Majstor komoditeta Boris Vujčić: “Mi smo dužni Grčkoj, a ne ona nama”

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1988. godine, gdje je i doktorirao 1996. godine na temu “Ponuda rada žena i njen utjecaj na tržište rada: primjer Hrvatske”. Ako ste pomislili na osnovu teme doktorskog rada da je u pitanju neki sindikalni lider, ili možda neki ministar rada bilo bi logično ali […]

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1988. godine, gdje je i doktorirao 1996. godine na temu “Ponuda rada žena i njen utjecaj na tržište rada: primjer Hrvatske”. Ako ste pomislili na osnovu teme doktorskog rada da je u pitanju neki sindikalni lider, ili možda neki ministar rada bilo bi logično ali grdno biste pogriješili. Kladio bih se da nema onih koji bi iz nekoliko ključnih biografskih podataka znali o kome se ustvari radi.

Vjerujem da nitko ne bi pomislio, možda samo slučajno poput šanse da pogodi sve brojeve na lotu i dobije glavnu premiju, na guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. E, upravo su to početni podaci njegove šture biografije na Wikipediji.

No, Vujčić ima i dijelom ‘monetarni pedigre’ prikladan za dužnost koju obnaša ali je iz njega jasno da nije ‘čistokrvni’ financijski stručnjak i monetarist poput njegovih prethodnika.

U opisu službe razvijanje hedonizma?!

Prema službenoj biografiji, Boris Vujčić je rođen 2. lipnja 1964. u Zagrebu. Diplomirao je 1988. godine na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, gdje je i doktorirao 1996. Od 1989. do 1997. godine bio je asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kada je stekao znanstveno zvanje docenta. Kao dobitnik Fulbrightove stipendije 1994./1995. godine pohađao je doktorski studij na Odsjeku za ekonomiju Michigan State University u SAD-u. Ni stipendija niti sveučilište gdje je pohađao doktorski studij nisu ništa posebno, ta američka stipendija je poprilično uobičajena u našim akademskim krugovima, namijenjena za nekadašnje zemlje tzv. europskog istočnog bloka, a sveučilište je u najmanju ruku osrednje. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu izvodi nastavu iz monetarne analize, ekonomije rada i međunarodnih financija. Naravno, autor je više znanstvenih i stručnih radova.
Od prosinca 1996. do imenovanja za zamjenika guvernera HNB-a radi kao direktor Direkcije za istraživanja HNB-a.  Imenovan je zamjenikom guvernera Hrvatske narodne banke 15. srpnja 2000. odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora. Odlukom Hrvatskog sabora od 13. srpnja 2006. godine zamjeniku guvernera Borisu Vujčiću povjeren je još jedan šestogodišnji mandat. Oženjen je trogirankom Marijom i otac je troje djece.

Kada je dolazio na poziciju guvernera, nakon iznenadne smjene pouzdanog i cijenjenog Željka Rohatinskog, navodilo se kako je pametan, široko obrazovan, radišan, urban, duhovit, nekonfliktan…, da ga studenti obožavaju, naročito studentice… Kako guverner Rohatinski nije volio putovati kao njegov zamjenik pa je u razdoblju 12 godina koliko je bio zamjenik guvernera Vujčić učestalo bio na službenom putu. Na tim je putovanjima, kako navodi njegov gimnazijski kolega Davor Butković, profilirao istančani hedonistički osjećaj za hranu i vina. To je potvrdio tražeći kuhara za potrebe Hrvatske narodne banke netom nakon preuzimanja guvernerskog mandata. Naime, prema uvjetima natječaja kuhar je praktično trebao biti vrhunski.

Kao zamjenik više zarađivao od guvernera

Zanimljivo je da je Vujčić uvjeravao svojeg tadašnjeg šefa Rohatinskog da nema pretenzije na njegovu poziciju jer već ima život kakav drugi mogu samo sanjati – dobro plaćen i zanimljiv posao u najboljoj državnoj instituciji. O povlasticama u HNB-u, neuobičajenim za javni sektor, pisali su opširno mediji, pobrojavši, uz ostalo, i plaćanje teretane i pilatesa za zaposlenike te subvencionirane stambene kredite. Naime, Vujčić je kao zamjenik guvernera a i sada kao guverner najbolje plaćeni državni službenik i usto s najviše službenih povlastica.

