MARKO BARIŠIĆ: Primjenjuje li se u Hrvatskoj selektivna pravda?

Najnovija afera rastrošne županice Slučaj sisačke županice Martine Lovrić Merzel koju je njena nekadašnja šefica kabineta Jasmina Jovev optužila da je, među ostalim, svoj privatni domjenak platila novcem namijenjenim braniteljima, ponovno je otvorio pitanje primjenjuje li se u Hrvatskoj selektivna pravda. Ona je naime svu dokumentaciju o tome kako je županica Merzel trošila novce državnih […]

marina lovric merzel

Najnovija afera rastrošne županice

Slučaj sisačke županice Martine Lovrić Merzel koju je njena nekadašnja šefica kabineta Jasmina Jovev optužila da je, među ostalim, svoj privatni domjenak platila novcem namijenjenim braniteljima, ponovno je otvorio pitanje primjenjuje li se u Hrvatskoj selektivna pravda.

Ona je naime svu dokumentaciju o tome kako je županica Merzel trošila novce državnih obveznika koji upućuju na korupciju i zloporabu ovlasti, Državnom odvjetništvu (DORH) predala još prije godinu dana. Unatoč tome to tijelo kojemu je glavni zadatak ispitati te navode i provesti istragu, uopće na to nije reagiralo. Tek kada je Jovev dio onoga što je davno predala Državnom odvjetništvu, iznijela u emisiji „Nedjeljom u 2″ Aleksandra Stankovića, iz DORH-a su priopćili kako su tek krenuli s istražnim radnjama.

Znači, netko je godinu dana kompromitirajući materijal o županici držao u ladici i tek kada se dio toga pojavio u medijima – nešto će kao pogledati o čemu se tu radi. Usput će, valjda radi ravnoteže – ali i kako bi se onoga tko je podnio tu prijavu na neki način diskreditiralo, HZZO istražiti što je tijekom svog porodiljnog dopusta radila Jasmina Jovev. Kao da to jedno s drugim ima veze. Bit problema je u činjenici da se županicu tereti za nezakonite isplate novca iz županijskog proračuna, izdavanje lažnih računa, krivotvorenje dokumentacije i druge nezakonitosti, da su državna tijela gonjenja godinu dana kod sebe imala sve te podatke a da na to uopće nisu reagirali.

Očito je netko politički štitio ionako rastrošnu županicu koju je šira javnost bolje upoznala kada je sebi kupila superluksuzni automobil vrijedan više od 400 tisuća kuna. U toj zaštiti je očito sudjelovalo i Državno odvjetništvo, ali i porezna uprava koja se nije udostojala pokrenuti istragu o tome odgovarali li imovina sisačke županice njenim stvarnim prihodima koje je imala ili si je ipak priskrbila puno više nego što bi to mogla prema njenim zakonitim platnim listama. Te institucije međutim, vjerojatno ne bi ostala nijeme da Marina Lovrić Merzel nije ne samo kuma trenutno uzdrmanog ministra financija Slavka Linića već i prijateljica ministra socijalne skrbi Miranda Mrsića a, po svemu sudeći, i politički bliska i u vrlo prisnim odnosima s predsjednikom SDP-a i Vlade Zoranom Milanovićem.

Nakon najnovijih afera županice Lovrić Merzel, nad kojima se zgražala cijela Hrvatska, Milanović je držao uputnim otići u Sisak i sudjelovati u njenim političkim predstavama čime joj je dao i potporu. Njegov dolazak očito je bio i signal tamošnjem državnom odvjetništvu kao i lokalnoj ispostavi porezne uprave da i nadalje ništa ne poduzimaju protiv županice. I da Jasmina Jovev nije nastupila u medijima, vjerojatno bi sve ostalo po starom. Županica bi i dalje ostala netaknuta, a prijava koja je bila podnesena protiv nje vjerojatno bi otišla u zastaru, baš na isti način kako su svojedobno u zastaru išle i neka druga kaznena djela,primjerice – privatizacija riječkih tržnica ili neki drugi slučajevi.

