Najavljen projekt preobrazbe arheološke baštine u turističku vrijednost

Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Institutom za arheologiju pokreće projekt “Monumentalni krajolici starijega željeznog doba na prostoru Podunavlja” kojemu je cilj, kako je rečeno u utorak u Zagrebu, preobrazba prapovijesnih krajolika Požeške kotline u centre inovativne, multidisciplinarne i primijenjene znanosti, te njihova integracija u regionalnu kulturno-turističku ponudu. Riječ je o europskom projektu koji […]

Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Institutom za arheologiju pokreće projekt “Monumentalni krajolici starijega željeznog doba na prostoru Podunavlja” kojemu je cilj, kako je rečeno u utorak u Zagrebu, preobrazba prapovijesnih krajolika Požeške kotline u centre inovativne, multidisciplinarne i primijenjene znanosti, te njihova integracija u regionalnu kulturno-turističku ponudu.

Riječ je o europskom projektu koji obuhvaća devet mikroregija u četiri partnerske zemlje, Großklein i Strettweg u Austriji, Jalžabet i Kaptol u Hrvatskoj, Poštela i Dolenjske Toplice u Sloveniji, te Százhalombatta, Süttő i Sopron u Mađarskoj. Glavna projektna inovacija leži u metodološkom pomaku koji će se temeljiti na partnerskom istraživanju pretpovijesnih krajolika s ciljem novog pristupa arheološkim lokalitetima kao “turističkim proizvodima budućnosti”.

Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelčić istaknuo je kako je to jedan veliki i važan projekt “posvećen pretpovijesti, željeznom dobu, no to nije projekt koji gleda prema prošlosti već je to projekt širom uperenog pogleda prema sadašnjosti i budućnosti naše baštine”.

“Osnovna misao toga projekta je da su arheologija i turizam prirodni partneri. Na početku smo jednog dugog puta koji će sasvim sigurno biti zahtjevan, no svi smo čvrsto uvjereni da će rezultati daleko nadmašiti očekivanja”, poručio je na predstavljanju u Arheološkom muzeju.

Projekt se provodi u sklopu programa Europske unije “Interreg Program transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020.” i djelomično je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Vrijeme provedbe projekta je od 1. siječnja ove, do konca lipnja 2019. godine, a njegova je ukupna vrijednost 2,552 milijuna eura, od čega je udjel sufinanciranja EU 85 posto, odnosno, oko 2,169 milijuna eura.

U projektu sudjeluje deset projektnih partnera te devet strateških pridruženih partnera iz pet zemalja – Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Slovačke. Kao projektni partneri iz Hrvatske na projektu sudjeluju Arheološki muzej u Zagrebu s pridruženim strateškim partnerom Centrom za prapovijesna istraživanja, te Institut za arheologiju sa svojim pridruženim strateškim partnerima, Ministarstvom kulture RH i Turističkom zajednicom Varaždinske županije.

Ravnatelj Instituta za arheologiju Marko Dizdar istaknuo je kako su ciljevi projekta dio dugoročnih strateških ciljeva toga Instituta, a to je u prvome redu aktivno sudjelovanje u oblikovanju politika zaštite i prezentacije kulturne baštine, ali i sustavno jačanje vidljivosti arheologije, “izuzetno zanimljive i popularne znanstvene discipline”, u široj javnosti.

“Ono na što smo neobično ponosni upravo je sinergija u istraživanju i prezentaciji arheološke baštine. To je jedan izuzetno važan projekt, ne samo za Institut nego i za hrvatsku arheologiju i približavanje svega onoga što mi radimo svima zainteresiranima. Njegov je poseban značaj u tome što su aktivnosti projekta okrenute prema lokalnim zajednicama, a najveće će mu postignuće biti to što će arheologiju učiniti svima dostupnima”, rekao je.

Predstavljanju je nazočio i državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl koji je napomenuo kako to ministarstvo već godinama financira i podupire razna istraživanja i konzervaciju arheoloških lokaliteta.

