KUPUJE LI VLADA MIR U VELIKIM MEDIJIMA UOČI NOVE SERIJE IZBORA?!

Ministarstvo za EU fondove i ministarstvo gospodarstva su najveći potrošači novca kojim se u velikim medijskim kućama pod opravdanjem kupovanja oglasa plaćaju veliki iznosi da bi ti mediji očito povoljno pisali o određenim ministrima i njihovim aktivnostima. Navedeno podsjeća na postupanje Sanaderove omiljene marketinške tvrtke?! Nedavnim izbijanjem afere nakon otkrića da je prvi čovjek Styrije […]

Ministarstvo za EU fondove i ministarstvo gospodarstva su najveći potrošači novca kojim se u velikim medijskim kućama pod opravdanjem kupovanja oglasa plaćaju veliki iznosi da bi ti mediji očito povoljno pisali o određenim ministrima i njihovim aktivnostima. Navedeno podsjeća na postupanje Sanaderove omiljene marketinške tvrtke?!

Nedavnim izbijanjem afere nakon otkrića da je prvi čovjek Styrije u Hrvatskoj u ime hrvatske vlade u slovenskim medijima pokušao spriječiti objavu priče o hrvatskom špijunu u propaloj arbitraži oko Piranskog zaljeva, ponovno se otvorilo pitanje koliko trenutačni domaći vlastodršci utječu na medije ‘’kupujući’’ toliko željenu medijsku tišinu i skretanje novinarske pozornosti i to plaćajući, ponajviše, ispunavanjem spornih ‘’dealova’’ dogovorenih s izabranim nakladnicima.

‘’Vlada pita možete li to riješiti. Isplatit će vam se’’, rekao je navodno jedan čovjek direktoru jedne multinacionalne kompanije za kojega je bio uvjeren da ima utjecaj na POP TV koji je htio ‘’razvaliti’’ ‘’hrvatsku’’ priču u Sloveniji. S druge strane, u Hrvatskoj se takav ‘’consiglerski’’ model pritisaka predstavnika vlasti na medije rješava gotovo institucionalno, ponajviše kroz ostvarene ‘’dealove’’ ministarstava i to, prije svega, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU koje vodi ‘’neuništiva’’ ministrica Gabrijela Žalac, ali i Ministarstva gospodarstva, bez obzira tko mu jest ili je bio na čelu.

No, princip kupovine medija u Hrvatskoj sličan je onome demonstriranom u zlosretnom izletu hrvatskog ‘’consigliera’’ i njegovu pokušaju shoppinga u slovenskim medijima – jednostavno: ‘’Vlada pita možete li to riješiti. Isplatit će vam se’’.

Primjera za to u posljednjih je godinu ili dvije bilo je podosta, no oni su, budući da se radi o političkoj kupovini sadržaja mainstream medija koji sebe smatraju ‘’opinion makerima’’, prolazili ispod radara šire javnosti ite s u bili su uglavnom otkrivani na portalima koji, barem zasad, izmiču kontroli političke elite.

Konkretno, zlosretna ministrica Žalac i njezino Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU razbilo je vjerojatno i posljednju iluziju među Hrvatima da bi novinarstvo trebalo biti jasno i potpuno odvojeno od sveprisutnog, kupljenog PR-a vlastodržaca.

Naime, još je sredinom prošle godine otkriveno kako je ministrica Žalac, nakon raspisanog javnog natječaja, angažirala jednu poznatu novinsku kuću Večernji list za kupljeni public relation – PR posao osmišljavanja kampanje njenog ministarstva vrijedan oko 3,7 milijuna kuna, iako su druge dvije isključivo PR tvrtke nudile to isto za, kako se u medijima navodilo, jeftinije za čak 1,3 milijuna kuna.

Kako se kasnije otkrilo, radilo se o natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za “Usluge organizacije i realizacije promotivne kampanje o EU fondovima – Regionalni dani EU fondova”, a na taj su se natječaj su se javile dvije tvrtke specijalizirane za PR i odabrana novinska kuća Večernji list koja djeluje u sklopu već spominjane Styrije.

