Manifestacija “Dan hrvatske glagoljice” kao posveta hrvatskom jeziku i pismenosti

U povodu obilježavanja dana kada je 22. veljače 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga “Misal po zakonu Rimskoga dvora”, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) ove je godine odlučio pokrenuti manifestaciju “Dan hrvatske glagoljice” s ciljem, kako je rekao u utorak u razgovoru za Hinu ravnatelj tog instituta Željko Jozić, popularizacije jednog od najprepoznatljivijih […]

U povodu obilježavanja dana kada je 22. veljače 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga “Misal po zakonu Rimskoga dvora”, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) ove je godine odlučio pokrenuti manifestaciju “Dan hrvatske glagoljice” s ciljem, kako je rekao u utorak u razgovoru za Hinu ravnatelj tog instituta Željko Jozić, popularizacije jednog od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture.

“Sama činjenica da djeca nakon osnovne i srednje škole nisu sposobna čitati glagoljička slova dovoljan je razlog da se pokrene ovakav jedan projekt. Ovakvom manifestacijom želimo hrvatskoj glagoljici, prvome pismu kojim su Hrvati zapisivali svoj materinski jezik, vratiti barem mali dio duga”, rekao je Jozić.

“Ne smijemo zaboraviti da je glagoljica jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti, pa i kulture općenito, a pri tome nije ni približno zaživjela na uporabnoj razini. Danas je prava rijetkost izvan jezikoslovnih krugova naći osobe koje mogu pročitati glagoljička slova, a pogotovo je malo onih koji mogu pročitati kakav tekst na glagoljici, unatoč činjenici da je glagoljica bila u uporabi u Hrvatskoj praktički još u prošlome stoljeću”, napomenuo je.

“Dan hrvatske glagoljice” inicijativa je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Maticom hrvatskom, Staroslavenskim institutom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Društvom prijatelja glagoljice, a bit će inauguriran u četvrtak 22. veljače.

Riječ je o nadnevku tiskanja prve hrvatske knjige “Misal po zakonu Rimskoga dvora” iz 1483. godine koji je ocijenjen najprikladnijim za promicanje tog dijela hrvatske pisane i kulturne baštine.

“‘Misal po zakonu rimskoga dvora’ prva je tiskana hrvatska knjiga, a ujedno je i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Ta hrvatska inkunabula (tako se nazivaju knjige tiskane do 1500. godine) otisnuta je dvobojno: crnom i crvenom bojom, i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije”, pojasnio je Jozić.

Taj je hrvatski prvotisak važan i zbog toga što nam dokazuje da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito razvijeni u društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu, dodao je.

U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljičkoga pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako tako poznato je da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskome govornom području.

“Uglata glagoljica poseban je tip glagoljice koji se razvija na područje Hrvatske od 13. stoljeća i zato se s pravom smatra hrvatskom glagoljicom. Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice. Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice”, istaknuo je nadalje ravnatelj IHJJ-a.

Ideja je u budućnosti “Dan hrvatske glagoljice” obilježavati kroz razne manifestacije i programe, a zasad se sunositelji zadovoljavaju medijskim pokrivanjem inicijalne ideje uz publiciranje i distribuiranje raznih tiskanih i digitalnih materijala putem dnevnoga tiska, te je načelno postignut dogovor da se u što skorije vrijeme Hrvatskomu saboru uputi zahtjev za proglašenje službenoga spomendana “Dan hrvatske glagoljice”.

Cijela se ideja uklopila i u poseban projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) i pokretanje portala glagoljica.hr, koji će također biti predstavljen 22. veljače.

Počinje Mjesec hrvatskog jezika

U organizaciji IHJJ-a, u srijedu 21. veljače počinje i obilježavanje sad već tradicionalne manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika pokrenute prije četiri godine. Cilj je manifestacije, kako je rekao Jozić, istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i jezičnom poviješću.

Ove godine početak Mjeseca hrvatskoga jezika, koji je ujedno i Međunarodni dan materinskoga jezika, proslavit će se koncertom “Tri glasa – tri gitare” triju kantautorica i interpretatorica hrvatske dijalektne glazbe, Dunje Knebl, Lidije Bajuk i Elis Lovrić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Institut je također priredio i javna predavanja i predstavljanja institutskih tiskanih izdanja i mrežnih izvora poput portala gramatika.hr te aplikacije “Hrvatski pravopis” za pametne telefone, od 12. ožujka traju Dani otvorenih vrata Instituta, a i ove godine, IHJJ će donirati svoja izdanja školi koja se najviše istakne u promicanju vrijednosti hrvatskoga jezika.

“Cilj nam je, dakle, da ta manifestacija ne bude samo institutska nego da se u nju uključe svi kojima je stalo do hrvatskoga jezika, s posebnim naglaskom na dionike obrazovnoga sustava”, poručio je Jozić.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close