Ako su točni podaci, njegova imovinske kartice otkrivaju i da je imao veća primanja od svog šefa: guverner Rohatinski je svojedobno prijavio mjesečnu neto plaću od 24.000 kuna i godišnji neto (uvećan za nagrade) od 408.000 kuna, dok je istovremeno  zamjenik Vujčić zarađivao čak i više: mjesečni neto prijavio je na 24.036 kuna, a godišnji na 416.000 kuna. Uz to obojica dobivaju više od 100.000 kuna godišnje kao naknadu za članstvo u Savjetu HNB-a.

Uz svoj posao u HNB-u Vujčić je osim što je po prirodi sklon hedonističkim užicima i koketiranju s umjetnošću aktivan i u poslovima koji nemaju baš bliske veze s njegovom profesijom. Naime, bio je zamjenik glavnog pregovarača Hrvatske za pristupanje EU-u Vladimira Drobnjaka, zajedno s HDZ-ovom ministricom financija Martinom Dalić koja je svojedobno hvalila njegove kompetencije za guvernera, bez obzira na to što ga je odabrao SDP-ov šef Zoran Milanović, od 2001. godine predavač je na MVP-Diplomatskoj akademiji u Zagrebu… Uz sva svoja putovanja i obiteljske obaveze, Vujčić je u slobodno vrijeme i tajnik karate kluba Hrvatski dragovoljac.

Neisplativost fotografiranja

Naime, Vujčić je još kao srednjoškolac zaljubljenik u fotografiju te se tada dvoumio između studija ekonomije i Akademije filmskih i dramskih umjetnosti. Kad ga je otac, novinar Večernjeg lista i Vjesnika, upozorio da se u Hrvatskoj godišnje snimaju 3 do 4 filma zaključio je da je ekonomija isplativiji izbor. No, ljubav prema fotografiji  nikada nije prestala i još uvijek ne propušta vidjeti dobru izložbu fotografija poput Bressona ili Brandta u MoMA-i, a  kada je na putu  svojim  digitalcem napravi i poneku fotografiju. Kaže kako bi se fotografiji ozbiljnije posvetio da nije tako neisplativa, a reporteri su ga svojedobno snimili u društvu nedavno preminule Mare Bratoš, urednice fotografije u magazinu Banka.

Vujčić i u najužem obiteljskom krugu ima poticajnu atmosferu za svoje izvan profesionalne sklonosti. Njegova supruga Marina izrađuje nakit i navodno je završila američku školu bioenergijskog liječenja koja traje četiri godine i time se navodno planira baviti u budućnosti. Rođena je 1966. godine u Trogiru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine diplomirala je kroatistiku. Nakon završetka studija radi kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti te lektorica. Uz svoje profesionalne obveze i troje djece uspjela je napisati čak tri romana za koje su izrazito pohvalne kritike izrekli utjecajni književni kritičari u najutjecajnijim novinama u Hrvatskoj. Usto, piše i drame koje su dobile preporuke za izvođenje u hrvatskim kazalištima. Za svoje dramske tekstove gospođa Vujčić čak je i dobitnica nekoliko književnih nagrada. Umjetnička crta roditelja Vujčić izgleda da se bolje prenosi na njihovo troje djece nego očev osjećaj za ekonomsku isplativost profesije tako da je njihova najstarija kći završila školu mode u Milanu, srednja kći ide u MIOC, a najmlađi sin je još u osnovnoj školi.

Ma koliko Borisu Vujčiću bila važna ekonomska isplativost izgleda da je ne nameće strogo u krugu svoje obitelji. Naime, uz tipične odlike njegovog mandata na mjestu guvernera koje su izraženi nastavak usmjerenja njegovog prethodnika Rohatinskog i ponavljanja uobičajenih obrazaca o stabilnosti kune ono što najviše osobno ističe u javnim nastupima i u konkretnim društvenim financijskim problemima je da je svojedobno bio jedini koji je upozoravao na rizike kredita u švicarskim francima. Isticanje nečega što je govorio kao zamjenik guvernera oslikava prirodu Borisa Vujčića da se i dalje najbolje osjeća ‘u koži’ zamjenika guvernera, kao najbolje plaćani državni službenik sa silnim povlasticama i bez ozbiljnijih odgovornosti.

