“NA TERENU JOŠ UVIJEK, UNATOČ SVEMU IMAMO PREŽIVJELIH STOČARA”

Ružica Vukovac, načelnica Velike Kopanice, koja nije uspjela ući u Sabor, ali je izrazito aktivna u Mostu kao kreatorica reformi u poljoprivredi, a bila je među najjačim kandidatima za čelo Ministarstva poljoprivrede. Po zvanju pravnica, ali je, kako kaže, kao zamjenica predsjednika Poljoprivredne komore, članica udruge Život, ali i kroz svoju obitelj koja se 35 […]

Ružica Vukovac, načelnica Velike Kopanice, koja nije uspjela ući u Sabor, ali je izrazito aktivna u Mostu kao kreatorica reformi u poljoprivredi, a bila je među najjačim kandidatima za čelo Ministarstva poljoprivrede. Po zvanju pravnica, ali je, kako kaže, kao zamjenica predsjednika Poljoprivredne komore, članica udruge Život, ali i kroz svoju obitelj koja se 35 godina bavi poljoprivredom, duboko uronjena u probleme poljoprivrede.

Bili ste gotovo sigurna ministrica u novoj Vladi, ali niste imenovani ministricom poljoprivrede. Što se dogodilo da niste ministrica poljoprivrede?

– To su bile medijske konstrukcije. Bila sam među kandidatima za tu poziciju, kao i Davor Romić i još njih nekolicina. Za nikoga ne bih rekla da je “gotovo sigurno” bio ministar. Predsjednik vlade Tihomir Orešković je odabrao najboljeg kandidata i ja zaista, od srca, čestitam kolegi Romiću. Ima više “utakmica u nogama”. Veselim se suradnji i provedbi reformi u poljoprivrednom sektoru koje smo najavili i pregovarali. One su ključne, u njima leži mogućnost oporavka sela i ruralnog prostora. A upravo to je ono za što se zalaže Most.

Među bitnim problemima poljoprivrede, osim zaduženosti, jesu krupni kapital, uvoznički lobiji i interesi korporacija, kako s time?

– Jačanju „velikih“ koje spominjete, izravno je pogodovala politika koja se u našoj zemlji do sada vodila. Imali su prednost kod dodjele poljoprivrednog zemljišta, na njihov zahtjev sređivale su se zemljišne knjige, plaćali su nisku cijenu zakupa … Sve to mali poljoprivrednici nisu imali. Za gospodarstvo je dobro to što su korporacije stabilne, međutim rezultat takve politike je odlazak ljudi sa sela, napušteno, zaraslo zemljište, devastiran ruralni prostor. Niti jedna civilizirana zemlja si to nije dopustila. Mala gospodarstva okosnica su razvoja primjerice Austrije, Njemačke, Švicarske. Ključno je kojim putem Hrvatska želi ići? Nastavak industrijalizacije sela dovest će nas u sve nepovoljniji položaj. Već sada smo, nekontroliranim uvozom, dosegnuli stopu ovisnosti o uvozu hrane blizu 70 posto. Upravo time ugrozili smo i vlastiti suverenitet. Zvono za alarm se odavno upalilo, no na žalost, nitko ga nije čuo …

Kao saborska zastupnica što možete i kako učiniti za poljoprivrednike, kakav je program rada?

– Od onih sam koji se u životu nisu planirali baviti politikom. Međutim, kako sam i sama dijete poljoprivrednika, te sam cijeli život radila i živjela od poljoprivrede, shvatila sam da ma koliko se žrtvovali, fizički odrađivali beskonačno puno sati, ustajali za mraka, borili se i noć i dan ipak netko drugi vlada vašom sudbinom. U Hrvatskoj je uvijek politika odlučivala što će se zapravo događati na selu. Kako nam dosadašnje politike nisu bile naklonjene, zaključila sam da „novu“ politiku koja će se voditi prema selu i poljoprivredi treba graditi na potpuno drugim temeljima. Otud i moj angažman u politici i u Mostu.

U  program Mosta unijeli smo ključne stvari koje su nužne za oporavak sela. Prvenstveno vratiti  stoku na selo. To nije jednostavno, ali na terenu još uvijek, unatoč svemu, imamo preživjelih stočara. Najveći dio njih muku muči s nedostatkom poljoprivrednog zemljišta. „Nova“ poljoprivredna politika to mora promijeniti. Bez zemlje nema stoke, bez stoke nema poljoprivrede i nema prirodne ravnoteže. Vjerujem da se upravo kroz saborske odbore, izmjenu postojeće zakonske regulative upravo to se može mijenjati. Sama EU je kroz Program ruralnog razvoja predvidjela sredstva za pomoć malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, upravo kako bi ih ojačala, kako bi ih potaknula na preradu svojih sirovina, zaokruživanje procesa, stavljanju na tržište svojih domaćih proizvoda, međutim, naše institucije, na čelu s Ministarstvom poljoprivrede, izmanipulirale su cijelu situaciju pravilnicima kojima se ili pogoduje pojedincima ili onemogućava povlačenje novca upravo malima, za koje su sredstva predviđena. To se hitno mora promijeniti.

Također, jedna od ključnih stvari koje su u programu Mosta, osnivanje je Agrobanke. Dok poljoprivrednici u zemljama u okruženju već stoljećima imaju na raspolaganju banku koja njihovu proizvodnju prati lako dostupnim kreditima s niskim kamatnim stopama, u Hrvatskoj takvo što je nezamislivo. Poljoprivrednici su bili primorani tražiti kredite u komercijalnim bankama s visokim kamatama i preko 10 posto. Potpuno je nerealno očekivati da bi proizvodnja opterećena takvom kamatom mogla biti konkurentna.

