MEĐUNARODNI DAN MIGRANATA: Većina građana nikoga ne mrzi i nikog se ne boji!

Više od polovine građana smatra da bi Hrvatska trebala biti otvorena za izbjeglice koje traže zaštitu Hrvatske, a oko dvije trećine ne misli da bi Republika Hrvatska trebala žicom ili zidom onemogućiti ulazak izbjeglicama, pokazalo je istraživanje Zastupljenost i indikatori diskriminacijskih i ksenofobičnih stavova u Republici Hrvatskoj 2017., koje je objavio Centar za mirovne studije […]

Više od polovine građana smatra da bi Hrvatska trebala biti otvorena za izbjeglice koje traže zaštitu Hrvatske, a oko dvije trećine ne misli da bi Republika Hrvatska trebala žicom ili zidom onemogućiti ulazak izbjeglicama, pokazalo je istraživanje Zastupljenost i indikatori diskriminacijskih i ksenofobičnih stavova u Republici Hrvatskoj 2017., koje je objavio Centar za mirovne studije (CMS), a provela agencija Ipsos d.o.o.

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 975 građana Hrvatske, a istovjetno je istraživanju koje je CMS objavio 2013. godine. Pokazuje da su se stavovi prema strancima, manjinama, migrantima i izbjeglicama do neke mjere promijenili u posljednje četiri godine, što je razdoblje u kojem su u Hrvatskoj i Europi bile vidljive mnoge promjene, kako na političkoj razini, tako i zbog povećanog broja dolaska izbjeglica.

Tako je vidljiv trend porasta postotka ispitanika koji imaju negativne stavove prema strancima i njihovom kulturnom naslijeđu. Na primjer, 2013. godine s tvrdnjom „ne osjećam se ugodno u kontaktu sa strancima koji su se doselili u Hrvatsku“ do neke se mjere slagalo 29.8 posto, a ove godine čak 41.5 posto ispitanika. Isto tako, prije četiri godine se s tvrdnjom „da bi bili prihvaćeni, članovi našeg društva, strani doseljenici trebali bi odustati od svoje kulture“ u nekoj mjeri slagalo 20.9 posto, dok se s tom tvrdnjom danas slaže 27.5 posto ispitanika. Istraživanje je također utvrdilo da većina ispitanika ima restriktivne stavove prema useljavanju izbjeglica i načinima na koji bi Republika Hrvatska trebala na njega odgovoriti.

“Više od polovine građana smatra kako među izbjeglicama postoji značajan broj terorista, a oko dvije trećine smatra kako bi se po završetku rata morali vratiti u svoje zemlje. Također, većinom smatraju kako bi mlađi muškarci trebali ostati u Siriji i boriti se, te da izbjeglice trebaju odlaziti u zemlje koje su im kulturno sličnije”, rekla je Mirna Cvitan iz Ipsos-a.

Zanimljivi su i rezultati o stavovima ispitanika o tome predstavljaju li pripadnici određenih nacionalnih, vjerskih i političkih skupina opasnost za RH ili njene građane, bilo da se radi o sigurnosti građana i njihove imovine, sumnji u političku lojalnosti ili strahu za kulturni identitet. Prije četiri godine oko 40 posto ispitanika je po sve tri komponente najnegativnije ocijenilo Rome, dok se postotak takvih ispitanika danas kreće oko 25 posto. Sličan je trend vidljiv i u slučaju stavova prema Srbima koji žive u Hrvatskoj – 2013. godine između 26 posto i 37 posto ispitanika imalo je negativne stavove prema Srbima, dok to isto ove godine misli između 22 i 28 posto ispitanika. Zabrinjavajuće je, međutim, da su tražitelji azila sada na vrhu ove ljestvice, iako se postotak građana koji o njima imaju negativne stavove nije značajno promijenio. No, ipak je ohrabrujuća činjenica da su ispitanici koji nemaju negativne stavove prema bilo kojoj od ovih skupina u većini.

S obzirom na sve veće zatvaranje Europe prema migracijama te općeniti porast ksenofobije koja ne može biti dobrodošla ni u jednom društvu kojem je stalo do bolje budućnosti, važno je da se državne institucije i drugi akteri ozbiljno pozabave zaustavljanjem ovih negativnih trendova.

„Potrebne su javne politike koje će uistinu biti dizajnirane na temelju dostupnih podataka, ali i pažljivo provedene u praksi. Uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja bi u tom smislu bila nužnost. Također, potrebna je provedba pažljivo usmjerenih kampanja na lokalnoj razini, ali i rad s medijima, koji imaju veliku ulogu u izgradnji javnog mnijenja. Većina građana u ovoj zemlji nikoga ne mrzi i nikoga se ne boji, i to je poruka koju bi političke elite trebale čuti, shvatiti i po tome postupati“, zaključila je Sara Lalić iz Centra za mirovne studije.

Izvor: Centar za mirovne studije 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close