KROKODILSKE SUZE KOLINDE GRABAR: Predizborno plače nad Vukovarom 23 godine poslije

Nakon dostizanja preko 30 posto popularnosti, prema anketama javnog mnijenja, “bez da je progovorila”, kako je jednom rekao Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, kandidatkinja te stranke za Predsjednicu Republike, Kolinda Grabar-Kitarović, gdje god se pojavi nesmanjeno izaziva zanimanje televizije i tiska, koji se uporno nadaju da će gospođa Grabar-Kitarović progovoriti konkretno i ponuditi izjavu u kojoj […]

Nakon dostizanja preko 30 posto popularnosti, prema anketama javnog mnijenja, “bez da je progovorila”, kako je jednom rekao Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, kandidatkinja te stranke za Predsjednicu Republike, Kolinda Grabar-Kitarović, gdje god se pojavi nesmanjeno izaziva zanimanje televizije i tiska, koji se uporno nadaju da će gospođa Grabar-Kitarović progovoriti konkretno i ponuditi izjavu u kojoj neće biti prazne demagogije.

Tako se Kolinda Grabar u petak ukazala u rodnoj Rijeci, gdje je u društvu uglavnom muške ekipe iz lokalnog HDZ-a proslavila katolički blagdan Uznesenja blažene djevice Marije, i prošetala riječkim Korzom. Poručila je pred kamerama, među ostalim, kako “poštuje odluku Ustavnog suda”, koji je prošli tjedan odlučio zaustaviti inicijativu Stožera za obranu hrvatskog Vukovara da se s 33 posto na 50 posto digne prag udjela u stanovništvu lokalne zajednice za korištenje jezika i pisma nacionalnih manjina, poznatu kao “referendum o ćirilici”.

Ali opet nije eksplicitno rekla je li za to da se poštuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i zahtjev predstavnika srpske manjine u Vukovaru da se u službenu uporabu u državnim ustanovama uvede i srpski jezik i da se postave natpisi sa ćirilićnim pismom. Srbi u Vukovaru na to imaju pravo prema Ustavnom zakonu, jer ih je tamo 34,87 posto od ukupno 27683 stanovnika, prema popisu iz 2011. godine.

Posebno je privuklo pozornost njeno predizborno naricanje nad sudbinom Vukovaraca, 23 godine nakon tragedije koju su doživjeli u studenom 1991. godine.

“Razmišljala sam kako bih se ja osjećala da mi netko ubije dvoje djece i bih li ja bila u stanju oprostiti, što nam nalaže, u konačnici, naša vjera. Ti ljudi su oprostili, ali nisu zaboravili, i nemojmo čeprkati po tim ranama, nego im pomozimo da se maknemo dalje i da Vukovar bude doista primjer suživota, kao što je bio”, izjavila je predsjednička kandidatkinja HDZ-a.

Pa zar ne bi jedan od primjera praštanja bio dopuštanje da se postave dvojezične ploče na državnim zgradama? Zar ne bi dobar primjer suživota bio kada bi natpisi s ćirilicom prošli bez razbijanja štangama i čekićima?

“Kad čujete njihove priče, dođe vam plakati skupa s njima”, rekla je Kolinda Grabar govoreći o Vukovarcima, s kojima je, kaže, razgovarala. Njene suze su nakon 23 godine ponešto zakašnjele, jer zašto kao HDZ-ova članica od 1993. i tadašnja pomoćnica Ive Sanadera u ministarstvu vanjskih poslova, pa savjetnica u veleposlanstvu u Ottawi, pa ministrica vanjskih poslova, te veleposlanica u Washingtonu nije razgovarala s Vukovarcima i plakala što su smješteni po hotelima i kampovima diljem Hrvatske?

Predizborna patetika čiji vrhunac tek možemo nejasno naslućivati, jer možda će gospođa Grabar-Kitarović kao Predsjednica pokrenuti istragu o padu Vukovara, nedostatku oružja i streljiva, totalnoj neorganiziranosti i nekoordiniranosti pomoći braniteljima i neuspjelim probojima, o unošenju razdora među branitelje i svaljivanju krivnje na mali ali srčani HOS, što je sve, dok su državu vodili HDZ i Franjo Tuđman, doprinijelo masakru ranjenika na Ovčari, smrti tisuća ljudi, silovanjima desetaka žena i torturama nad hrvatskim zatočenicima u srpskim koncentracijskim logorima.

Rekla je Kolinda Grabar kako pitanje ćirilice u Vukovaru treba riješiti razgovorom s lokalnom zajednicom. “Meni je taj čin nametanja ćiriličnih ploča od strane Vlade izgledao kao da se ljudima pokušava silom nešto nagurati, i to nije bio otpor prema manjinama i prema dijalogu, to je bilo otpor prema nametanju nečega s više instance, umjesto da se otišlo među ljude i razgovaralo s njima”, iznijela je Kolinda Grabar revolucionarnu ideju za rješavanje problema u Vukovaru.

Samo, to je govorio i sadašnji predsjednik Ivo Josipović, još u rujnu prošle godine. Nakon razgovora sa Stožerom i s predstavnicima srpske zajednice činilo mu se kako je “moguć dogovor o načinu i dinamici provedbe zakona, te mjestima gdje bi se ćirilični natpisi postavili”.

Josipović je tada u Jutarnjem listu rekao kako bi bilo “najbolje da su prvu ploču zajedno postavili predstavnici vlasti, branitelji i predstavnici srpske zajednice”. Zvuči razumno.

Ali, bilo je uzalud, kao i razgovor premijera Zorana Milanovića s predstavnicima Stožera sredinom listopada, svejedno im je obojici, kao i cjelokupnom državnom izaslanstvu, zapriječeno sudjelovanje na obilježavanju 22. obljetnice pada Vukovara u studenom.

Kao da je jedva čekala da je novinari pitaju o homoseksualcima, Grabar-Kitarović je poručila kako na njih gleda “kao na naše susjede, na prijatelje”. “Uvjerena sam kako većina njih ne želi da ih se obilježava na takav način”, rekla je. Dobro, trebaju li onda imati potpuno jednaka prava, da ih se “ne obilježava”? Što ona misli o istospolnim brakovima?

Spomenimo da je šetajući u Rijeci dometnula i kako će se zalagati za “racionalizaciju državne uprave” i da će, ako postane Predsjednica, smanjiti brojnost osoblja na Pantovčaku. Zašto se nije zalagala za racionalizaciju kada je njen šef i politički mentor Ivo Sanader u prvom mandatu kao premijer vlade napravio preustroj državnih ministarstava, ukinuvši zamjenike ministara, ali uvevši “državne tajnike”, kada se broj dužnosnika u državnoj službi doslovce udvostručio? Zašto se nije pobunila protiv bujanja državne administracije kao ministrica vanjskih poslova i europskih integracija?

Teško je reći, je li za Kolindu Grabar-Kitarović, ali i za hrvatsku javnost, željnu kvalitetnog vodstva, bolje čuvati tih tridesetak posto popularnosti, “bez da progovori”, ili nastaviti davati izjave bez sadržaja, u kojima nema ničeg konkretnog i novog.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close