KONTRAEFEKT: Prosvjed šatoraša “izbio” potporu HDZ-u

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 1. i 3. lipnja, pokazuje nastavak trenda prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju. Pritom se uočio trend smanjenja prednosti koja je bila najveća u siječnju, za vrijeme predsjedničkih izbora, što […]

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 1. i 3. lipnja, pokazuje nastavak trenda prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju.

Pritom se uočio trend smanjenja prednosti koja je bila najveća u siječnju, za vrijeme predsjedničkih izbora, što je jedna od izravnih posljedica mobilizacijske snage HDZ-a. Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) zabilježile nešto viši izbor (oko izbonog praga): Orah i Živi zid. Pritom je vidljiv “zamor” izborne podrške obiju stranaka, dok su dvije “mlađe” liste (Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska), u uzlaznom trendu. To su ujedno i glavni nalazi ovomjesečnog redovitog istraživanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Rast HDZ-a i SDP-a

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom lipnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 30,2 posto glasova (prema 30,8% iz svibnja). U odnosu na prošlogodišnji lipanj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 7,3 postotnih poena (u lipnju 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 22,9%).

S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije, SDP bilježi izbor od 24 posto (prema 23,7% prije mjesec dana, odnosno 19,6% u istom mjesecu prošle godine). Pojava dviju novih lista, koje pratimo u posljednjih dva mjeseca (Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska) djelomice su unijeli novu dinamiku na političkoj sceni u odnosu na dvije najveće stranke, pa tako i prema dvjema glavnim strankama izazivačima (Živi zid i Orah). Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile  prohibitivnu klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, još i Orah prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizo). Uglavnom, Orah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,5 posto (isto kao i prije mjesec dana), dok je Živi zid s izborom od 4,9 posto (u svibnju 6,1%) na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2%), da bi se u posljednjih pet mjesečnih istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 10,4%). Ako se ima na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, bez jednog nositelja liste, izborni prag od 5%) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka). To isto vrijedi i za neke nove liste koje se pojavljuju u istraživanjima.

Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; Živi zid i Orah) slijedi skupina stranaka s izbornom podrškom od 2 do 3 posto. Ovu skupinu predvodi Most nezavnisnih lista s izborom od 3 posto (2,1% u svibnju), a slijede stranka Ive Josipovića, Naprijed Hrvatska s 2,6 posto (prije mjesec dana njegovatada još uvijek Nezavisna lista bilježila je podršku od 1,1 posto). Tu su još HNS s izborom od 2,2 posto (jednako kao i prošli mjesec), te HSS s 2,1 posto (prije mjesec dana 2 posto). Zadnju skupinu stranaka čine one s izborom manjim od 2 posto: HDSSB s 1,6%, HSP    1,1%, IDS 1,1%, HSLS 1,0%, HSP AS 1,0%, HKS 0,8%, Hrvatski laburisti 0,8%, HSU 0,7% i NS Reformisti 0,7%. Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,8 posto. Zabilježeno je i 13,2 posto neodlučnih.

Na ljestvici s preferencijama koalicija (kakve se u ovom trenutku pretpostavljaju da će biti i u izborima), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost blago smanjila u posljednjih dva mjeseca. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 31,2 posto (prema 32,5% iz svibnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,1 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 26,4%). Slijede stranačka lista Živog zida na trećem mjestu s 5,5 posto izbora (isti rezultat kao i prije mjesec dana), dok je Orah s 4,8 posto četvrti (u odnosu na prošlomjesečnih 6,2%). Most nezavisnih lista na ovoj ljestvici bilježi izbor od 3,7 posto, a slijedi ga u stopu i Josipovićeva stranka Naprijed Hrvatska s izborom od 3,6 posto. Slijedi HDSSB s izborom od 2,8%, Stranka Milana Bandića s 2,5%, Hrvatski laburisti 1,4%, NS Reformisti 1,0%, HKS 1,0% i HSP 0,7%. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,2 posto, uz 13,5 posto neodlučnih.

Predsjednica najpozitivnija, Karamarko najnegativniji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 29,2 posto (prema 31,3% iz svibnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 12,1 posto (prije mjesec dana 9,2%). Ivo Josipović je na trećem mjestu s izborom od 8,7 posto (jednako kao i prije mjesec dana), a slijedi Zoran Milanović s izborom od 6,3 posto (što je njegov najbolji rezultat još od prosinca 2012. godine). Slijedi Mirela Holy s 4,9 posto, Tonino Picula s 2,9%, Tomislav Karamarko 2,9%, Milan Bandić 2,4%, Ivan Vilibor Sinčić 2,3% i Boris Lalovac 2,2%.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (32,8%) i Zoran Milanović (31,8%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,8%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 3,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (1,7%), Vesna Pusić (1,3%), Radimir Čačić (1,1%), Nadan Vidošević (0,7%), Predrag Matić (0,7%) i Ivo Josipović (0,6%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, četiri su se događaja izdvojila u odnosu na ostale: prosvjed branitelja na Markovom trgu i u Savskoj, i početak dogovora o rješenju (61,1%), statistički izlazak zemlje iz recesije (10,7%), gospodarska kriza u zemlji (5,4%), te vanjskopolitičke aktivnost predsjednice Grabar Kitarović – posjeta Afganistanu i susret s papom Franjom u Vatikanu (4%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 1 i 3 posto: dogovor o načinu obilježavanja 20. obljetnice Oluje (2,7%), Presuda Vrhovnog suda o kamatama za “švicarac” i ustavna tužba Udruge Franak protiv te odluke (2,2%), filmska nagrada za film Zvizdan Dalibora Matanića u Cannesu (1,9%), najava ukidanja ograničenja kretanja hrvatskih radnika u EU (1,6%), te osnivanje nove stranke Naprijed Hrvatska (1,1%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1 posto.

Vlada RH je u ovom mjesecu velike političke napetosti povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 30 posto na sadašnjih 34 psoto), dok vladinu politiku ne podržava 50,4 posto građana (prema 55,4% iz svibnja), uz sadašnjih 15,5 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,25, u odnosu na 2,18 iz svibnja. Tako je zaoštravanje braniteljskog prosvjeda ali i držanje Vlade u rješavanju napetosti vrlo vjerojatno poguralo i podršku Vladi, kao uostalom i doživljaj premijera Milanovića, i izbor njegove stranke i koalicije. Čini se da bi interes HDZ-a mogao biti postizanje čim skorijeg dogovora između branitelja i Vlade RH, kako bi se ispuhala ova pozornica za jačanje potpore javnosti Vladi, premijeru i stranci/kaoliciji na vlasti. U protivnom, a u susret turističke sezone, braniteljski bi prosvjedi mogli postatati ključni za izborni ishod (kao što su bili važni u izbornoj pobjedi u utrci za Pantovčak). Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,40 prema 3,37 iz svibnja. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, s ocjenom od 2,14 prošlo i najslabije je ocijenjen od svojih građana.

Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close