KOLIKO HRVATSKA ZAPRAVO IMA LAŽNIH BRANITELJA?

Koliko ih je? 150 000 kako tvrdi ministar branitelja Predrag Matić, kao i da svaki lažni branitelj državu košta milijun eura, 15, ili niti jedan? Naime, prema istraživanju Tportala u Hrvatskoj zasad ne postoji niti jedan lažni branitelj, iako se protiv 15 osoba vodi kazneni postupak zbog sumnje da su na nezakonit način stekli taj […]

Koliko ih je? 150 000 kako tvrdi ministar branitelja Predrag Matić, kao i da svaki lažni branitelj državu košta milijun eura, 15, ili niti jedan?
Naime, prema istraživanju Tportala u Hrvatskoj zasad ne postoji niti jedan lažni branitelj, iako se protiv 15 osoba vodi kazneni postupak zbog sumnje da su na nezakonit način stekli taj satus-  dosad je samo jedna osoba izgubilo status hrvatskog ratnog vojnog invalida.

Kako je to moguće? U “slučajnoj” nam Hrvatskoj –  lako. Kad je 2012.-e i javno objavljen Registar hrvatskih branitelja, mnogi su se nadali da će time biti raskrinkani  “lažnjaci” i da će im se dokinuti nezasluženo pribavljene povlastice.

Brojem lažnih branitelja spekulira se godinama, i to je bio vijek jedan od “asova iz rukava” u predizbornim kampanjama.
Osnova za to Tuđmanova je poslanica iz 1996.-e da Hrvatska ima 335.000 branitelja, a danas ih je pola milijuna,.
Tportal tvrdi da je priča o 150.000 lažnih branitelja tek tlapnja, pozivajući se na DORH kojem je podneseno više stotina prijava , a u 479 predmeta zaključeno je da te prijave nisu osnovane, te su nadležna državna odvjetništva dosad podnijela postupak protiv 15 osoba.
Dakle, ima li ili nema u Hrvatskoj 150 000 lažnih branitelja?
Po svemu sudeći, ipak ima.

Riječ je o ljudima i apsurdima iz neborbenog sektora, kuharicama, lugarima, vatrogascima, šoferima i raznoraznim zanimanjima koja se u front i ratovanje razumiju otprilike kao prosječan osnovnoškolac u kvantnu fiziku.

Ministar Predrag Matić  tvrdi da tih 150.000 naknadno dodanih u registar, za njega, apsolutno – nisu branitelji.

 “Lažne invalide Domovinskog rata teško je otkriti jer pravi ratni invalid ima samo dva papira – jedan na kojem piše da je ratovao i drugi da je ostao bez noge, a lažni ima kilograme liječničke dokumentacije. Lažne invalide Domovinskog rata stvorili su liječnici, a lažne branitelje stvorila je politika i najveću pogrešku počinili su krajem 90-ih ministri obrane i unutarnjih poslova kad su u Registar hrvatskih branitelja, radi povlastica za bescarinski uvoz automobila, uveli sve zaposlenike ministarstava – tajnice, šofere, kuharice, lugare, vatrogasce, šefove financija i nabave. Zbog toga mi imamo situaciju da žena koja je radila na izdavanju vozačkih dozvola u Rovinju ima status braniteljice i pet godina borbenog sektora. Ona to nije stekla osobnim kriminalnim ponašanjem nego političkom odlukom pa je ne možemo ni prijaviti za nezakonito postupanje. Međutim, ona za mene nije i nikad neće biti hrvatski branitelj. Kao ilustracija te apsurdnosti često se spominje da Dunja Zloić Gotovina (op. a., bila je tajnica kabineta ministra obrane Gojka Šuška) ima više dana u borbenom sektoru nego general Ante Gotovina, ističe Matić.

Apsurd do apsurda, sve te borbene kuharice koje su valjda naoštrenom kutljačom branile ovu zemlju ne dozvoljavajući neprijatelju da uzme i “pedalj naše Hrvatske”, lugari koji su goloruki čupali stabla i trenirali risove pa njima valjda iz zasjede napadali tenkove JNA i ini uhljebi sad se valjuškaju u povlasticama, zaštićeni kao mrki medvjedi.

U ovom općem čušpajzu gdje se isprepliću borbeni i onaj drugi, čudesni –  neborbeni sektor teško se snaći, a godinama se u to osinje gnijezdo nitko nije pačao.

“Još sam prije 15 godina predlagao kategorizaciju statusa hrvatskih branitelja u A 1, A, B i C. U kategoriji A 1 bili bi dragovoljci koji su branili Hrvatsku prije 15. siječnja 1992., u kategoriji A svi koji su ratovali nakon tog datuma, u kategoriji B bi bila logistika, a tajnice, spremačice i šoferi u kategoriji C. Sva braniteljska prava ne bi svi uživali nego bi se i ona kategorizirala. Ali ni tada nisam dobio podršku, a nemam je ni danas da se to provede. Ne mogu ja sam to riješiti – to se mora odlučiti na najvišoj nacionalnoj razini i to moraju podržati i sami branitelji. Pa nas je samo 2.000 branilo Vukovar, danas Vukovarska brigada broji 4.400 ljudi, a Vukovar isplaćuje 6.500 braniteljskih penzija – kako je to moguće?! Eto, čak ni to nismo u stanju riješiti!”, kaže Matić.

Prema podacima iz Ministarstva branitelja u 2014.-oj i 2015.-oj na zaprimili su  352 nove prijave protiv 736 osoba te da su u istom razdoblju druga tijela (MUP, MORH i općinska državna odvjetništva) zatražila očitovanje putem Ministarstva branitelja o ostvarenim pravima za 81 osobu.

“Od svih prijava koje su upućene MUP-u, MUP je 89 svojih izvješća o postupanju dostavio općinskim državnim odvjetništvima i dva županijskim državnim odvjetništvima. ODO je dostavilo i obavijest o vođenju kaznenog postupka za jednu osobu. U 2014-e. i 2015.-e nastavljeno je postupanje i po prijavama iz ranijih godina – protiv 120 osoba. Za šest osoba istragom je utvrđeno da postoji sumnja u nelegalno ostvarivanje prava temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Protiv četiri osobe ODO vodi kazneni postupak. Jednoj osobi utvrđen je prestanak statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), dok se za jednu provodi obnova postupka kod HZMO-a, nakon kojeg bi roditelju trebalo prestati pravo na mirovinu (ne ostvaruje invalidninu)”, tvrde u Ministarstvu.

No, to je samo vrh ledene sante.

I dok je se ne odledi, pa iz nje ne poispadaju sve moguće tajnice koje su perom i pečatom oslobađale zemlju, portiri koji su svojim autoritetom i ledenim pogledom zaustavljali tenkove( naravno, goloruki), lugari dreseri risova specijalaca i ratoborne kuharice –  reda neće biti.

A opće je poznato, oni koji su stekli svoj status mimo zakona, pozvat će se na sve mile moguće zakone da ga i zadrže, jer fino je u medinom brlogu.

Med curi li ga, najsočnije jagode su na dohvat šape, a zakon te štiti. Milina.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close