KORIŠTENJE SREDSTAVA IZ EUROPSKIH FONDOVA: Kasnimo, ali nije fatalno, sve se može popraviti

Jedna od najčešćih tema, čak i u razgovorima oko skorašnjih europskih izbora, što je posebno besmisleno i čak glupo, tema je apsorbcije sredstava iz europskih fondova. Sve se, u tim raspravama, svodi uglavnom na isto – Hrvatska je najgora u Europi. Kad bi barem svi oni koji razglabaju o tome, bili toliko stručni koliko raspravljaju, […]

Jedna od najčešćih tema, čak i u razgovorima oko skorašnjih europskih izbora, što je posebno besmisleno i čak glupo, tema je apsorbcije sredstava iz europskih fondova. Sve se, u tim raspravama, svodi uglavnom na isto – Hrvatska je najgora u Europi. Kad bi barem svi oni koji razglabaju o tome, bili toliko stručni koliko raspravljaju, sigurno bismo bili među najboljima.

Hrvatska je postala članicom EU pri kraju prethodnog financijskog razdoblja i to sigurno nije išlo u prilog mnogo čemu, tako ni korištenju sredstava iz europskih fondova. Usred financijske i u osvit migracijske krize, što nije moglo dati zamaha u ostvarenju tog cilja, iako, što nije neka tajna, ušli smo na tom području vrlo manjkavo pripremljeni i bez plana.

U financijskom je razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura iz EU fondova. Na mrežnim stranicama Europske komisije potpuno jasno i redovito objavljuju se podaci o postotku isplaćenih sredstava pa, osim što se može pratiti stanje, može se vidjeti usporedba naše ostvarenja s drugim državama članicama.

Ako se sadašnje stanje usporedi s istom takvom prije nekog vremena objavljenom, kad je Hrvatska, isto tako, bila na začelju ljestvice zemalja članica EU, sa 9 posto isplaćenih sredstava, uočljivo je,  kako je u nešto manje od 14 mjeseci Hrvatskoj isplaćeno dodatnih oko 820 milijuna eura. To je poboljšanje u odnosu na dotadašnju kretanje.

Izvor: Europska komisija

Što se tiče objavljenih natječaja i ugovorenih projekata, tu je, pak, došlo do značajnog poboljšanja. Ono što se često zanemaruje, a najvažnije je, isplate iz proračuna EU posljednji su korak na putu apsorbcije sredstava. Prije toga potrebno je objaviti natječaj, ugovoriti projekte, započeti s isplatama bespovratnih sredstava ovisno o dinamici provedbe te ovjeriti isplaćena sredstva na temelju kojih se šalju Zahtjevi za plaćanje Europskoj komisiji (nekoliko puta godišnje). Tek tada dolazi do isplata iz proračuna EU u proračun države članice.

Posljednji podaci iz Ministarstva europskih fondova pokazuju da je korisnicima putem natječaja u 2018. na raspolaganje stavljeno 2,9 mlrd. eura., sa čime je iznos objavljenih natječaja porastao na 8,5 milijardi eura, što čini 79 posto ukupne alokacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine. U četverogodišnjem razdoblju od 2014. do kraja 2017. godine, bilo je objavljeno natječaja u iznosu 5,6 milijardi eura odnosno 52 posto od ukupno raspoloživih sredstava. Ugovorenost je, s druge strane, do kraja 2018. porasla na 64 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura, što znači da se udvostručila u samo 12 mjeseci.

Postoji više razloga, kako objašnjava jedna od vodećih hrvatskih stručnjakinja za europske fondove Ariana Vela, zašto je stopa isplaćenih sredstava niska:

– nije se na vrijeme planiralo, kasnilo se s ugovaranjem i provedbom velikih projekata, a onda i provedbom (provedba je ta koja donosi stvarne efekte, kada su isplate u pitanju pa, ako ona izostaje, izostaju i isplate)

– sustavi upravljanja i kontrole nisu bili spremni na veliki interes za fondovima koji je uslijedio nakon značajnog povećanja sredstava u aktualnom financijskom razdoblju

– neefikasni državni aparat koji nije stvorio pretpostavke da procesi koji su potrebni za eu projekte nesmetano idu (izmjene Zakona o javnoj nabavi, nesređenost zemljišnih knjiga, nejednako tumačenje europske regulative, sporost…)

– ne postoji odgovornost, sustava i pojedinaca, a ne postoji sustav nagrađivanja onih koji rade više od onoga što je njihova obveza i sankcija za one koji zabušavaju

Iako se Hrvatska nalazi na začelju ljestvice zemalja članica, prema stupnju isplaćenih sredstava, dobro je to, da još ništa nije propalo i nije uopće tako katstrofalno kako se to često ističe u javnosti. Naime, a praćenje provedbe EU fondova ključan podatak je iznos ovjerenih sredstava kojim se mjeri ostvarenje planiranih N+3 ciljeva, što znači da se sredstva koja su alocirana za 2014. iz eu fondova moraju ovjeriti prema Europskoj komisiji do kraja 2017., sredstva alocirana za 2015. do kraja 2018. itd. Sredstva koja se ne ovjere do kraja N+3 godine se automatski opozivaju, odnosno država članica EU ih gubi iz svoje alokacije. Do kraja prošle godine, svi su programi ostvarili N+3 ciljeve, što je svakako dobra činjenica.

Sporo, ali još uvijek ništa nije izgubljeno, a daleko od toga da je katastrofalno.

Izvor: Europska komisija

Na slici 1 prikazan je postotak isplaćenih sredstava od strane EK prema svakoj državi članici. Hrvatskoj je do 4.2.2019. isplaćeno 1,76 mlrd. eura odnosno 16 posto od ukupne alokacije za ovo sedmogodišnje razdoblje. S takvim slabašnim postotkom nalazimo se uvjerljivo na začelju ljestvice.

Izvor: Europska komisija

Na slici 2 prikazano je kako iz godine u godinu Hrvatska kaska za drugima. Drugim je članicama (prosjek EU28) do sada isplaćeno 28 posto od ukupne alokacije sredstava, a Hrvatskoj 16 posto.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close