pitali smo ga zašto to još uvijek nije zaživjelo?

-Pokušavamo ustrojiti sustav proizvodnje sadržaja na način da je moguće raditi 24 sata, sedam dana u tjednu i to za svaku pojedinu platformu. Pri kraju smo s tim poslom, i nadam se da ćemo uskoro krenuti s naplatom sadržaja, najkasnije do kraja godine.

Wruss otkriva kako će pretplata na izdanja EPH nalikovati onima s web portala Wall Street Jornala.

-Model je različit od onoga koji je uveo Financial Times, a proširio New York Times. Znači nećemo imati model taksimetra, određeni broj članaka besplatno, nego starinski model Wall Street Journala, tzv ‘curated content’, u načelu onaj iz tiskanog izdanja, bit će zaključan za pretplatnike. Istovremeno ćemo besplatni sadržaj weba učinit žanrovski i tematski širim.

Interesiralo nas je koliko će koštati ta pretplata, odnosno hoće li je biti moguće kupovati i na dnevnoj bazi.

-Naš fokus nije na pojedinačne članke, nego na pretplatu, a što se tiče cijene, ne mogu vam je otkriti, ali mogu reći da će biti jeftinija od tiskanog izdanja, i uporediva s, naprimjer, premium paketima na pay-tv-u.

Wruss ističe da se EPH oko uvođenja skupne naplate sadržaja nije dogovarala s nijednim izdavačem.

-Mi idemo svojim putem. Ne mislim da ćemo izgubiti čitatelje s naplatom, jer ćemo povećati kvalitetu. Ja sam veliki zagovornik besplatnog i otvorenog weba, ali sadržaj na kojem je netko dugo radio i koji je vrhunski, morao bi se naplaćivati. Također, borit ćemo se i protiv krađe tekstova, ali mislim da nema problema s onima koji uzmu citat i na temelju toga, grade svoju priču. Problem je kada se uzme čitav tekst bez obzira što je naveden izvor – zaključuje Wruss.

Njihovi kolege iz druge velike medijske kuće Styrije već nude mogućnost naplate sadržaja za premium tekstove. Direktora Styrije za Hrvatsku Borisa Trupčevića pitali smo koliko su zadovoljni dosadašnjim rezultatima.

– U ovom trenutku 99 posto medijskih kuća u svijetu razmišlja o tome kako monetizirati sadržaj i tako stabilizirati prihode. Mnogo je modela, neki su manje, a neki više uspješni. Bitno je da se pokušava i da određeni modeli počinju pokazivati zavidne rezultate. Na koncu, niti jedan takav projekt ne može biti neisplativ jer ako si prije imao nulu, a poslije 1 imaš mali dobitak. Stiču se nova znanja i iskustvo. Ne mogu govoriti o apsolutnim brojkama, ali od lansiranja naplate do danas prihodi su porasli za 400 posto. To je još uvijek daleko od sedmeroznamenkastih iznosa, no Premium je dugoročni projekt za budućnost.

Trupčević ističe kako brzi i potrošni sadržaj ni ne treba pokušati naplatiti, jer mora biti dostupan svima.

– S druge strane, sadržaj koji zaista ima dodanu vrijednost, treba naplatiti. Takav pristup koji istovremeno uključuje i besplatne i platne sadržaje postaje dominantan svugdje u svijetu i pokazuje se kao ispravan opći smjer. Styria zasad vidi i postojeći print i online model kao održiv i bilježi zadovoljavajuće rezultate poslovanja. No, posve je jasno da ćemo se u budućnosti oslanjati na nove modele, i to gotovo sigurno na više njih istovremeno.

Zanimljivo da Trupčević vidi svijetlu budućnost novinarstva.

– Naša iskustva daju definitivan zaključak da se isplati ulagati u razne oblike naplate sadržaja. Ona također pokazuju ozbiljan trend rasta za koji je teško prognozirati na kojim ćemo vrijednostima doživjeti plafon. Gornja granica vjerojatno je granica naše kreativnosti.

Htjeli smo čuti mišljenje i vlasnika Indexa Matije Babića, ali ni nakon više uzastopnih pokušaja, nije nam odgovarao.

Kako vidimo, najveći izdavači pokušavaju izvući profit s weba, jer je sadašnji model gotovo ekonomski neodrživ. Hoće li uspjeti i na koji način, ostaje nam za vidjeti. Jedno je sigurno – novinarstvo je u velikoj tranziciji i pitanje je kada će i kako ta transformacija završiti. Ako ikad i završi s obzirom na brzinu razvoja tehnologije.

 

Piano media model: Izazov u međusobnim odnosima izdavača

Često se u raspravama oko naplate sadržaja spominju slovački, poljski i slovenski model koje je osmislila i vodila slovačka tvrtka Piano Media. Značajka tog modela je da su se okupili najveći izdavači i uveli naplatu sadržaja na sva izdanja i sve članke, tako da na njihovim web stranicama uopće nema besplatnih vijesti. Kada korisnik plati, može čitati sve portale unutar Piano sustava. Konkurencija na taj način skoro da i ne postoji, a s druge strane, ako se nešto ‘malo ozbiljnije’ želi pročitati na internetu, to se mora i platiti. Glasnogovornika Piano Medija Davida Brauchlija pitali smo što je s onim portalima koji su ostali besplatni? Kradu li vijesti i šteti li to naplati sadržaja?

-Toga naravno ima, i mi tu ne možemo ništa. Ali to ne znači da ih korisnici čitaju i da nisu voljni platiti sadržaj. Naravno da je čitanost nakon uvođenja pretplate pala za oko 15%, ali prihodi od naplate sadržaja veći su za oko 40% nego li su izdavači zarađivali prije na temelju reklama. I oni stalno rastu pogotovo kako se publika navikava na plaćanje internetskog sadržaja – kaže nam Brauchli.

Štefan Hrib, glavni urednik slovačkog Tyždena, kaže da naplaćuju sadržaj 3,90 eura za mjesečnu pretplatu, 9,90 za tromjesečnu i 39 eura za godišnju.

-Bez naplate sadržaja nemoguće je raditi novinarstvo. Trebali smo to uvesti puno prije, ali evo tek sad ispravljamo te greške – govori Hrib koji tvrdi da prihodi konstantno rastu otkako su uveli naplatu.

Vrdoljak, Wruss i Trupčević smatraju da je Piano model previše agresivan te da treba dio sadržaja biti besplatan, a dio se naplaćivati.

-Primjer uspješnog slovačkog sustava Piano, koji je udružio izdavače, ostao je relativno usamljen. Njegov uspjeh sasvim sigurno jest u jednostavnosti koju pruža korisnicima. Oni na jednom mjestu kupuju pristup gotovo svim relevantnim sadržajima, neovisno o tome na kojem se portalu nalaze. No, takav će sustav sigurno naići na svoje specifične izazove u međusobnim odnosima izdavača. Svaki sličan sustav koji bi pokušao biti tzv. čvrsti paywall koji prisiljava korisnika na plaćanje, gotovo kartelnim dogovorom, sasvim je sigurno osuđen na propast. Publika će na internetu uvijek pronaći alternativu – zaključuje Trupčević.

Iz Piano Medije su nam kazali kako su ih kontaktirali i hrvatski izdavači, ali da još uvijek ništa nisu dogovorili. Dodaju kako sada u ponudi imaju i mogućnost invidualne naplate sadržaja, a ne grupne kao što je do sada bio slučaj.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close