MARIJANA MATKOVIĆ: Dokaz da je došlo vrijeme čišćenja redova u politici, no kao društvo nismo zreli dok ne svrgnemo jedinog cara

Ma koliko se dio HDZ-a trudio prikazati Tomislava Karamarka kao žrtveno janje, njegov odlazak s mjesta prvog potpredsjednika Vlade mogao bi biti dokaz da likovi za koje postoji makar i sumnja u to da su korumpirani neće moći obnašati visoku dužnost, što će za ovu zemlju biti nevjerojatan korak naprijed. No, odlazak Karamarka pod pritiskom […]

Ma koliko se dio HDZ-a trudio prikazati Tomislava Karamarka kao žrtveno janje, njegov odlazak s mjesta prvog potpredsjednika Vlade mogao bi biti dokaz da likovi za koje postoji makar i sumnja u to da su korumpirani neće moći obnašati visoku dužnost, što će za ovu zemlju biti nevjerojatan korak naprijed.

No, odlazak Karamarka pod pritiskom odluke Povjerenstva za sukob interesa ne smijemo shvatiti kao amnestiju nama, biračima, pa si sada uzeti duži odmor, jer prostora za to ni izbliza nema. Karamarko, kao ni cijela ekipa koja nam ždere živce i svaki dan gricka po komadić naše budućnosti i budućnosti naše djece na vlast nisu došli sami. Hrvatskoj se tek treba dogoditi prosvijetljenje na toj, biračkoj razini, kako bismo napokon otvorili prostor i pokazali put stručnim i kompetentnim ljudima, kojima politika neće biti samo prostor da ispletu mrežu preko koje će se novac slijevati u njihov džep. I ne treba zaboraviti, puno je onih koji bi našim odlaskom na biralište i konzumiranjem biračkog prava trebali otići u zaborav.

Zbog prljavih igara koje ovih dana gledamo na nacionalnoj razini, zaboravlja se da je itekako sazrelo vrijeme da ode i jedan gradonačelnik s ovlastima cara koji se predstavlja kao da mu je Bog osobno dao vjerodajnice  za misiju na Zemlji. A opstaje samo zbog krajnjeg neopreza ljudi koji su ga birali i biraju i zbog toga što je do danas postao komunikacijski stručnjak veći i od Aleksandre Kolarić, ili preciznije rečeno – dobro nas mulja. Dok ovo pišemo, na dnevnom redu Skupštine Grada Zagreba trebala bi se održati rasprava o stanju u dječjim vrtićima u Zagrebu, koje Bandić doživljava toliko dobrim da je nekim gradovima u Hrvatskoj ponudio know how i odredio milijune koje će Zagreb donirati Omišu i Metkoviću, kako bi u svojim vrtićima dosegli standard koji ima Zagreb. A kako taj standard izgleda najbolje su opisale tete iz zagrebačkih vrtića na prosvjedu koji je održan početkom svibnja: Prema pisanom standardu, u jednoj jasličkoj grupi u kojoj su djeca od 13 do 17 mjeseci, koji još kakaju u pelene, maksimalno može bit upisano osmero djece, a u našim je vrtićima upisano od 19 do 21 dijete, s kojima u smjeni radi samo jedna odgajateljica. Prema pedagoškom standardu u grupi gdje su djeca od 17 mjeseci do 3 godine može biti maksimalno 14-ero djece, ali u zagrebačkim vrtićima ih u jednoj grupi ima od 20 do 26. I što su djeca starija to se broj povećava, pa u grupi 5-godišnjaka, u kojoj može biti maksimalno 20-ero djece, u našim ih vrtićima ima u prosjeku po 30 u grupi.

Još 2013. godine, kada je Državni pedagoški standard predškolskog odgoja tek trebao stupiti na snagu, postojala je procjena po kojoj bi Zagreb trebao osnovati više od 500 novih vrtićkih grupa, ili odmah ispisati oko 9300 djece, što zapravo zorno svjedoči o prekobrojnosti klinaca u vrtićima. Istina, s druge strane, većina djece u gradu uspije ostvariti upis u vrtić, što je roditeljima izuzetna pomoć, pogotovo kad se uzme u obzir izdašno sufinancirana cijena boravka: čak 58 roditelja za smještaj djeteta u vrtiću plaća samo 150 kuna, dok je za ostale cijena limitirana na 600 kuna, iako se ekonomska cijena smještaja djeteta procjenjuje na 1950 kuna.