I Marina Vujčić je imala kredit u CHF

Za razliku od svojeg prethodnika koji bi u aktualnoj problematici znao izravno i aktivno sudjelovati u promišljanju svih relevatnih društvenih problema ako se oni odnose na gospodarstvo i financije te udijeliti savjete svima u državnim institucijama i vlasti Vujčić se time nimalo ne zamara.

Naime, njegovo isticanje svojedobnog upozorenja o rizičnosti kredita u švicarskim francima izaziva podsmjeh u stručnim ali i političkim krugovima. Čak ni njegova supruga nije ozbiljno shvatila to što najviše voli istaknuti kao svoju zaslugu otkako je postao guverner. Naime, i Marina Vujčić imala je kredit u švicarcima. Ako mu ni supruga nije ozbiljno shvatila to njegovo upozorenje s kojim se najviše hvali onda ni drugi nisu mogli biti njime impresionirani.

Za razliku od svojeg prethodnika Rohatinskog koji je znao izgraditi autoritet ne samo u struci nego i u široj javnosti tako da su njegove stavove pažljivo slušali i najviši dužnosnici na vlasti Vujčić se očito bolje osjeća u ulozi u kojoj nema ozbiljnog podnošenja računa i odgovornosti, ni kao guverneru mu to nije problem jer je HNB jedina državna institucija u koju, valjda iz nekog administrativnog propusta kod pisanja zakonskih odredbi, ne može ući Državna revizija.

I dalje je Boris Vujčić je s mjesečnim primanjima od  34.158 kuna uvjerljivo najbolje plaćeni javni službenik u Hrvatskoj, potpuno socijalno neosjetljivo je “legalizirao“ mjesečnih devet tisuća kuna što ih prima kao naknadu za jedan mjesečni sastanak Savjeta HNB-a.
Vujčićeva nedavna nonšalantna izjava kada su ga novinari pitali o mogućim posljedicama financijskog kolapsa u Grčkoj na Hrvatsku “Mi smo dužni Grčkoj, a ne ona nama” upravo ukazuje na ključne odlike njegove osobnosti, istančan osjećaj za ekonomsku računicu, nespremnost prihvaćanja odgovornosti koje mu nalaže dužnost na kojoj jeste te ukazuje na izgrađen hedonistički elitizam i socijalnu neosjetljivost. Do sada su mu okolnosti za karijerno napredovanje i zadovoljavanje osobnih sklonosti uveliko išle na ruku.

Kada su ga pitali za mišljenje o tome da se HNB za neaktivnost u rješavanju gospodarske krize on je nonšalantno ustvrdio da to govore oni koji „vrlo malo ili ništa ne znaju o radu središnje banke. Ne razumiju niti instrumente monetarne politike niti regulacije bankovnog sektora, odnosno prudencijalne politike. Pa onda ne shvaćaju ni izuzetno ekspanzivan karakter sadašnje monetarne politike, kao ni to da ona u svojim dometima ovisi o strukturnim karakteristikama gospodarstva, na koje nema utjecaja“, te se pohvalio da je činjenica da se u području monetarne politike, makroprudencijalne politike i stabilnosti financijskog sustava u Hrvatskoj postižu najbolji rezultati, prema ocjenama svih relevantnih međunarodnih institucija, a to je, kako je rekao, najbolji je komentar takvih ispraznih floskula, kako je nazvao kritike upućene sebi. Pitanje je tko razumje takvo elitističko shvaćanje uloge HNB i guvernerov otklon od konkretnih problema. Možda bi trebao otići po savjet kod svog predhodnika.

No možda do izražaja nabolje dolazi guvernerov karakter kada kaže da već dulje upozorava na potrebe rješavanja položaja najugroženijih dužnika kredita nominiranih u CHF, kojima ni ograničavanje tečaja ni kamatne stope ne mogu pomoći. „Njima i dalje sjedaju ovrhe, umjesto da se u sklopu radne skupine dogovori rješenje koje bi im omogućilo oslobađanje rezidualnog duga i stanarska prava, ako već zbog gubitka posla i pada prihoda ne mogu zadržati nekretninu“, požalio se Vujčić što bi se moglo nazvati socijalnom osjetljivošću, no zar nebi bilo logično rješavati sustavno problem pa možda neki od tih dužnika i nebi trebali Vujčićevu socijalnu osjetljivost.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close