EKSKLUZIVNI INTERVJU LOVRO KUŠČEVIĆ, MINISTAR UPRAVE: Javna uprava bit će učinkovitija, a reforma će donijeti i uštede

Jedan od najčešće spominjanih ministara Vade u javnosti je ministar uprave Lovro Kuščević. Pravnik, koji je u nekoliko mandata bio uspješan načelnik Nerežišća na otoku Braču, a u vladi Tihomira Oreškovića ministar graditeljstva i prostornog uređenja. Politički je tajnik HDZ-a. Kako se odvija provjera potpisa za referendumske inicijative? – Vlada je zadužila Ministarstvo unutarnjih poslova […]

Jedan od najčešće spominjanih ministara Vade u javnosti je ministar uprave Lovro Kuščević. Pravnik, koji je u nekoliko mandata bio uspješan načelnik Nerežišća na otoku Braču, a u vladi Tihomira Oreškovića ministar graditeljstva i prostornog uređenja. Politički je tajnik HDZ-a.

Kako se odvija provjera potpisa za referendumske inicijative?

– Vlada je zadužila Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo uprave za provjeru valjanosti potpisa za dvije referendumske inicijative, a u provjeri potpisa je treća Agencija za provjeru osobnih podataka (AZOP). Ministarstvo uprave je koordinator u Sklopljen je sporazum s tvrtkom APIS koja će u roku od 45 dana dovršiti provjeru svih potpisa. Provjerava se je li ispravno upisano ime i prezime, valjanost OIB-a i je li potpisnik za vrijeme prikupljanja potpisa bio upisan u registar birača. Dosad je obrađeno nešto više od 40 posto svih potpisa i uskoro bi posao njihove provjere trebao biti gotov. Imenovao sam posebno povjerenstvo koje se sastoji od članova Ministarstva uprave, Ministarstva unutarnjih poslova i Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Odbili ste zahtjev obiju referendumskih inicijativa za prisustvom njihovih predstavnika u tom postupku.

– Nekoliko je razloga za to. Prvo, nema potrebe za tim jer je sam proces kontrole digitaliziran, obavlja se u uvjetima koji zadovoljavaju sve sigurnosne standarde, pod stalnim je videonadzorom, u sigurnoj sobi, bez unošenja mobitela i kamera, stručnost i sastav povjerenstva jamče transparentnost i nepristranost. Drugo, Ministarstvo je zaprimilo brojne molbe zainteresiranih stranaka koje su htjele promatrati provjeru potpisa, a Zakonom o referendumu provjera nije predviđena. Tehnički nije moguće udovoljiti svim zahtjevima za promatranje jer bi to dovelo u pitanje zaštitu osobnih podataka svih potpisnika referendumskih inicijativa, a dostupnost osobnih podataka je vrlo ograničena i dobro je zaštićena.

Prigovaralo se i kritiziralo da cijeli taj postupak odugovlačite i da kasni.

– Kad smo ih dobili na provjeru, u kolovozu. Koliko su kasnili s donošenjem knjiga potpisa u Sabor? Nakon propisane procedure, Sabor ih je uputio Ministarstvu uprave. Tek tad se moglo početi raditi na njihovu broju i verifikaciji.

Još jedan je prigovor, da radite protiv volje većine naroda.

– Potpisi za referendum oko 400 tisuća građana, je volja većine naroda! Stanovnika Hrvatska ima nešto više od četiri milijuna i 100 tisuća, a birača ima tri milijuna 747 tisuća, od kojeg broja se traži deset posto potpisa za referendum. Bilo bi dobro znati, kako je tih deset posto ljudi većina? Kakva je to volja naroda deset posto birača i volja naroda koji broji nešto više od četiri milijuna i 100 tisuća? S druge strane, kako bi manjina smjela i mogla nametati svoju volju većini? I kamo ćemo doći, budemo li sve unosili u Ustav, a ono najgore i najlošije, bude li se manjina borila isključivo protiv drukčijih i pokušavala ih eliminirati.

Referendum kao politička borba za vlast?

– Ljudi bez izbornog legitimiteta napadaju one s političkim legitimitetom u Saboru, kako bi nametnuli ono što zastupaju. Nisu prošli ni na jednim izborima pa bi htjeli to učiniti, nastoje to učiniti, referendumima kao političkim sredstvom. Referendum je važno demokratsko pravo izjašnjavanja građana, no zasigurno ne onako, kako see tko sjeti njime upravljati da bi došao do cilja.

Mišljenje je mnogih stručnjaka da je u javnoj upravi potrebna velika reforma, a i sami ste rekli da će ovo biti godina reformi u vašem resoru, što je napravljeno?

– Radimo na decentralizaciji, pripremili smo novi zakon kojim ćemo ugasiti 20 državnih tijela, to je 20 ureda državne uprave, pripojit ćemo ih županijama. To znači jačanje županija jer će one obavljati poslove države i moći će davati usluge građanima brže i bolje na terenu, a ne da se baš sve centralizira u Zagrebu. Zatim će uslijediti depolitizacija javne uprave. Pripremili smo zakonska rješenja kojima pomoćnici ministara više neće biti dužnosnici, odnosno ukinut ćemo mjesto pomoćnika ministra. No, ne znači, da će svi pomoćnici postati ravnatelji uprava. Značajno je to, da će čelo uprava doći će rukovodeći službenici i, što smatramo osobito važnim, koji se neće mijenjati sa svakom promjenom vlasti, već će obavljati svoj posao bez političkog pritiska. Vlada je donijela odluku o ukidanju agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, njih ukupno 54 dužnosnička mjesta.

Prigovara vam se da su to samo kozmetičke promjene, a da se neće konkretno dogoditi gotovo ništa.

– Tom odlukom javna uprava bit će učinkovitija i bolji servis građanima, poduzetnicima i obrtnicima, a rezultati ukidanja tih tijela odrazit će se i na financijske uštede.

Nikome nije lako otkazati ljudima posao, no hrvatska je javna uprava jako velika, kao da je riječ o mnogo većoj zemlji nego što Hrvatska jest…

– Hrvatska ima veliku javnu upravu, ali od njene brojnosti, mnogo je važnije kako se radi i učinak njenog rada. Tu se nije uspjelo mnogo napraviti do sada i to je ključni korak ka efikasnosti i dostupnosti javne uprave. To znači, između ostalog, i ono vrlo bitno, da se one koji rade nagradi, a one koji ne rade dobro ili ne rade, sankcionira.

Ne bi trebalo biti otkaza, o čemu se toliko spekulira kao problemu. Naime, dio će ljudi neće biti zadovoljan s plaćama pa će otići za boljima, a dio ljudi ima uvjete za umirovljenje pa će ih ostvariti.

U reformu ‘’ulaze’’ i zakonski prijedlozi?

– Zakon o plaćama u državnim službama, kojime se isto tako, očekuju znatne uštede. A trebao bi ove godine biti u javnoj raspravi. Osim toga, prijedlog Zakona o državnim službenicima i Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Zakon o referendumu je vrlo manjkav i njega treba mijenjati.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close