U program Mosta unijeli smo i poreznu reformu prema poljoprivrednicima. Nekoliko je modela čijom provedbom bi rasteretili proizvodnju i pomogli njenom oporavku. Izdvojit ću mjeru kojom bi omogućili poljoprivrednicima zadržavanje PDV-a kojeg su utržili prodajom svojih proizvoda na vlastitom gospodarstvu. Ovo je mjera koju je predlagala i udruga OPG-a Život. No, do sada nije nailazila na razumijevanje.

Nedavno ste rekli da jako dobro znate kako je u štali jer u njoj radite te da je poljoprivreda resor koji upravo vapi za hitnim mjerama… Što je još važno u tome? Što treba učiniti zapravo odmah?

– Zadnji prosvjedi proizvođača mlijeka u Hrvatskoj bili su 2012.godine. Proizvođači mlijeka pritisnuti nagomilanim problemima, nemilosrdno gurnuti na tržište, došli su potražiti pomoć i zaštitu u Ministarstvo u Zagreb. Bivši ministar problem je riješio uhićivanjem onih koji su preklinjali za pomoć. Umjesto pomoći mljekari su dobili pozive na sud. Te 2012.g. u Hrvatskoj smo imali registriranih 68000 proizvođača mlijeka. Danas ih je manje od 6000. Mlijeko (ili se barem tako zove) uvozimo u sve većim količinama, a javnosti uopće nije poznato o kojim se brojkama radi. Upitna je i sama kontrola mlijeka stavljenog na tržište. Smatram kako naši građani nemaju dovoljno spoznaja o tome čime se hrane. Odmah treba pokrenuti jaču i češću kontrolu proizvoda na tržištu i kontrolu uvoza. Međutim, paralelno treba jačati proizvodnju domaće hrane, koja je sada vrlo mala. A i ono što imamo proizvedenog na našim gospodarstvima nemamo kome plasirati, što zbog visoko postavljenih uvjeta za stavljanje proizvoda na tržište, što zbog zasićenosti tržišta uvezenom ponudom sumnjive kvalitete. Upravo zato je nužno hitno pristupiti izradi nove zakonske regulative koja će omogućiti lokalno proizvedenoj hrani put do naših građana.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja gotovo uopće nema riješeno navodnjavanje zemlje, je li to jedan od ciljeva?

– Hrvatska obiluje potencijalom. Voda je jedan od bisera naše zemlje. Prilično je nelogično uz toliko potencijala imati sušu u većem dijelu zemlje za ljetnih mjeseci. Jedan od vrlo važnih segmenata u poljoprivredi je navodnjavanje. Smatram kako se na tom polju trebamo uozbiljiti, napraviti potrebne studije utjecaja na okoliš i prionuti poslu. Europa je predvidjela dobar dio sredstava upravo za navodnjavanje. Međutim, sredstva su se vrlo sporo povlačila. Dodatan problem je nedostatak strategije. Niti jedna mjera se ne može provesti samostalno da bi polučila dovoljno dobar rezultat. Tako je i kod navodnjavanja. Nužno je riješiti pitanje vlasništva zemljišta, potencijalnih proizvođača, skladištenja, prerade, malih pakirnica, tržišta. Za sve ovo Europa je predvidjela sredstva i to upravo kroz Program ruralnog razvoja, koji do sada nije polučio značajne rezultate, isključivo zahvaljujući manipulacijama od strane domaćih nadležnih institucija.

Poznati smo i po tome da imamo mnogo napuštene zemlje, kako taj ”mrtvi kapital” oživjeti?

– Stanje na selu je svakim danom sve teže. Najveći problem je odlazak ljudi, koji su bili prisiljeni na to. Zaokretom politike u pristupu prema selu može se i mora mnogo toga promijeniti. Paket mjera koje su sastavni dio Mostova programa za poljoprivredu je dodjela zemljišta stočaru bez zemlje. Ali, nedavno provedena mjera dodjele zemlje stočaru bez zemlje je još jedan u nizu apsurda koje je iza sebe ostavila bivša uprava Ministarstva poljoprivrede. Kvalitetne, okrupnjene oranice ili bogomdani pašnjaci dodijeljeni su uvoznicima stoke, ili onim koji su se bavili manipulacijama pa prebacivali stoku s oca na sina ili s firme na firmu, kako bi ostvarili što više prava na zemljište, dok je pravi stočar kojemu je njegova proizvodnja prioritet, koji ima svoje matično stado opet ostao bez zemlje. Ili mu su dodijelilo nogometno igralište, groblje ili cesta. Ovaj kaotičan pristup mora prestati. Moramo se prestati igrati sudbinama tih ljudi. Napušteno zemljište je apsolutno rezultat politike koja se do sada vodila na selu. Ukoliko potpomognemo pravog poljoprivrednika dodjeljujući mu zemljište kako bi na njemu proizvodio, a ne bavio se malverzacijama, vrlo brzo će nestati zapuštenih površina. No, tada bi i institucije morale raditi svoj posao. Inspekcije moraju provoditi kontrolu na terenu, Državno odvjetništvo voditi postupke, a sudovi presuđivati. A ne kao do sada, svi redom žmiriti na malverzacije u poljoprivredi. Čvrsto vjerujem u novu postavku Ministarstva poljoprivrede. Vjerujem da će imati hrabrosti i snage obračunati se s kriminalom u poljoprivredi, potpomoći stvarnog proizvođača, spasiti preživjelog stočara, podržati mladog poljoprivrednika i vratiti život na selo.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close