“No, taj projekt predstavlja korak više od uobičajene trase vezane uz arheološku baštinu, jer je usmjeren i na strateško pozicioniranje arheologije te će pridonijeti spoznajama o tome na koji način najbolje iskoristiti i prezentirati blago koje imamo pod zemljom”, ocijenio je Partl.

Financijski dio je samo jedan njegov segment, napomenuo je: tu je i pitanje pravne zaštite lokaliteta i sustavne brige naših konzervatora za lokalitete. Posebno se osvrnuo na lokalitet Jalžabet “koji je početak jedne jako zanimljive priče koji bi se jako dobro mogao prezentirati u turističke svrhe”.

Veljko Mihalić iz Gradskog ureda za kulturu obrazovanje i šport Grada Zagreba istaknuo je kako uloga muzeja danas nadilazi funkciju “pukog” čuvara kulturne baštine: “Muzeji imaju ulogu u društvenom i inom razvoju zajednice kao mjesta edukacije, ali i zabave, koja, kao neizostavni dionici kulturnog turizma, postaju prava gospodarska snaga a ne trošak društva”, poručio je.

Popularizacija i približavanje arheologije široj javnosti

U središtu projekta “Iron-Age-Danube” nalaze se kulturni krajolici starijeg željeznog doba koje obilježavaju visinska utvrđena naselja te groblja pod tumulima nastala između 9. i 4. stoljeća prije Krista. Impozantni, iako fragilni te djelomično skriveni u prostoru, prapovijesni krajolici obuhvaćeni tim projektom ostaju nedovoljno integrirani u regionalnu kulturno-turističku ponudu.

Tijekom provedbe projektnih aktivnosti pozornost Arheološkog muzeja u Zagrebu i Centra za prapovijesnu arheologiju bit će usmjeren na prostor Požeške kotline gdje, zbog svojih specifičnih geografskih značajki, ostaju sačuvane i vidljive značajke raznih kulturnih krajolika od prapovijesti do danas. Konkretno, riječ je o lokalitetima Jalžabet i Kaptol.

Muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu Jacqueline Balen istaknula je da je u sklopu projekta planiran razvoj novih strategija – strategije za zaštitu arheoloških krajolika i strategije turističke promocije, odnosno, metodoloških alata za zaštitu, prezentaciju i promociju tih lokaliteta.

U tu svrhu organizirat će se i međunarodni kampovi koji će usko povezivati istraživačke dijelove programa sa širokim spektrom javnih događanja.

Osnovni je cilj projekta popularizacija arheologije u široj javnosti, a posebice među djecom, napomenula je Balen, pa je tako predviđen i razvoj novih programa posebno kreiranih za djecu školskog uzrasta, popularnih programa za posjetitelje, stručne suradnike i studente kojima će se predstavljati i popularizirati razdoblje starijeg željeznog doba i arheologija kao znanost, kao i metodološki alati za istraživanje i zaštitu prapovijesnih krajolika.

Nakon istraživanja, sve prikupljene spoznaje bit će objavljene u studijama o krajoliku te će služiti kao temelj pri razvoju aplikacije koja će omogućavati nov način digitalne vizualizacije krajolika.

Kroz četiri planirana programa revitalizacije postojećih infrastruktura zajedno s investicijama manjeg opsega, zainteresirana javnost bit će u mogućnosti doživjeti kulturne krajolike na potpuno nove i inovativne načine, čime će se nastojati osigurati održivost rezultata projekta.

Na taj način, monumentalni prapovijesni krajolici od sakrivenih točaka u pojedinim mikroregijama u pet partnerskih zemalja postaju centri inovativne, multidisciplinarne i primijenjene znanosti, a istovremeno, i atraktivna odredišta kulturno-turističke ponude u prostoru Podunavlja.

Rezultati projekta bit će prezentirani na velikoj konferenciji koja će se održati u svibnju 2019. u Zagrebu, a koja će okupiti više od tisuću sudionika.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close