MINISTAR OREPIĆ KAO OSTOJIĆ – NE BI DIRAO U ZAKONE, NE BI DIRAO U TODORIĆA

Na Tiskovim kioscima nema što nema, to odavna nisu kiosci, kakve odnekad znamo, već samoposlužni kafići, mjenjačnice, pošta… Za Coffee to go nadležna je Carinska uprava koja još nije utvrdila ima li Tisak uvjete propisne uredbom o minimalnim tehničkim uvjetima, a može se mijenjati i novac. „Zakon o trgovini omogućava konzumentu da se sam usluži […]

orepić

Na Tiskovim kioscima nema što nema, to odavna nisu kiosci, kakve odnekad znamo, već samoposlužni kafići, mjenjačnice, pošta… Za Coffee to go nadležna je Carinska uprava koja još nije utvrdila ima li Tisak uvjete propisne uredbom o minimalnim tehničkim uvjetima, a može se mijenjati i novac.

„Zakon o trgovini omogućava konzumentu da se sam usluži dok Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti omogućava pripremu i usluživanje kave koje radi ugostitelj. Nelojalnu konkurenciju ugostiteljima provode oni koji uslužuju kupca a nisu registrirani za ugostiteljstvo. To su najčešće pekarnice, kiosci i manje trgovine. U nekim objektima gdje je samoposlužni aparat postavljen unutar kioska ili iza prodajnog pulta, osoblje priprema i uslužuje kupca, što je prikrivena ugostiteljska djelatnost, znači obavljanje djelatnosti bez odobrenja. U drugim objektima aparati se nalaze izvan kioska, na dohvatu kupca koji se sam poslužuje i to je dozvoljeno.Što se tiče ledenica za hlađenje pića i napitaka, ugostitelji naglašavaju kako je i hlađenje pića i usluživanje pića ugostiteljska djelatnost a ne trgovina. Postavljanje uređaja za hlađenje  pića i napitaka je izravna konkurencija ugostiteljima. Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti određeno je kako predstavničko tijelo određuje prostore na kojima mogu biti ugostiteljski objekti u kiosku, nepokretnom vozilu i priključnom vozilu, šatoru, na klupi, kolicima i sličnim napravama opremljenim za pružanje ugostiteljskih usluga na javnim površinama. Takvi prostori ne mogu biti na udaljenosti manjoj od 100 m od postojećega ugostiteljskog objekta u građevini ili poslovnom prostoru u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost, osim u slučaju kada se radi o održavanju manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i slično. Postavljanjem uređaja za hlađenje pića i napitaka uz kioske, trgovine i sl, zaobilaze se zakonska ograničenja o udaljenosti od postojećih ugostiteljskih objekata i čini se nelojalna konkurencija ugostiteljstvu. Ugostitelji podržavaju uvođenje novih usluga koje traže gosti, potrošači i kupci ali se skreće pažnja na precizno razgraničenje između ugostiteljske djelatnosti pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka od djelatnosti prodaje odnosno trgovine. U tom smislu pokrenute su inicijative za izmjenu zakonskih propisa te očekujemo nova zakonska rješenja koja će bolje i preciznije regulirati obavljanje ugostiteljske djelatnosti i djelatnosti trgovine, kaže predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore i predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, Nenad Šepak.

Šepaku smo, naime, postavili sljedeći upit:

Kao predsjednik Udruge ugostitelja što nam možete reći o nelojalnoj konkurenciji koju kiosci Tiska provode s aparatima za kavu “Coffie to go” koji se nalaze po cijeloj Hrvatskoj i imaju znatno nižu cijenu od iste kave za ponijeti koja se može kupiti u hrvatskim kafićima?

Tiskove mjenjačnice

Tisak d.d. je 12. srpnja 2013., pod rednim brojem 1153, dobio dozvolu Hrvatske narodne banke u skladu sa Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima (NN 173/3, 150/05), a kojem je HNB izdala dozvolu Tisku d.d., za obavljanje mjenjačkih poslova. Tako sada možemo kupiti na Tiskovim kioscima novine, uplatiti Bingo, kupiti srećku, platiti račune, prodati stare novine bez izdavanja R1 računa, popiti kavu, polizati sladoled, i ako imamo nešto eura, razmjeniti novac.

