Ljudska prava u Hrvatskoj: Negativni trend se nastavlja

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu pruža uvid u najvažnija kršenja i sistemske probleme, izazove i prijepore vezane za zaštitu, poštovanje i promicanje ljudskih prava u prošloj godini. Ovaj godišnji izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb nastao je na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i provedenih 60 intervjua s pojedincima iz 46 organizacija civilnog društva […]

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu pruža uvid u najvažnija kršenja i sistemske probleme, izazove i prijepore vezane za zaštitu, poštovanje i promicanje ljudskih prava u prošloj godini. Ovaj godišnji izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb nastao je na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i provedenih 60 intervjua s pojedincima iz 46 organizacija civilnog društva te članova akademske zajednice. Iako opsežan, ovaj izvještaj nema pretenziju tvrditi da obuhvaća sva kršenja i probleme ljudskih prava u 2017. godini.

Iako je zaustavljena rapidna regresija standarda ljudskihprava kojoj smo svjedočili za vrijeme iliberalne vladavine Domoljubne koalicije, u 2017. godini nije došlo do značajnijeg napretka koji bi preokrenuo negativan trend društvene relativizacije i političke marginalizacije ljudskih prava.

Dugogodišnja opterećenost gospodarstva brojnimstrukturnim problemima i stagnacija socio-ekonomskih prilikaotežavaju ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava svih građana.Posebno su pogođeni mladi i ranjive skupine. Takve društvene prilike predstavljaju olakotnu okolnost za jačanje onih društvenih skupina koje pozivaju na povratak tradicionalnim vrijednostima te sustavno iskrivljuju i zloupotrebljavaju jezik i standarde zaštite ljudskih prava kako bi ograničili prava drugih i drugačijih. Politički su odnosi također opterećeni sukobomkonzervativnih i liberalnih vrijednosti. Zbog tog sukoba unutar parlamentarne većinede facto je paralizirano formuliranje i provođenje javnih politika usmjerenih na zaštitu i promicanje ljudskih prava.

Navedene društvene, ekonomske i političke tendencije, s naglaskom na nisku razinu političke motivacije za rješavanjem nagomilanih problema, relativiziranje ljudskih prava te nisku razinu građanskih kompetencija predstavljaju dugoročan izazov održivom demokratskom razvoju hrvatskog društva temeljenom na poštovanju, zaštiti i promociji ljudskih prava.

I. MEĐUNARODNI INSTRUMENTI, ZAKONI, JAVNE POLITIKE I INSTITUCIJE

Hrvatska nije ratificirala Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka, Europsku socijalnu povelju (revidiranu) i Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija). Posebno zabrinjava što se ni u 2017. godini nije započelo s procesom izrade novog Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava i Nacionalne politike za ravnopravnost spolova. Aktivnosti Hrvatske u Vijeću UN-a za ljudska prava nisu vidljive ni prepoznate u domaćoj javnosti, a izostaje i uključivanje organizacija za ljudska prava u program hrvatskog mandata.

II. PRAVO NA PARTICIPACIJU, BRANITELJI LJUDSKIH PRAVA I CIVILNO DRUŠTVO

Nastavljeno je sužavanje prostora građanske participacije, negativan trend društvene delegitimizacije i demonizacije branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva te njihovog rada za opće dobro. Zabilježeni su problemi u sustavu financiranja organizacija civilnog društva iz javnih izvora, nisu napravljeni koraci za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj privatne i poduzetničke filantropije, a posebno zabrinjavaju dodatni pritisci političara, visokih dužnosnika i privatnih investitora na branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja.

III. VJERSKA PRAVA I SLOBODE

I dalje je prisutna diskriminacija i getoizacija manjinskih vjerskih zajednica jer nije riješen problem njihove registracije, pitanje vjeronauka u osnovnim školama, odnosno alternativa za djecu koja ga ne pohađaju, kao ni podzastupljenost manjinskih vjerskih zajednica u programskom sadržaju HRT-a.

IV. MEDIJSKE SLOBODE

I u 2017. nastavlja se sužavanje medijskih sloboda. Zabilježeni su slučajevi prijetnji smrću, napada i zastrašivanja novinara, a njihov rad dodatno otežavaju i tužbe za klevetu, uvredu i sramoćenje. Navedeno kao posljedicu ima cenzuru, autocenzuru i ugrožavanje slobode medija. Također, posebno zabrinjava politizirano upravljanje HRT-om i ugrožavanje rada neprofitnih medija.

V. SIGURNOST I LJUDSKA PRAVA

Zbog inertnosti institucija, ni u 2017. godini u Hrvatskoj nije funkcionirao građanski nadzor nad sigurnosno-represivnim aparatom, a ostvarivanje prava na priziv savjesti bilo je otežano. Hrvatska ima deficite u strateškom upravljanju krizama i koordinaciji djelovanja te je shodno tome 2017. godine sustav domovinske sigurnosti gotovo u potpunosti zakazao, posebice u kontekstu požara u neposrednoj blizini Splita. Ljudsku sigurnost ugrožava i preko 400 četvornih metara minski sumnjivog područja u blizini škola, kuća i poljoprivrednih površina.

