KOLINDINE PREDIZBORNE “MANTRE” PRERASLE I “HLEBINCE”

Nema tome dugo da smo slušali kako ćemo ubrzo postati najbogatija zemlja u Europi, satrati je svojim radom i prosperitetom, a u vrlo kratko vrijeme i pokoriti cijeli svijet. Oči javnosti bile su širom uprte u tv ekrane kada je predsjednica u euforičnom stanju pobjede, ponavljala svoje “mantre”, a ljudi razrogačenih očiju nisu mogli vjerovati […]

Nema tome dugo da smo slušali kako ćemo ubrzo postati najbogatija zemlja u Europi, satrati je svojim radom i prosperitetom, a u vrlo kratko vrijeme i pokoriti cijeli svijet. Oči javnosti bile su širom uprte u tv ekrane kada je predsjednica u euforičnom stanju pobjede, ponavljala svoje “mantre”, a ljudi razrogačenih očiju nisu mogli vjerovati svojim ušima o svijetloj budućnosti ove jadne zemlje. Osim šoka što je proizvela u izbornoj noći, svojim govorom, srećom, nije nanijela štete, niti koristi.

Mi tako jedinstveni Hrvati (a ne moš’ nit’ ulaz skupit da se složi), nezadrživo smo krenuli u neviđen prosperitet, pod predsjednicom.

I onda se dogodilo – ništa.

Predsjednica je prestala pričati o Visokoj koja je bila prijepor, djecu nije preselila u Hrvatsku, odnosno “na rodnu grudu” usahle zemlje, od sirotog Jakova, njenog supruga koji je otputovao čuvati djecu u Bruxelles, nit’ traga nit’ glasa, premda je on prvi gospodin ove države, kojeg mnogi zovu “prvom dadiljom”. Ne njegovom krivnjom.

Predsjednica je prestala pričati o nacionalnom jedinstvu, jer nije imala očito vremena, napose kada su prosvjednici iz Savske 66 koje ona, očito “gotivi”, bili na Markovom trgu, a u Savskoj plinske boce, ona je bila u Humu na Sutli, posjetivši tvornicu Vetropack Straže, najuspješnije zagorske tvrtke, koja se bavi proizvodnjom staklene ambalaže, pohvalivši njihovu brigu o ekologiji. I dok je Zagreb bio pod opsadom “domoljuba” koji su tražili svoj izgubljeni dignitet i dostojanstvo, ona se divila zagorskim bregima i ekološkom standardu jedne tvornice, za koju nije nit’ kriva nit’ dužna a niti zaslužna što je spomenuta uspješna.  Za to vrijeme, prosvjednici su žarili i palili Markovim trgom, policija je pokušavala pronaći njihovo izgubljeno dostojanstvo, a narod koji nezadrživo – po predsjednici – srlja u prosperitet, gledao ne mogavši vjerovati što se događa. Zajedno s turistima.

No, onda smo čuli odnosno nekim kanalom stigla je njena izjava “Da je njen savjetnik za branitelje Ante Deur, stalno izvještava o stanju na terenu te da ga je i poslala tamo kako bi saznala što se događa, dok je ona u Zagorju. Znači u trenuku kad nacija, “nema koga nema” da nije barem obaviješten o “stanju na terenu” da ne zna što se događa na Markovom trgu, predsjednica šalje svog savjetnika Deura, da joj dojavi što se zbiva i da pokuša posredovati na smirivanju stanja, zaboravivši da je Deur inauguriran od strane prosvjednika.

Tek kada je upitana tko je odgovoran za eskalaciju prosvjeda odgovorila je da ona ne bi o tome prosuđivala i dodala (ovo valja upamtitit) “Ja sam odgovorna za stabilnost državnih institucija i moja je zadaća posredovati između svih strana da se nađe zajedničko rješenje.” A po ovoj izjavi valjalo bi i odgovarati.

Zivkala je, navodno, premijera, kojeg nije mogla dobiti, nije prisustvovala, kao, barem tampon zona između Vlade i prosvjednika, a niti ne sjedi na sjednicama Vlade četvrtkom niti išta predlaže. Možda joj je teško održati riječ koju je dala narodu pri prisezi, ili se ne sjeća napamet naučenog govora? Doduše nije baš narod njen, ali svak’ voli prisvajat Hrvatsku kao svoju. I vladajući i oporba i predsjednica. to nije ništa novoga. Čak i sindikati koriste narod kao svoj (ovo nije negativan kontekst).

Ne zna se u kojem je trenutku prestala pričati o sirotinji u Hrvatskoj, kao niti ostavlja li hranu u čistoj vrećici za gladne.

Tek najnovije je da je na račun ratnog zločinca uplatila “crkavicu” od 20 tisuća kuna Veljka Marića, odnosno njegove supruge Marijane Lončarević-Marić, koji je odležao u srpskom zatvoru, prebačen u Hrvatsku i tražit će zasigurno pomilovanje i dobiti ga.

I sama je rekla kako će, a to i radi, izbjeći plaćanje PDV-a svojoj zemlji. Ovo novaca što je još ostalo, “produmat” će i uplatiti nekome, tek će se vidjeti kome.