Kako je Todorić već tiskao bonove, s logom Konzuma, ničim garantirane HNB-u, s upisanom cifrom dijeleći ih po firmama radnicima te tako stvorio svoj vlastiti paramonetarni fond u Hrvatskoj, u vrijeme glavnog „gubernatora“ HNB-a Rohatinskog pa i nakon njega, to je sada počeo obavljati i mjenjačke poslove na nekim lokacijama Tiskovih kiosaka.

U zagrebačkom Importanne centru, na „školskoj ploči“ kredom je ispisana „novost“ –  da se može razmijeniti novac. Širom otvorena staklena vrata na prodajnom mjestu, prodavačica koja prodaje od „igle do lokomotive“ u natrpanom kiosku koji usput budi rečeno, sve više nalikuju ruglu negoli kioscima na kojima se prodaju novine, ne zadovoljava uvjete propisane uvjete u članku 7. o minimalnim tehničkim uvjetima. No niti sama HNB, niti Ministarstvo financija, niti MUP, da bi trgli na nepravilnosti. Sve inspekcije kojih ima, ne zna im se broj, u širokom luku zaobilaze i izbjegavaju dotaći Todorićeve kioske. Možda i oni dobivaju Konzumove bonove?

Iako članak 7. jasno određuje da „Razinu balističke zaštite neprobojnosti stakla samostalno odabire pravna osoba, odnosno vlasnik s time da najniža razina mora pružiti zaštitu od ispaljenog projektila call. 9×19 mm para. Neprobojnost stakala se dokazuje odgovarajućim hrvatskim normama, a u nedostatku tih normi primjenjuju se odgovarajuće međunarodne norme, odnosno druge specijalizirane norme, te prihvaćena pravila struke“. Na prosudbu ugroženosti iz stavka 5., koju izrađuje ovlašteno trgovačko društvo ili obrtnici za obavljanje poslova privatne zaštite, Ministarstvo unutarnjih poslova daje suglasnost“. Ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorilo na upit kako je dalo suglasnost za Tisak d.d., da posluje kao mjenjačnica, koji evidentno nema potrebne uvjete za obavljanje mjenjačkih poslova.

Naime, uplatno-isplatno mjesto novčarskih institucija mora biti zaštićeno protuprepadnim sustavom sukladno članku 7. stavku 1. podstavku 2. Zakona, što Tisak nema na svom „mjenjačkom“ mjestu.

„Policijski službenik ovlašten je ući u poslovni prostor štedionica, poštanskih ureda Hrvatskih pošta i novčarskih institucija II. kategorije te utvrditi postojanje i cjelovitost sustava tehničke zaštite. O obavljenom pregledu policijski službenik podnosi pisano izvješće koje se dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva unutarnjih poslova nadležnoj za nadzor djelatnosti privatne zaštite.“

Nije poznato, za sada, koji je to policijski službenik podnio pisano izvješće ustrojstvenoj jedinici MUP-a i kako je i što je u izvješću napisao za Tiskovu mjenjačnicu. Jer Tisak nema neprobojno staklo u visini etaže, protuprepadni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, tjelesnom zaštitom, što mora imati svaka mjenjačnica, već „durh-marš“ otvorena vrata, bez ičega navedenog u minimalnim tehničkim uvjetima. Nadalje se navodi da „inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propise donesenih temeljem ovog Zakona provode službenici za nadzor djelatnosti privatne zaštite MUP-a, tj. inspektori“.

A koji su to inspektori napisali pozitivno izvješće za kioske Tiska i dali suglasnost za mjenjačke poslove, mimo propisanih regula koje vrijede za ostale mjenjačnice? Ne znamo, niti možemo odgonetnuti, jer iz MUP-a nije stigao odgovor na naše upite.

Znači li to da ni novi ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić neće dirati Todorića, kako to nije činio ni njegov prethodnik Ranko Ostojić? Todorić je takvo ”osinje gnijezdo” u koje ni jedna politička struktura neće dirati iz vrlo jednostavnog razloga; svi su, naime, potkupljeni upravo iz njegovog koncerna. Nije li, uostalom, ministar financija Zdarvko Marić došao na to mjesto izravno iz- Agrokora?!