Pritom, kako su mnogi isticali, iznimno je važno bilo naglasiti kako Ministarstvo kojim upravlja Gabrijela Žalac nije tražilo zakup medijskog prostora ili oglašavanje, nego je bila riječ o temeljnom PR poslu kojeg je nekritički trebala odraditi upravo novinska kuća, a ministarstvo ima vlastitu PR službu.

U to je, kako se otkrilo, bilo sadržano i osmišljavanje vizualni identitet, analiza i potreba potencijalnih korisnika sredstava iz EU fondova, organiziranje stručnih tribina i radionica, odlazak na sajmove, promotivne aktivnosti u različitim gradovima Hrvatske, osiguravanje medijske pokrivenosti i medijsko praćenje aktivnosti.

Drugim riječima, spomenuta novinska kuća je bez obzira na željenu i proklamiranu funkciju samostalnog i neovisnog medija bio i angažiran za cjelokupnu kampanju ministrice Žalac , doduše o EU fondovima. No, da to nije bilo samo to – vidjelo se i u kasnijem skandalu nakon što je Žalac, vozeći bez važeće dozvole, automobilom udarila dijete o čemu je renomirana novinska kuća prilično blago izvještavao, kao i u kasnijim otkrićima koja su prilično kompromitirale ministricu.

S druge strane, najveća konkurentska novinska kuća u isto je vrijeme ‘’odrađivala’’ promidžbeni posao ali za drugo ministarstvo – Ministarstvo gospodarstva organizirajući, po nepoznatoj cijeni, niz konferencija među kojima se najviše isticala ona naslovljena ‘’Budućnost brodogradnje u Hrvatskoj’’ gdje je najviše briljirala tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić i gdje su se nudila ‘’spasonosna’’ rješenja koja su se, kako se sada vidi, samo godine dana kasnije ‘’ostvarila’’ potpunim slomom 3.maja i Uljanika.

U sklopu toga, ali i prije te konferencije, ista je novinska kuća objavila i seriju tekstova u kojima su ‘’otkrili’’, između ostaloga, i interes Europske investicijske banke (EIB) za financiranje hrvatske brodogradnje, najavili bivšeg predsjednika HBOR-a Antona Kovačeva kao osobu koji će na okruglom stolu Jutarnjeg lista moći saznati više o planovima EIB-a, što je vjerojatno jedan od najboljih ilustracija ulizivačkog PR-a u nekim, kako se rado i često ističe, neovisnim i kritičkim medijima.

Osim toga, u najboljoj maniri političkog PR-a vladajućih, najavili su kako će na ‘’njihovoj’’ konferenciji neposredna iskustva u upravljanju brodogradilištem iznijeti vlasnik Brodosplita- Tomislav Debeljak, te kako će na tom velebnom skupu pod okriljem Ministarstva gospodarstva sudjelovati dvjestotinjak sudionika konferencije iz svijeta biznisa, znanosti i politike, među ostalim, i bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i Nenad Končar iz Kermas grupacije koja je vlasnik Brodotrogira.

Što se s brodogradnjom dogodilo samo godinu dana kasnije, svjedočimo upravo sada, ali ta neslavna PR epizoda Ministarstva gospodarstva, Martine Dalić i istaknute novinske kuće svoj je vrhunac doživjela ‘’besplatnim’’ izdanjem knjige na Agrokoru posrnule Martine Dalić naslovljene ‘’Agrokor: slom ortačkog kapitalizma’’. To je kako su mnogi isticali, bio dosad najočitiji primjer utjecaja na medije.

No, ako netko misli da su prošlogodišnja otkrića kako su jurišnici vladajuće elite novcem poreznih obveznika kupovali željeni sadržaj u medijima prošlo svršeno vrijeme, upravo se sada u predizborno vrijeme otkriva pojačano, prošlogodišnje netransparentno angažiranje izabranih PR i savjetničkih agencija i to, uglavnom, preko Ministarstva gospodarstva.

Naime, redakcija Objektiva u posjedu je dokumenata koji ukazuju na angažiranje vodećih medijskih kompanija , ali i ‘ ’tvrtka za savjetodavne usluge’’ registriranih i za ‘’poslovno savjetovanje’’ i ‘’istraživanje tržišta i javnog mnijenja’’ koji bi organizirale i odrađivale kampanje vladajućih i plasman njihovih poruka u nekim od vodećih medija. Netransparentnost pokazuje i činjenica da za navedene kampanje i oglašavanja Ministarstava nisu nikada angažirani manji, neovisni mediji, već isključivo medijski divovi čime se jača njihov monopolistički položaj na tržištu.