VI. PRAVOSUĐE I LJUDSKA PRAVA

Kršenje prava na suđenje u razumnom roku, provođenje efektivnih istraga i pristup sustavu besplatne pravne pomoći ostaju temeljni problemi hrvatskog pravosuđa. Izražen je problem kršenja prava na privatnost nedovoljno obrazloženim nalozima za tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora građana. Osobama slabijeg imovinskog stanja otežan je pristup pravu na obranu u kaznenim procesima iz nadležnosti općinskih sudova. Žrtve kaznenih djela suočavaju se s mnogobrojnim teškoćama u pristupu svojim pravima, od ostvarivanja prava na savjetnika do prava na financijsku kompenzaciju. Uvjeti u zatvorima generalno su poboljšani, ali i dalje ostaje problem vrlo loših uvjeta u policijskim pritvorima.

VII. TRANZICIJSKA PRAVDA I SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU

Proces suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj i dalje je opterećen relativizacijom zločina koje su tijekom Domovinskog rata počinili pripadnici hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga te revizionističkim tendencijama u vezi ustaških zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata. Nastavljen je trend smanjenja intenziteta procesuiranja ratnih zločina koji je prisutan od ulaska Hrvatske u EU. Žrtve ratnih zločina suočavaju se s mnogim problemima, prije svega u pristupu pravu na materijalnu odštetu. Problem nestalih osoba još uvijek se ne rješava dovoljno ekspeditivno.

VIII. PRAVO NA ADEKVATAN ŽIVOTNI STANDARD

Ovršna praksa u Hrvatskoj krši pravo dužnika na ljudsko dostojanstvo i onemogućuje im pravo na uživanje vlastite imovine te ugrožava pravo vjerovnika na raspolaganje svojom imovinom. Neuređenost sustava financijskog kreditiranja negativno utječe na pristup građana sudu i pravo na povrat i raspolaganje svojom financijskim imovinom u procesima povrata preplaćenih kamata. Atipični oblici zapošljavanja, kao i mjere aktivne politike za zapošljavanja mladih izvor su brojnih zloupotreba koje poslodavci koriste kako bi ojačali svoju konkurentnost na tržištu.

IX. LJUDSKA PRAVA I OKOLIŠ

Gospodarenje otpadom predstavlja značajan problem te dovodi do ugroze kvalitete života, zdravlja i sigurnosti stanovništva. Pristup kvalitetnoj pitkoj vodi posebno je problematičan na obali i otocima, a nastavljen je i negativan trend utjecaja turizma na okoliš i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Percepcija korupcije u javnom sektoru se pogoršava, posebno u pružanju komunalnih usluga. Ni u 2017. godini nisu učinjeni ozbiljni koraci u rješavanju problema procjene utjecaja zahvata na okoliš.

X. OBRAZOVANJE I LJUDSKA PRAVA

U sustavu obrazovanja primjetno je sve veće socijalno raslojavanje, što utječe na daljnje životne šanse osoba. Značajna je regionalna neujednačenost u dostupnosti i kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a u mnogim ruralnim dijelovima nema dovoljnog broja vrtića. Usvajanje Cjelovite kurikularne reforme i dalje je obilježeno netransparentnošću i političkim sukobima. Prijepor u sustavu obrazovanja također predstavljaju zdravstveni odgoj koji se promatra kao ideološki obojena tema te građanski odgoj i obrazovanje koji se u školama provodi međupredmetno. Takva provedba rezultira niskom razinom političkih i demokratskih kompetencija učenika te nemogućnošću kreiranja kritičkog mišljenja.

XI. ZDRAVSTVO I LJUDSKA PRAVA

I u 2017. godini glavni problemi pacijenata u zdravstvenom sustavu su nedostupnost i neujednačena kvaliteta primarne zdravstvene zaštite – relativno je nizak broj liječnika obiteljske medicine, a zabrinjava i nedostatak određenih zdravstvenih stručnjaka. Kvaliteta komunikacije zdravstvenih djelatnika i pacijenata na vrlo je niskoj razini zbog čega dolazi do nedovoljne informiranosti pacijenata, nemogućnosti suodlučivanja o vlastitom liječenju i njihove pasivne uloge u cijelom procesu. Dodatan problem zabilježen je u manjkavosti sustava u liječenju zloćudnih, rijetkih i autoimunih bolesti te zanemarivanju i otežavanju pristupa sustavu zaštite mentalnog zdravlja.