Da si s pedagoškim standardom na papiru zapravo možete obrisati dupe možda najbolje svjedoči činjenica da je u vrtićima nedavno smanjeno davanje za prehranu djece, pa tako kuharice po jednom djetetu imaju 9 kuna na dan, odnosno za 9 kuna trebaju im osigurati 4 obroka i voćni međuobrok za djecu koja su u vrtiću devet do deset sati dnevno, ili 3 obroka i voćni međuobrok za onu koja su u vrtiću kraće. Što to konkretno znači ispričala nam je na prosvjedu jedna odgojiteljica, koja kaže kako se i prije smanjenja dnevnog limita po djetetu, voćni obrok svodio na to da jednu naranču dijeli na  četvero ili petero djece, pa se pod voćni međuobrok računaju dvije, tri kriške naranče. Ili komad banane ili  jabuke. Zato se ti međuobroci popunjavaju grickalicama koje u vrtić donose roditelji.

Istina je da obroci vrtićke djece kaloroijski ne moraju biti bogati, no sramota je ako nemamo barem toliko da svako dijete dobije po jednu voćku, pogotovo što je danas mnogo djeca kojoj roditelji ne mogu priuštiti puno. Valja tome dodati kako pedagoški standard pada u vodu i kad povedete razgovor s tetama o opremi za rad s djecom i didaktičkim igračkama koje imaju u vrtiću, potrebnima ne za gubljenje vremena, nego za to da bi djeca u toj dobi usvojila znanje koje tu moraju usvojiti. Zbog skučenog budžeta, mnoge tete kupuju taj pribor same, od svojih nevelikih plaća. Pa, ipak, gradonačelnik se drznuo reći da su prosvjedovale bez razloga i da se problemi rješavaju tako da prvo dođu u njegov ured, po dozu praznih obećanja.

Naravno da je i ovakak okrnjeni standard vrtićke djece u Zagrebu bolji nego u mnogim gradovima Hrvatske, ili bolji od toga da roditelji prije odlaska na posao moraju u potragu za tetom čuvalicom koju neće platiti manje od 2500 kuna na mjesec, no sve dok u ovom gradu trošimo na krajnje gluposti – fontane tamo gdje treba i ne treba, stupiće koji kao zaštita ograđuju pločnik, a koji se mijenjaju svako malo, osvijetljenje pločnika koje zasljepljuje vozače, pa se nakon toga vadi, ili stalno nove serije košarica za smeće s prostorom za reklamu i slično – a imamo ovakvo stanje u vrtićima, gradonačelniku koji to dozvoljava ne treba poklanjati povjerenje. Poanta je njegove funkcije da prebacuje novac iz šupljega u prazno, no uz najviši prirez u državi građani Zagreba morali bi dobiti manje PR-a, a više konkretnih rješenja.

Za to treba biti odgovoran birač i odgovoran građanin, da biste na vrijeme prepoznali da je teza o tome da je Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa djelovalo pod političkim pritiskom samo dimna zavjesa koja treba pokriti činjenicu da je suprug konzultantice koja zarađuje na poslovima koji imaju direktne veze s njegovom ulogom u vlasti, ili da je tvrdnja da 58 posto roditelja vrtićke djece plaća samo 150 kuna paravan za opravdanje za to da tete s jednom narančom trebaju nahraniti svijet. Kako to izgleda u svijetu muljatora možda još zornije svjedoči činjenica da smo sve do nedavno u Zagrebu svako malo slušali o projektu spalionice otpada kao vrhunskom modernom rješenju za otpad, da bi gradonačelnik nedavno, kad se pokazalo da za to nećemo dobiti sredstva iz EU, ustvrdio kako su spalionice zastarjelo rješenje koje je bilo moderno prije 30 godina i nema efekta u vrijeme kada svi odvajaju otpad. Grožđe je kiselo, rekla bi lisica iz basne. A prošečite gradom, pa nabrojite: koliko funkcionalnih kontejnera za različite vrste otpada imamo?  Ne mislimo pritom na zelene ili plave hrge prljavštine, zatrpane smećem (za što su, da se razumijemo, krivi sami građani), nego na niz kontejnera koje će Čistoća redovito prazniti i održavati, a komunalni redari povremeno baciti oko da zaista bude red, kako bismo se zaista počeli učiti kulturi recikliranja.  Fora je bila trošiti lovu na pripremne radove za spalionicu, umjesto na kontejnere, vjerojatno zato što ih je izvodio neki rođo, pa  sad „puj, pike, ne važi“ i idemo dalje. Kako sada stvari stoje, i na nacionalnoj razini, s obzirom da Bandić vrlo mudro gradi i stranku.

Svi ti likovi za koje se svako malo čudimo kako je moguće da odlučuju o našim životima žive od toga što se svake četiri godine provuku zahvaljujući nedostatku naše pažnje, pa bi bilo mudro na vrijeme početi razmišljati i o vlastitoj odgovornosti za odgovornost političara prema – nama. Sve dok to ne osvijestimo, mogu nam glumiti žrtve.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close