Na kojem su stupnju digitalnog razvoja zemlje članice? Europa je ostvarila napredak, no digitalni jaz i dalje postoji

Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2017. upućuje na to da Europa napreduje, no jaz između zemalja na najvišem stupnju digitalnog razvoja i onih manje uspješnih i dalje je prevelik. Potrebni su veći napori i ulaganja za potpuno iskorištavanje prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta. Europska komisija danas je objavila rezultate indeksa digitalnoga gospodarstva i društva […]

Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2017. upućuje na to da Europa napreduje, no jaz između zemalja na najvišem stupnju digitalnog razvoja i onih manje uspješnih i dalje je prevelik. Potrebni su veći napori i ulaganja za potpuno iskorištavanje prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta.

Europska komisija danas je objavila rezultate indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2017., alata kojim se mjere rezultati 28 država članica u nizu područja, od povezivosti i digitalnih vještina do digitalizacije poduzeća i javnih usluga.

Andrus Ansip, potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište, izjavio je: Europa se postupno digitalizira, no mnoge države trebaju pojačati svoje napore. Za potpuno iskorištavanje prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta potrebna su veća ulaganja svih država članica. Ne želimo razvoj digitalne Europe u dvije različite brzine. Zajedno bismo trebali raditi na tome da Europska unija postane vodeća svjetska digitalna sila.

EU je općenito ostvario napredak te je svoje rezultate u području digitalnog razvoja poboljšao za tri postotna boda u odnosu na prošlu godinu. No napredak bi mogao biti brži i ujednačeniji (digitalni jaz između digitalno najrazvijenije i digitalno najmanje razvijene države članice iznosi 37 postotnih bodova, u usporedbi sa 36 postotnih bodova u 2014.). Najuspješnije zemlje s obzirom na DESI ove su godine Danska, Finska, Švedska i Nizozemska, a slijede Luksemburg, Belgija, Ujedinjena Kraljevina, Irska, Estonija i Austrija. Tri najuspješnije države članice EU-a u području digitalnog razvoja predvode i na svjetskoj razini, a slijede ih Južna Koreja, Japan i Sjedinjene Američke Države. Od država EU-a najveći napredak ostvarile su Slovačka i Slovenija. Unatoč određenim poboljšanjima nekoliko država članica, među kojima su i Poljska, Hrvatska, Italija, Grčka, Bugarska i Rumunjska, u digitalnom razvoju i dalje zaostaju u odnosu na prosjek EU-a. Pojedinačni profili država dostupni su na internetu.

Komisija je predstavila sve ključne inicijative iz svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Europski parlament i države članice potiču se da te prijedloge donesu što prije kako bi Europa na najbolji način iskoristila digitalne mogućnosti.

Uzimajući u obzir rezultate DESI-ja Komisija će u svibnju predstaviti svoju reviziju na sredini razdoblja strategije jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi utvrdila u kojim bi područjima mogli biti potrebni dodatni napori ili zakonodavni prijedlozi u svjetlu budućih izazova.

Rezultati indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI):

Iako je poboljšana, povezivost i dalje nije dostatna za buduće potrebe

  • 76 % europskih kućanstava ima brzi širokopojasni pristup (od najmanje 30 Mbps) i u nekim državama članicama znatan dio tih kućanstava već ima pristup mrežama brzine od najmanje 100 Mbps. Više od 25 % kućanstava ima pretplatu na brzi širokopojasni internet.
  • Raste broj pretplata na podatkovni promet u mobilnoj mreži: sa 58 pretplatnika na 100 stanovnika u 2013. na 84 pretplatnika na 100 stanovnika u 2016.
  • Mobilnim uslugama na 4G mreži pokriveno je 84 % stanovništva EU-a.

No to nije dovoljno za buduće potrebe u pogledu brzine, kvalitete i pouzdanosti veza, koje će biti sve veće. Internetski promet povećava se za 20 % godišnje, a kad je riječ o mobilnim mrežama to povećanje iznosi i više od 40 % godišnje. Europski parlament i Vijeće trenutačno raspravljaju o Komisijinim prijedlozima za reformu EU-ovih telekomunikacijskih pravila i za poticanje ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta kako bi se zadovoljile sve veće potrebe Europljana u pogledu povezivosti i ostvarili strateški ciljevi za stvaranje gigabitnog društva do 2025. I države članice trebale bi udvostručiti svoje napore za ostvarivanje ciljeva povezanih s dodjeljivanjem usklađenog spektra, koji sada uključuje i pojas od 700 Mhz, kako bi se od 2020. mogla uvesti sljedeća generacija komunikacijskih mreža (5G). Koordinacija spektra u EU-u ključna je za osiguravanje bežične pokrivenosti i novih prekograničnih usluga. Nadalje, općine diljem Europe uskoro će moći podnijeti zahtjev za financiranje uvođenja besplatnog bežičnog interneta na javnim mjestima zahvaljujući Komisijinu programu WiFi4EU.