Iako Zakon nadalje kaže da ukoliko, u ovom slučaju Tisak nema potrebne tehničke uvjete, „privremeno će mu se zabraniti rad novčarske ustanove, dok ne otkloni utvrđene nepravilnosti, što bi mu rješenjem trebalo narediti Ministarstvo ili nadležna policijska uprava“.

No do sada nitko nije reagirao na neadekvatne uvjete Tiskove mjenjačnice, iako u članku 20. jasno stoji da: „Novčarske institucije iz članka 3. ovoga Zakona, koje posluju gotovim novcem i vrijednostima, dužne su osigurati minimalne sigurnosne uvjete za zaštitu osoba, novca i vrijednosti sukladno odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana njegova stupanja na snagu.“ Zakon je stupio na snagu još 2003., godine, pročišćen i 2005.

Kako je rješenje za mjenjačke poslove Tisku od strane HNB-e izdano 12. srpnja 2013., a Tisak relativno nedavno počeo s mjenjačkim novčarskim poslovima, „HNB oduzima dozvolu ako u roku od 180 dana od izdavanja odobrenja ovlašteni mjenjač ne započne s radom.“ Tisak je daleko premašio taj rok, no odobrenje mu nije oduzeto, mada nije ispoštovao uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova koje je propisala sama HNB. Ali, Hrvatska narodna banka, sukladno Zakonu, nije Tisku oduzela dozvolu, niti je ovlaštena za nadzor poslovanja ovlaštenih mjenjača, dakle nije ovlaštena izravno i neizravno nadzirati njihova mjenjačka mjesta, već je za taj nadzor nadležno Ministarstvo financija-Financijski inspektorat. Upit poslan u svezi Tiskovih mjenjačnica Ministarstvu financija, nije baš puno pomogao u rasvjetljavanju nepravilnosti.

Ministarstvo financija nije zaduženo za propise

Sukladno odredbama Zakona o deviznom poslovanju (Narodne novine, broj 96/2003, 140/2005, 132/2006, 150/2008, 92/2009, 133/2009 – Zakon o platnom prometu, 153/2009, 145/2010 i76/2013) mjenjačke poslove obavljaju ovlašteni mjenjači, a navedeni poslovi obuhvaćaju otkup strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu za gotovinu u kunama te prodaju strane gotovine za gotovinu u kunama. Ovlašteni mjenjači su rezidenti obrtnici, trgovci pojedinci i pravne osobe koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje mjenjačkih poslova.

Nadalje, sukladno odredbama citiranog zakona ovlašteni mjenjači smiju obavljati mjenjačke poslove ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

  1. koriste zaštićeni računalni program koji je certificirala Hrvatska narodna banka,
  2. imaju s poslovnom bankom sklopljeni ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova,
  3. imaju upisanu djelatnost obavljanja mjenjačkih poslova u sudskom, odnosno obrtnom

registru,

  1. ovlašteni mjenjač obrtnik odnosno trgovac pojedinac, a kod mjenjača koji je pravna osoba član uprave odnosno izvršni direktor dioničkog društva koje ima upravni odbor, prokurist i kvalificirani vlasnik ovlaštenog mjenjača nisu pravomoćno osuđeni u Republici Hrvatskoj za kaznena djela taksativno navedena u članku 46. b. Zakona o deviznom poslovanju.

Ovlašteni mjenjač Tisak d.d. obavlja mjenjačke poslove sukladno odobrenju koje mu je izdala Hrvatska narodna banka dana 12.07.2013. pod brojem rješenja 1694/O (dostupno na web stranici HNB-a na sljedećem linku: (http://www.hnb.hr/tecajn1/poslovanje%20mjenjaca/h-izdana-odobrenja-za-obavljanje-mjenjackih-poslova.pdf)

Što se tiče propisa koji reguliraju sigurnosne mjere kod pravnih i fizičkih osoba koje posluju gotovim novcem isti su u isključivoj nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova”, kažu u Ministarstvu financija.