Uspjela je, što joj je Josipović ostavio u “amanet” potvrditi veleposlanike, servirane joj od strane Vesne Pusić, od kojih su neki krajnje suspektni ljudi, a da se nije konzultirala sa šefom HDZ-a, koji momentalno ima drugih “slatkih briga”. Oženio se po drugi put, a po treći će, za nekadašnji Dan republike, znakovito, (29.11.) postati otac po treći put s drugom ženom.

Smanjila je bulumentu na Pantovčaku, ljudima ostavila iste plaće, te uzela za savjetnika za gospodarstvo Nikicu Valentića, koji se baš i nije proslavio svojim poslovnim uspjesima u prošlosti.

Grabar Kitarović mjesečno zaradi 22.720 kuna, što je više od bivšeg predsjednika Josipovića za par stotina kuna. S predsjednicom na Pantovčak se “popentralo” i 11 dužnosnika, upola manje nego u Josipovićevom “vlakiću”, tj. mandatu, no plaće su im ostale iste.

Tako najveću  plaću među njenim dužnosnicima ima predstojnik Ureda Domagoj Jurčić, koji dobiva 16.950 kuna neto plaće, no on ipak nije najbolji “plaćenik” njen dužnosnik. Od njega veći prihod ostvaruju savjetnik za društvene djelatnosti Andro Krstulović Opara koji mjesečno “opari” 18.572 kune, a zatim ravnatelj savjetničkog tima Vito Turšić s 17.933 kune, a par stotina kunica manje dobiva  savjetnik predsjednice za nacionalnu sigurnost Josip Buljević, inkasirajući mjesečno na račun 17.446 kuna.

Turšić je kod Josipovića zarađivao 20.020 kuna. No “ljubav” Turšića prema predsjednici, iako je “rebnut” za oko dvije tisuće kuna manje, u novoj postavi – velika je  i seže do posve beznačajnog i bespotrebno izbrisanog dijela životopisa, u kojem je pisalo da je službovao i za prošlog predsjednika Josipovića. Ali Turšić je iz nekog razloga, koja ne mijenja ništa, osim možda njemu samome, tu notornu činjenicu izbacio iz CV-a. Kome je to pomoglo i na koji način, osim možda njemu, ne zna se. Može čovjek raditi što želi, pa je tako i posve legalno izbaciti par godina svoga života i rada, za bilo koga.

“Najlošije”, među predsjedničinim ljudima prošao je glasnogovornik Luka Đurić koji mjesečno zaradi 12.906 kuna, a Natalija Hmelina, od milja zvana “Hmelinda” 13.209 kuna. Nju “šije” glavna tajnica Mirjam Katulić koja ima 16.190 kuna, pročelnica kabineta Anamarija Kirinić koja zarađuje 15.610 kunu, a plaće ostalih savjetnika u rasponu su od 15 do 17 tisuća kuna. Tako savjetnik za vanjsku politiku Dario Mihelin prima 15.241 kunu, savjetnik za unutarnju politiku Mate Radeljić ima 16.924 kune, savjetnik za poljoprivredu i EU fondove Mladen Pavić ima 16.608 kuna.

Buljeviću kamata od PBZ-a od dva posto

Glavna tajnica Katulić ispunila je imovinsku karticu u kojoj je prijavila stan u Zagrebu od 150 kvadrata, tri vikendice na Pagu od 100, 78 i 64 četvornih metara, a suprug joj ima dva stana u Zagrebu od 24 i 69 kvadrata, 100 kvadrata poslovnog prostora, kao i voćnjak i oranicu u Buševcu i Vukovini.

Krstulović Opara ima kuću s okućnicom u Splitu, procijenjenu na 1,5 milijuna kuna, od 270 kvadrata, a njegova supruga u posjedu je kuće od 185 kvadrata vrijednosti tri milijuna eura, potom ima 1800 kvadrata šume, tisuću kvadrata vinograda i jednu garsonjericu od 24 kvadrata.

Josip Buljević, nekadašnji šef SOA-e u imovinskoj kartici ima”prijavljen” stan od 94 kvadrata u Zagrebu i stan u Splitu veličine 45 četvornih metara. Kod Buljevića je najinteresantniji podatak naveden kako je u PBZ-u (Privrednoj banci Zagreb) “uspio” dobiti kredit od 170 tisuća “novaca”, po obične smrtnike nedosanjanoj kamati od dva posto.

Čini se da je Kolinda, potpuno nesvjesno dala smisao nadasve glupom nazivu vladajuće koalicije. Valja pripaziti u budućnosti i pratiti stanja kokota, jer “ne bu dobro” kada tri puta zakukuriče pred zoru. Čak niti najveći naivci i optimisti više ne gleda u čudo hrvatske naive, niti je oduševljen hrvatskom naivom.

No jedno je istina; živimo u slučajnoj državi, koja nekim čudom još postoji i u kojoj pesimizam ne postoji, jer je odavna prerastao u stvarnost.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close