KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ – “prva kaplarica u Hrvata”, 1. dio

Otela se Karamarku…spasio je Jandrokovic…pomogao Mesić!? Nacija koja jako voli pokazivati svoje sadomazohističke sklonosti, iliti Hrvati, a koji su, usput budi rečeno izabrali predsjednicu “jer je lijepa”, (većinom), Kolindu Grabar Kitarović, misleći valjda pred izbore, kako je ta žena, maltene mitsko biće, spušteno od same sile nebeske, da ih spasi. Tada su se mogli iščitati […]

Otela se Karamarku…spasio je Jandrokovic…pomogao Mesić!?

Nacija koja jako voli pokazivati svoje sadomazohističke sklonosti, iliti Hrvati, a koji su, usput budi rečeno izabrali predsjednicu “jer je lijepa”, (većinom), Kolindu Grabar Kitarović, misleći valjda pred izbore, kako je ta žena, maltene mitsko biće, spušteno od same sile nebeske, da ih spasi. Tada su se mogli iščitati komentari na društvenim mrežama poput:

“Draga predsjednice. Hvala Vam što postojite. Bog Vas blagoslovio.
Kad čitam komentare dođu mi suze radosnice. Molim se svaki dan za
Vas i našu domovinu, za ljepšu i bolju budućnost u našoj prekrasnoj
Hrvatskoj. Ustrajte u svojim nakanama. Sigurno ćete uspjeti. ”

“Bog je poslo Kolindu, da oslobodi svoj Narod,Zivila Presjednica Hrvatske”

Negdje će se, oko sredine njenog mandata, opet pokazati bizarna sklonost Hrvata, bičevanju samih sebe i posve kontraproduktivno kmečanje nad vlastitom jadnom sudbinom.

A u stožeru, dok su se čekali rezultati “natječaja” između Kolinde i Josipovića, Darinko Kosor i Milijan Brkić su odahnuli. Oni su svakako tada bili zaslužni za njenu pobjedu, ustrojivši i organiziravši biračko tijelo ruralnog područja Hrvatske, da izađe na glasovanje, odradivši golem posao za HDZ-ovu koaliciju.

Kada je, u tom napetom trenutku pobjede Grabar Kitarović, Darinko Kosor tek notom podsjetio tadašnjeg vođu HDZ-a Tomislava Karamarka, “da nije bilo pješadije”, misleć’ na koaliciju, a koja je zaista dala sve od sebe da Grabar-Kitarović prođe i postane prva predsjednica, i kako bi taj posao trebalo upamtiti, Karamarko je osjetio, valjda, otvoreni prijelom ega. Ali ga je ipak odlučio pokazati, što se nije dalo primijetiti preko ekrana, te je po prvi put otkad postoji država, jedan predsjednik stranke, izašao na pozornicu i predstavio usplahirenoj naciji: “Imamo predsjednicuuuuu”, poljubivši je razdragano, što je kod i inače podijeljenih Hrvata, nekima izazvalo euforiju, drugima nagon za povraćanjem.

Kaplarska narav

Bio je to tek prividan kontakt sa stvarnošću, ali to će se tek kasnije pokazati. I za Karamarka. I naciju uopće. Blokirane, ovršene i sve ostale. Obećanje da će Hrvatska biti prosperitetna Švicarska, bilo je posve nepotrebno izrečeno, u naletu vlastite opsjene, jer Hrvati žele, a eto i borili su se za svoju zemlju. Karamarko je tada očekivao, grdno se prevarivši, da Gospođa predsjednica ima zrno kaplarske naravi, navikla izvršavati zadatke odozgo. A ona se okreće na peti i stupa kad hoda. Kako mu je to promaklo?!

Poslije se pokazalo da su mnogi potegli putem Švicarske, Njemačke, Irske, pod njenom vladavinom, tek jednim od uzroka najvećeg iseljavanja Hrvata, u i tako slabašnoj povijesti i to onda kada je predsjednica poručila “Kome se ne sviđa, neka ode”. I ljudi su počeli odlaziti, dok je Ona obilazila županije, krečila stan u maskirnim hlačama i rozoj majici, besprijekornog make up-a i bez mrve boje na sebi, na lojtrama, pozirajući s valjkom, umočenim u boju breskve, s prijateljima, od kojih je jedan usnimljen kako spava s “bombom” pive, sklupčan. Na podu. Umoran – usred radova u stanu.

Istina je, da je i Grabar Kitarović doprinijela svojoj kampanji s tada 300 tisuća glasova “Blokiranih” koji su postavili samo jedan uvjet za zaokruživanje nje na izbornom listiću, a taj je bio da Ona, izmača za Blokirane pri Ustavnom sudu uopće ustavnost Ovršnog zakona.