Što se tiče eventualnih isplata gotovine putem prodajnih mjesta Tiska d.d., u ime i za račun „Sberbank” d.d., izdavanje dozvole za obavljanje navedene djelatnosti je u nadležnosti Hrvatske narodne banke pa vas upućujemo da to pitanje postavite navedenoj instituciji, zaključuju u Ministarstvu financija.

Slično odgovara i Financijski inspektorat pak, u slučaju Todorićevih kioska, odgovara kako „Sukladno odredbama Zakona o deviznom poslovanju (NN br. 96/2003, 140/2005, 132/2006, 150/2008, 92/2009, 133/2009 – Zakon o platnom prometu, 153/2009, 145/2010 i76/2013) mjenjačke poslove obavljaju ovlašteni mjenjači, a navedeni poslovi obuhvaćaju otkup strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu za gotovinu u kunama te prodaju strane gotovine za gotovinu u kunama. „Ovlašteni mjenjači su rezidenti obrtnici, trgovci pojedinci i pravne osobe koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje mjenjačkih poslova. Ovlašteni mjenjači smiju obavljati mjenjačke poslove ispunjavaju li slijedeće uvjete: koristeći zaštićeni računalni sustav koji je certificirala Hrvatska narodna banka, imaju s bankom sklopljeni ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova, upisanu djelatnost obavljanja mjenjačkih poslova u sudskom registru, te ako je ovlašteni mjenjač obrtnik ili trgovac pojedinac, a kod mjenjača koji je pravna osoba član uprave odnosno izvršni direktor dioničkog društva koje ima upravni odbor, prokurist i kvalificirani vlasnik ovlaštenog mjenjača nisu pravomoćno osuđeni u Republici Hrvatskoj za kaznena djela taksativno navedena u članku 46.b. Zakona o deviznom poslovanju.

Ovlašteni mjenjač Tisak d.d. obavlja mjenjačke poslove sukladno odobrenju koje mu je izdala Hrvatska narodna banka dana 12.07.2013. pod brojem rješenja 1694/O. Ministarstvo financija također nije zaduženo za propise koji reguliraju sigurnosne mjere pravnih i fizičkih osoba koje posluju gotovim novcem, pa nas upućuju na MUP.

MUP ne šalje odgovore

Pitanje odaslano MUP-u, s jasnim rokom odgovora do objave teksta nije došao. Tko i kako, kada je MUP ustvrdio da Tisak ima zadovoljavajuće uvjete za mjenjačke poslove, iako je iz aviona vidljivo da nema, te kako mu se mogla odobriti djelatnost vis-a-vis drugih mjenjačnica koje moraju i te kako ispoštovati uvjete da bi započele s radom i kojima se oduzima od strane HNB-a dozvola za rad, ako u roku od šest mjeseci od donošenja rješenja ne započnu s radom, nismo dobili odgovor.

Također, s koliko banaka je Tisak sklopio ugovor o mjenjačkim poslovima, nije dostupna informacija. Najblaže rečeno, traljav posao najviših državnih službi, jer HNB brine samo o certificiranom programu mjenjačnica, Ministarstvo financija o uvjetima o certificiranim programima koji je propisala Hrvatska narodna banka, te o sklopljenom ugovoru s bankama, kao i o tome da ovlašteni predstavnik nije pravomoćno osuđen u RH.

Iz MUP-a niti riječ da bi rekli

Za sigurnost djelatnika i minimalnim tehničkim uvjetima koji su potrebni za rad mjenjačnica, brine MUP. No MUP nikako odgovoriti, kako je dozvoljeno Tisku, koji nikako ne zadovoljava minimalne tehničke uvjete, što ih moraju drugi zadovoljiti, pa se može zaključiti da država opet izdvaja povlaštenog, u ovom slučaju većinskog vlasnika Tiska, Ivicu Todorića od drugih. Ako je Zakon jednak za sve, a očito da nije, onda ga treba jednostavno izbrisati. Ili služi naciji da ju podsjeti da nismo svi jednaki pred zakonima što ih je donijela država, koja se tako voli nazivati pravnom.