S obzirom na to logičnim se čini pitanje treba li pravno sankcionirati neaktivnost Državnog odvjetništva i može li se to uopće. Ako lokalna državna odvjetništva zbog političkog pritiska odbijaju provoditi istrage protiv nekih lokalnih političkih dužnosnika, i to čine tek na poticaj medija i javnosti, onda tu nešto nije u redu. Ali, ne samo na lokalnoj razini, nego uopće u cijeloj strukturu DORH-a na čijem je čelu Mladen Bajić. On valjda dobija nekakve izvještaje o zaprimljenoj dokumentaciji i provedenim istragama. Ako je znao da njegovi podređeni u Sisku opstruiraju slučaj županice Lovrić Merzel, onda je izravno kriv. Ako nije znao, onda je odgovoran zbog neučinkovitog sustava kojeg je postavio.

Korupcijska hobotnica

Ako se procesuiraju samo pripadnici jedne političke opcije koja je trenutno u oporbi, a blokiraju se istrage i sudski procesi protiv onih koji su dio ili su povezani sa sadašnjom vlasti, onda se u Hrvatskoj ne provodi borba protiv korupcije nego se eliminira jedna korupcijska hobotnica da bi se otvorio prostor drugoj da može što više uzeti od poreznih obveznika. Takav selektivni pristup pravdi sa sobom zapravo nosi nepravdu i vodi u pravni kaos. Za isto djelo jedni idu u zatvor, a drugi se i nadalje mogu bahatiti u javnosti predstavljajući se kao nedodirljivi.

Da u samom Državnom odvjetništvu nešto ne štima, odnosno, da se istrage i sudski procesi provode prema političkoj podobnosti vidljivo je i iz nekih drugih slučajeva. Sada je s lisicama na rukama i uz pratnju specijalaca priveden šef liječničkog sindikata Ivica Babić iako je u upućenim krugovima, među kojima bi trebalo bit i državno odvjetništvo, još prije dosta godina bilo poznato da nešto nije u redu s njegovim stjecanjem statusa ratnog vojnog invalida. Zašto je DORH čekao sve te godine, zašto nije istražio o čemu se tu radi nego je pokrenuo slučaj tek kada je Babić najavio novi liječnički štrajk koji je postao ozbiljna prijetnja funkcioniranju zdravstvenog sustava.

Kao da je Bajić dobio nalog od nekoga – e sad možeš krenuti na Babića jer nam je postao preopasan – pa je pokrenuta istraga. Slično se dogodilo i s bivšim premijerom Ivom Sanaderom. Tek kada je ostao bez moći i vlasti, završio je u Remetincu. Ali, ne zajedno sa svima onima koji su trebali s njim biti. DORH se čudno ponaša i u slučaju bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Kao da se ne želi upletati u slučaj Patria ali i neke druge afere u kojima se spominje Mesićevo ime.

Bajićev DORH se, blago rečeno, čudno ponašao i pri ispunjenju Europskog uhidbenog naloga kojeg je za bivšim jugoslavenskim i hrvatskim čelnicima Udbe raspisala Njemačka. Očito po njegovom nalogu, nije podnesena žalba na odluku velikogoričkog suda koji je ostavio na slobodi bivšeg šefa savezne Udbe Zdravka Mustača, ali se zato usprotivio izručenju Josipa Perkovića inzistirajući da je nastupila zastara za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. I to nije kraj nelogičnog ponašanja DORH-a u tom slučaju. Nakon što je Perković ipak izručen, DORH pokreće istragu protiv bivšeg ministra policije Pavla Gažija u istom slučaju Đureković za koji je ranije tvrdilo da je za njega nastupila zastara.

Iz svega proizlazi sumnja da se DORH pri ispunjavanju svoje zadaće prvenstveno oslanja na političke kriterije. Jedne ne bi izručio iako zakon govori drukčije, druge ne bi ni istraživao unatoč dobivenoj dokumentaciji, treće ne dira premda se pojavljuju u brojnim aferama dok na optuženičku klupu ili u Remetinec valjda idu samo oni koji ostanu bez političke zaštite ili postanu smetnja onima koji trenutno vladaju. S obzirom na to ne čudi što u anketama hrvatski građani nemaju povjerenje u pravosudni sustav. Dosada se uglavnom zbog toga prozivalo suce. Međutim, čini se da je još veći problem s državnim odvjetništvom. Pravo pitanje je hoće li se netko usuditi njih staviti pred sud zato što mnogi slučajevi, poput najnovijeg vezanog uz sisačku županicu, otkrivaju kako prednost umjesto zakonu daju vlastitim političkim predrasudama.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close