Od tada, pa do danas, broj blokiranih je narastao za više od 30 tisuća, ali 27. veljače 2015., predsjednica je održala obećanje i zaista poslala tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću Prijedlog da se zakonom uvede moratorij na ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika. Zapakirala je Ovršni zakon i poslala ga Ustavnom sudu, da preispita suspektne odredbe Ovršnog zakona. I ništa se nije dogodilo.

Veleposlanica u SAD

Narod i inače kratkog pamćenja, zaboravio je na njen “gaf” u ožujku 2010., kada je zatresla Pančićevu omoriku, daleko od nekog brda, i zloupotrijebila svoj položaj veleposlanice u SAD-u, u Washingtonu, koristeći službeni automobil Toyota Sienna u privatne svrhe. Jakov Kitarović je vozikao djecu u školu i iz škole, odlazio u šoping i na ručak, a snimke su osvanule na You Tubeu, pa je današnja predsjednica morala doletjeti svom tadašnjem šefu i ministru Goranu Jandrokoviću, pojasniti oči u oči, zašto je koristila službeni automobil u privatne svrhe?! E, tu dolazi do današnjeg kauzaliteta, između sadašnjeg predsjednika Sabora i sadašnje predsjednice.

No tada, bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić pojasnio je nesporazum i kako Washington nema javnog prijevoza, pa je korištenje službenog automobila za prijevoz djece dozvoljeno, mada bi se automobil trebao koristiti samo za odlazak u bolnicu, društveno korisne djelatnosti, humanitarni rad, pa i za druženje s predstavnicima iz dijaspore. Kako bilo, nije ostala bez radnog mjesta, već je morala nadoknaditi troškove, a radilo se o nekih 47 tisuća kilometara prijeđenih u godinu i pol dana. Imala je tada na raspolaganju i Cadillac i vozača, a cijeli slučaj je otkriven kada je Grabar Kitarović prijavila Josipa Šarića, djelatnika veleposlanstva, za neovlašteno snimanje. Šarić je, naravno – dobio otkaz.

Godinu dana kasnije, 2011., Grabar Kitarović tada još veleposlanica u SAD-u, osigurala si je visoku poziciju u NATO-u, dok je bitkovala u Washingtonu. Tadašnja premijerka Jadranka Kosor i cijela Vlada nisu imali pojma da Kolinda “kuha” odlazak, za koji su saznali tek kad je gospođa, današnja predsjednica, već sve dogovorila mimo Vlade. U to vrijeme nije baš nešto marila za Hrvatsku, prouzročivši svojoj zemlji 9 mjeseci prazno veleposlanstvo u SAD-u. A sve se to događalo, dok ju je Hrvatska plaćala, odnosno porezni joj obveznici osiguravali plaću za diplomatski posao, ali ju ta činjenica nije spriječila da ode, ne obazirući se na tadašnje potrebe Hrvatske.

Gospođa je “otperjala” u NATO, posve privatno, a razlika je, koliko god se trudili napumpati kako je njen odlazak u NATO “vrh za Hrvatsku”, Grabar Kitarović nije otišla s Grobnika, već s pozicije koju joj je omogućio hrvatski narod i institucije. I te iste institucije, morale su znati za njene dogovore. Ali nisu.

Cijeli kraval oko odlaska u NATO na dužnost pomoćnice glavnog tajnika Andersa Fogha Rasmussena za javnu diplomaciju, tadašnji glasnogovornik MVP-a, Mario Dragun, malko je rastegao istinu i “preveo” je na: “iznimno priznanje Hrvatskoj i njenoj diplomaciji”, te kako će Grabar Kitarović, voditi Odjel za javnu diplomaciju, zadužena za veze s akademskim, diplomatskim i medijskim institucijama u cilju poboljšanja imagea Sjevernoatlantskog saveza.

Nacija je u to vrijeme trljala oči, od bačene prašine joj, ravno u facu, ne čuvši baš nikakav razuman argument, koji je Dragunu pao na pamet da joj servira. A kada je progledala suznih očiju ispremreženih crvenim žilicama, bilo je kasno. Točne informacije, gotovo u pravilu, u ovoj zemlji otkad postoji – dolaze prekasno.

Inače, Grabar Kitarović je bila i ministrica vanjskih poslova, sve do jednog nadrealnog sukoba s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom, koji joj je dao “dvicu”, odnosno razriješio je dužnosti, a nakon te čudnovate epizode, zahvaljujući tadašnjem predsjedniku Stipi Mesiću, nekako se našla na dužnosti veleposlanice Hrvatske u SAD-u.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close