Primjerice, ako je zasad tajna koliko je plaćeno organiziranje konferencije ‘’Budućnost brodogradnje u Hrvatskoj’’, Objektiv otkriva koliko su mediji za prizemni i, usudimo se reći, beskorisni PR u drugim slučajevima naplatila Ministarstvu gospodarstva s potpisom Martine Dalić. Konkretno, za medijsko praćenje puno skromnijeg okruglog stola naslovljenog ‘’Važnost administrativnih reformi’’ održanom prošlog proljeća u elitnom zagrebačkom hotelu ‘’Esplanade’’, s potpisom Martine Dalić –isplaćeno je čak 89.162 kune. Opis ‘’isporučenih’’ promidžbenih aktivnosti pritom otkriva koliko je dubiozan taj posao jer, primjerice, za tu cijenu je novcem poreznih obveznika plaćeno ‘’isticanje Partnera (Ministarstva gospodarstva na čelu s Martinom Dalić op.a) u okviru redakcijskih aktivnosti’’ i to ‘’isticanje logotipa u seriji od četiri najavne redakcijske teme u tiskanom izdanju i na web portalu renomirane novinske kuće te isticanje logotipa Ministarstva u izvještajima s te sjednice te, posebno bizarno, isticanju logotipa Ministarstva u već plaćenim oglasima kojima se najavljuje taj skup.

No, s druge strane, Objektiv je i u posjedu dvadesetak ugovora Ministarstva gospodarstva s desetak ‘ ’tvrtka za savjetodavne usluge’’ registriranih i za ‘’poslovno savjetovanje’’ i ‘’istraživanje tržišta i javnog mnijenja’’ koje su organizirale i odrađivale kampanje Ministarstva gospodarstva i plasman njihovih poruka u nekim od vodećih medija.

Među tim tvrtkama su Briefing komunikacije d.o.o., WYG savjetovanje, Deloitte Savjetodavne Usluge i druge.

Tako je, primjerice, za iznimno širok opisan posao ‘’provedbe kampanje informiranja javnosti o prilikama iz EU fondova’’ gdje su kao plaćene aktivnosti, između ostaloga, navedene ‘’osmišljavanje projekta’’, ‘’priprema objava za medije’’ i ‘’kontinuirana komunikacija s predstavnicima medija’’ jednoj tvrtki s potpisom Martine Dalić plaćeno čak 140.000 kuna.

S druge strane, pak, ‘’za usluge izrade video spota i usluge fotografiranja’’ za događaj ‘’Tjedan prava potrošača u RH’’, vlastodršci su preko Ministarstva gospodarstva novcem poreznih obveznika jednoj tvrtki platili 59.875 kuna. No, za taj isti ‘’event’’, s potpisom Martine Dalić plaćeno je još 248.287 kuna za nabavu promidžbenog materijala. Koliko je to važan događaj i koliko je važan bio promidžbeni materijal dokazuje i stavka ugovora prema kojoj je s Ministarstvom ugovoreno i, vjerujemo, isporučeno i čak 800 lopti ‘’Lopti tjedan potrošača’’, valjda za djecu. Čiju, ne znamo.

Svi ovi ugovori potpisani su prošle godine, nakon što je Trgovački sud u Zagrebu o tvorio s tečajni postupak nad tvrtkom Fimi media, marketinškom agencijom koja je postala sinonim političke korupcije u Hrvatskoj nakon optužbi da se preko nje, u vrijeme bivšeg premijera Ive Sanadera, punio HDZ-ov crni fond, ali i džepovi stranačkih dužnosnika.

Kako bi cinici rekli, Fimi media je možda nestala, ali je ostala navika trošenja novaca koju su preuzele institucije – odnosno Ministarstva. Za očekivati je da se ‘’ljubav medija’’ i prikriveni PR nastavi i sada, pogotovo prije predstojećih izbora.

Princip je jednostavan. Kako se to pripisuje consiglieru s početka ovog teksta: ‘’Vlada pita možete li to riješiti. Isplatit će vam se’’.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close