XII. PRAVA ŽENA

I 2017. godinu obilježilo je jačanje diskursa ultrakonzervativnih grupa čiji su društveni i politički pritisci usmjereni ponajprije protiv ratifikacije Istanbulske konvencije i prava na siguran i legalan pobačaj. Značajan problem u planiranju trudnoće i majčinstva te brige o reproduktivnom zdravlju žena predstavlja nejednaka pokrivenost i dostupnost ginekoloških medicinskih usluga, pogotovo u ruralnim i dislociranim krajevima. U slučajevima nasilja nad ženama cjelokupni proces, od prijave do donošenja sudske odluke teče iznimno sporo. Također, problematično je pitanje skrbništva u slučajevima nasilja u obitelji. Zatvorenice su angažirane na rodno uvjetovanim poslovima što ih ograničava u stjecanju šireg opsega kvalifikacija. I dalje je prisutna izražena nejednakost u visini primanja između muškaraca i žena. Seksualne radnice u Hrvatskoj izložene su kršenju niza ljudskih prava tijekom pravosudnog postupka

XIII. PRAVA DJECE

Neovisnost rada Pravobraniteljice za djecu dovedena je u pitanje novim Zakonom o pravobranitelju koji je čini podložnom volji parlamentarne većine i političkim pritiscima. Problemi u osiguravanju najboljeg interesa djeteta javljaju se u sustavu udomiteljstva i posvajanja te sustavu socijalne i zdravstvene skrbi, a najčešće su uzrokovani dihotomijom selo-grad, odnosno neujednačenošću dostupnosti i kvalitete usluga koje ti sustavi podrazumijevaju. Istaknut je problem nasilja nad djecom i njegova prevencija, posebice elektroničkog nasilja čije je kontroliranje i obuzdavanje problematično, a djeca su mu izložena od sve ranije dobi.

XIV. PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM

Glavne prepreke u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom su otežana pristupačnost i kvaliteta dostupnih zdravstvenih i socijalnih usluga, nedovoljna informiranost i nepreglednost propisa kojima su regulirana njihova prava, postojanje mnogih fizičkih barijera i neprilagođenost vozila u javnom prijevozu, problemi u pristupu obrazovanju i tržištu rada, nedjelotvornost sustava u sprečavanju institucionalizacije te neprilagođeno okruženje i vrlo niska razina svijesti o potrebi stvaranja inkluzivnog okruženja za sve građane, neovisno o njihovim mogućnostima.

XV. PRAVA LGBTIQ OSOBA

Plasiranje dezinformacija o rodu, spolu i seksualnoj orijentaciji u kontekstu ratifikacije Istanbulske konvencije negativno je utjecalo na ostvarivanje ljudskih prava LGBTIQ osoba. Nastavljeno je s politikom isključivanja LGBTIQ osoba iz zakonodavnih i policy inicijativa. Postojeća procedura promjene spola nije temeljena na principu samoodređenja osobe, već se isključivo temelji na medicinskoj patologizaciji čime se krši tjelesna autonomija i ljudsko dostojanstvo transrodnih osoba.

XVI. PRAVA BESKUĆNIKA

Beskućnici u Hrvatskoj i dalje nisu prepoznati kao ranjiva skupina što uz neriješena statusna pitanja negativno utječe na dostupnost i kvalitetu usluga zdravstvene i socijalne skrbi. U Hrvatskoj i dalje nedostaje prihvatilišta za beskućnike, kao i smještajnih kapaciteta unutar onih postojećih.

XVII. PRAVA IZBJEGLICA

Nezakonita protjerivanja izbjeglica, nasilje na granicama i onemogućavanje osoba u traženju međunarodne zaštite dodatno su se pogoršali u 2017. godini. Takva praksa u skladu je s restriktivnom politikom odobravanja azila koju provodi Hrvatska, a potvrđuje je statistika MUP-a koja govori da je tek svaki 10. zahtjev riješen pozitivno. Velik broj zahtjeva riješen je negativno zbog SOA-inog mišljenja o izbjeglicama kao prijetnjama nacionalnoj sigurnosti. SOA-ino mišljenje nije popraćeno obrazloženjem što onemogućuje tražitelje da u postupku opovrgnu te zaključke. Osobe kojima je nakon dugog čekanja odobrena međunarodna zaštita nailaze na brojne probleme u procesu integracije, velikim dijelom zato što službenici u institucijama nisu upoznati s njihovim pravima i Zakonom o međunarodnoj zaštiti te ga stoga otežano i provode. Integracija izbjeglica tako počiva na organizacijama civilnog društva, umjesto državi koja se na to Zakonom obvezala.

XVIII. PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Prava manjina krše se u segmentu prava na prednost u zapošljavanju pod jednakim uvjetima pripadnika nacionalnih manjina i uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Diskriminacija prema Romima najviše je izražena pri zapošljavanju te pristupu uslugama. Za srpsku nacionalnu manjinu karakteristični su problemi čiji su uzrok posljedice rata – neprocesuirani ratni zločini, diskriminacija tijekom suđenja, nestale osobe, sporost i tajnost procesa ekshumacije posmrtnih ostataka, problem povratka izbjeglica, neulaganje u područja posebne državne skrbi, stambeno zbrinjavanje, neobnovljena kulturna i vjerska baština. U kontinuiranom porastu su slučajevi vrijeđanja i prijetnji upućenih Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj, javne akcije s obilježjima netrpeljivosti, etničke netrpeljivosti i historijskog revizionizma u izjavama i postupcima javnih osoba te govor mržnje i etnička netrpeljivost u medijima.

Izvor: Kontakt Kuća ljudskih prava

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close