EU ima više digitalnih stručnjaka nego prije, no jaz u vještinama još postoji

  • Na razini EU-a povećao se broj studenata s diplomom iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (19 diplomiranih studenata na 1000 osoba u dobnoj skupini 20 – 29).
  • Radna snaga broji više stručnjaka za IKT (3,5 % u 2015. u odnosu na 3,2 % u 2012.).
  • Gotovo polovina Europljana (44 %) još nema osnovne digitalne vještine kao što su one potrebne za upotrebu e-pošte i alata za uređivanje ili instaliranje novih uređaja.

Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta, pokrenuta u prosincu 2016. u okviru Programa vještina za Europu, u suradnji s državama članicama, industrijom i socijalnim partnerima radi na stvaranju velike baze osoba s digitalnim kompetencijama i osiguravanju toga da pojedinci i radna snaga u Europi raspolažu primjerenim digitalnim vještinama.

Europljani se sve više koriste internetom

  • 79 % Europljana internetom se koristi najmanje jednom tjedno, što je povećanje od 3 postotna boda u odnosu na 2016.

o 78 % internetskih korisnika internetom se koristi za reproduciranje ili preuzimanje glazbe, filmova, slika ili igara

o 70 % internetskih korisnika u Europi čita vijesti na internetu (64 % u 2013.)

o 63 % koristi se društvenim mrežama (57 % u 2013.)

o 66 % kupuje na internetu (61 % u 2013.)

o 59 % upotrebljava usluge internetskog bankarstva (56 % u 2013.)

o 39 % obavlja pozive preko interneta (33 % u 2013.).

U okviru svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija radi na povećanju povjerenja u internet. Nova pravila EU-a o zaštiti podataka stupaju na snagu u svibnju 2018. zajedno s novim pravilima o zaštiti privatnosti u elektroničkim komunikacijama. Komisija radi i na povećanju prekogranične dostupnosti internetskog sadržaja te će Europljani od početka 2018. moći uživati u svojim pretplatama na filmove, glazbu, videoigre i e-knjige na svojim putovanjima u EU-u. Komisija je predložila i da se nakladnicima olakša stavljanje programa na raspolaganje na internetu u drugim državama članicama EU-a.

Poduzeća se sve više koriste digitalnim tehnologijama; e-trgovina raste, ali sporo

  • Europska poduzeća sve više prihvaćaju digitalne tehnologije, primjerice poslovne softvere za elektroničko dijeljenje informacija (26 % poduzeća u 2013. u usporedbi sa 36 % u 2015.) ili slanje e-računa (10 % poduzeća u 2013. u usporedbi sa 18 % u 2016.).
  • Blagi porast zabilježen je i u području e-trgovine MSP-ova (14 % MSP-ova u 2013. u usporedbi sa 17 % MSP-ova u 2016.). Ipak, manje od polovine tih poduzeća prodaje u drugoj državi članici EU-a.

Komisija je 2016. predložila nova pravila za jačanje e-trgovine usmjerena na rješavanje problema geografskog blokiranja, jeftiniju i učinkovitiju prekograničnu dostavu paketa i povećanje povjerenja potrošača boljom zaštitom i izvršenjem propisa. Predložila je i pojednostavnjenje sustava poreza na dodanu vrijednost za poduzeća koja se bave e-trgovinom u EU-u. Nakon što ih donesu Europski parlament i države članice, tim će se inicijativama građanima i poduzećima olakšati prekogranična kupovina i prodaja.

Europljani se sve više koriste elektroničkim javnim uslugama

  • 34 % internetskih korisnika svojoj javnoj upravi obrasce podnosi elektronički, a ne u papirnatom obliku (povećanje sa 27 % u 2013.).

Raste broj i sofisticiranost usluga dostupnih na internetu, koje građanima omogućuju da, primjerice, vlastima internetom dostave obavijest o novom boravištu, rođenju djeteta ili druge važne informacije. Kao dio Akcijskog plana za e-upravu Komisija će uspostaviti jedinstveni digitalni pristupnik kojim će se olakšati internetski pristup informacijama povezanima s jedinstvenim tržištem, inicijativu za daljnju digitalizaciju prava trgovačkih društava i korporativnog upravljanja i ažurirani europski okvir za interoperabilnost.

Izvor: Europska komisija

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close