Hrvatska si odavno više ne može priuštiti gledanje kroz prste velikima, ponižavanje i represiju nad malima, već su zakoni jednaki za sve i ne bi trebali poznavati ime i prezime, već svoje članke i uredbe. No dobro je znati, podsjetiti se na još jedno pravno ruglo, prebacivanje loptice odgovornosti s jednog na drugo državno tijelo, koje usput rečeno „hrane“ oni koje Zakon i raznorazne inspekcije „rebnu“ za najmanju sitnicu, umjesto opomene, zatvaraju i „razvaljuju“ kaznama. Tako se u Hrvatskoj puni državni proračun.

No, ne trebamo brinuti – dok se ne izglasa Zakon o „guljenju kože“, ovo je samo psihička tortura, kada slijedi fizička, ne zna se. A niti tada se neće znati tko je zadužen za guljenje i masakriranje malih, a velike će se prebacivati iz ministarstva u ministarstvo. No ukidanjem Državnog inspektorata, i podijeljenim „zapovjedništvom“, i razasutim inspektorima po ministarstvima, više se ne zna, a je li se znalo do sada i to je pitanje – tko pije, tko plaća. U stvari znamo tko plaća, itekako. Zašto Hrvatska ne proglasi moratorij na sve zakone koje je donijela, kada ih ne provodi nad svima jednako, nije jasno. Što će joj? Slova na njima puštaju boju, pa su i tako nečitljivi za povlaštene. No kako je krenulo, i ide već, Todoriću još samo preostaje da počne tiskati novac i „prodavati“ ga u Tisku. Bi li se netko uopće začudio tome poslovnom pothvatu?

 

Odgovor HNB-a

Minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba, novca i vrijednosti za pravne i fizičke osobe koje posluju gotovim novcem i vrijednostima uređeni su Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima (“Narodne novine”, br. 173/2003. i 150/2005.), za čije je provođenje nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Stoga Vas možemo uputiti da se s pitanjima o obvezi trgovačkog društva Tisak d.d., kao i drugih ovlaštenih mjenjača, u vezi sa zaštitom osoba, novca i vrijednosti na  mjenjačkim mjestima, obratite navedenom ministarstvu.

Hrvatska narodna banka izdaje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju (“Narodne novine”, br. 96/2003., 140/2005., 132/2006., 150/2008., 92/2009., 133/2009. – Zakon o platnom prometu, 153/2009., 145/2010. i 76/2013.; u nastavku teksta: Zakon) koji HNB-u ne daje ovlasti da tijekom postupka izdavanja odobrenja utvrdi ispunjava li podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova uvjete iz  Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima.

Uvjeti za obavljanje mjenjačkih poslova, koji su propisani Zakonom, navedeni su u njegovom 46. članku. Temeljni uvjet za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova jest ispunjavanje fit & proper kriterija (kriterij primjerenosti i prikladnosti). Taj kriterij je ispunjen ako ovlašteni mjenjač – obrtnik odnosno trgovac pojedinac, a kod mjenjača koji je pravna osoba član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkog društva koje ima upravni odbor, prokurist i kvalificirani vlasnik ovlaštenog mjenjača iz članka 46.a stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 2. Zakona, nije pravomoćno osuđen u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu za neko od kaznenih djela koja su navedena u članku 46. stavku 3. točki 4. Zakona. Također, jedan od bitnih preduvjeta za izdavanje odobrenja, odnosno za obavljanje mjenjačkih poslova jest korištenje jednog od 37 računalnih programa za koje je Hrvatska narodna banka izdala certifikate.

Popis pravnih osoba i obrta kojima je HNB izdao (ili oduzeo) odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova možete naći na našoj internetskoj stranici, na poveznicama:

http://www.hnb.hr/tecajn1/poslovanje%20mjenjaca/h-izdana-odobrenja-za-obavljanje-mjenjackih-poslova.pdf  i

http://www.hnb.hr/tecajn1/poslovanje%20mjenjaca/h-oduzeta-odobrenja-za-obavljanje-mjenjackih-poslova.pdf .

Ujedno napominjemo da Hrvatska narodna banka, sukladno Zakonu, nije ovlaštena za nadzor poslovanja ovlaštenih mjenjača, dakle nije ovlaštena izravno i neizravno nadzirati njihova mjenjačka mjesta, već je za taj nadzor nadležno Ministarstvo financija-Financijski inspektorat.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close