KLOPKA VESNE PUSIĆ ZA OREŠKOVIĆA I KOLINDU

Vesna Pusić, ex-ministrica vanjskih poslova RH nije omiljena osoba u javnosti. I ona to zna.  Velik dio hrvatske javnosti prema dotičnoj osjeća animozitet različitog intenziteta; uz njeno ime, vrlo često veže se nekoliko epiteta, od onih neprimjerenih kao, npr. ‘ministarka regiona’, i još nekih koje nećemo spominjati. Ali gotovo da nema osobe na političkoj sceni, […]

Vesna Pusić, ex-ministrica vanjskih poslova RH nije omiljena osoba u javnosti. I ona to zna.  Velik dio hrvatske javnosti prema dotičnoj osjeća animozitet različitog intenziteta; uz njeno ime, vrlo često veže se nekoliko epiteta, od onih neprimjerenih kao, npr. ‘ministarka regiona’, i još nekih koje nećemo spominjati. Ali gotovo da nema osobe na političkoj sceni, bilo s lijeve ili desne strane, koja je nanizala toliku količinu vrlo ozbiljnih gafova.

Pusić i njen najveći gaf

Jedna od najvećih mrlja u karijeri gđe Pusić je notorni poziv ženama žrtvama silovanja u Domovinskom ratu da sudjeluju na gay paradi, u lipnju, 2012. godine u Splitu. Njene riječi …Međutim, očekivala bih da one, kao žrtve nasilja, imaju solidarnost sa svim drugim žrtvama ili potencijalnim žrtvama nasilja te očekujem da budu u prvim redovima na Split Prideu.’ primjer su rijetko viđene bezosjećajnosti jednog političara, napose političarke.  Tim riječima, pokazala je Pusić da uopće ne razumije razliku između žrtava ratnog zločina i potencijalnih žrtava nasilja. Ili možda razumij,e ali kao jedan od glavnih meštara relativiziranja ratnih zločina ‘na ovim prostorima’ nije se libila upotrijebiti žrtve silovanja u tu svrhu.

Kada je u svibnju 2012. bivši šef britanske diplomacije William Hague zajedno s Angelinom Jolie, kao posebnom predstavnicom UNHCR-a pokrenuo globalnu kampanju protiv seksualnog nasilja u ratu imenovao je Vesnu Pusić kao jednu od promotorica kampanje.

Vedrana Milas, glavna urednica portala Objektiv uputila mu je pismo s molbom da još jednom razmisli o svojem izboru. Milas ga je upozorila na to kako je Pusić,  izjednačivši de facto ratni zločin silovanja s eventualnim nasiljem nad pripadnicima gay populacije uvrijedila ne samo žrtve silovanja u ratu u  Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nego SVE žrtve silovanja u svim oružanim sukobima diljem svijeta. Pismo upućeno glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu, sletjelo je i na brojne EU adrese. A poznato je i da je pismo većina adresanata i pročitala.

Uvijek ima mišljenje…

Pusić je inače poznata po tome da baš o svemu ima neko svoje mišljenje, makar zagrebla tek površno po meritumu. Tako je u Saboru, tonom vojnog eksperta i znalca, izjavila kako je Republika Hrvatska vodila agresivni rat u Bosni i Hercegovini. Vladimir Šeks, tada predsjednik Sabora, upozorio ju je kako je njeno mišljenje bazirano na nepoznavanju svih činjenica, ali da će mu se sponzori haaškog suda zasigurno veseliti. Valja  naglasiti da se radi o godini 2001., godini kada je još mnogo toga o ratu u BiH nije znalo, kada su analize djelovanja HV u BiH bile nedostatne… U svojem izdvojenom mišljenju iz 2013., u prvostupanjskoj presudi u slučaju BH šestorke, 2013. sudac Jean Claude Antonetti, vrlo argumentirano osporava dio presude o vojnom angažmanu Hrvatske u Bosni i Hercegovini i teze o planovima hrvatskog vodstva o podjeli te zemlje, na temelju čega je zaključeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata.

Više od godine dana sudac je proučavao hrpe dostupnih dokumenata iz Hrvatske dok ih je iz BiH, kako navodi bilo dostupno samo njih šest. Možda bi, da je to znala, te 2001. Pusić dobro razmislila o čemu govori. A teško da je gđa Pusić čitala ekspertize jednog dr. Davora Marijana, g. Shredera ili čak i Davida Owena (Balkanska Odiseja) ili Višnju Starešinu?! (Laboratorij na Balkanu) i mnoge druge autore. Još manje možemo vjerovati da je pažljivo pratila suđenje ‘šestorki’ u Haagu. Ali ona zna da je RH izvršila agresiju na BH! I točka.

Difamiranje je jača strana

Pusić je pokazala i da ne preza niti od indirektnog opstruiranja pravosuđa pa je tako – uz sufliranje a koga drugog nego Stipe Mesića u difamiranju bivšeg suca Ustavnog suda Vice Vukojevića, javno, bez provjerenih dokaza, optužila za silovanje Muslimanke. Nakon pet godina istrage,  švedske i bosanske vlasti uz suradnju FBI-ja i Interpola, utvrđeno je kako takva žena ne postoji, ie. da nije bilo zločina. Cilj je bio difamirati suca Vukojevića kao svjedoka na minhenskom sudu u slučaju Prates. U slučaju Ferenčak, uoči donošenja drugostupanjske presude izjavila je za medije ‘kako očekuju da pravomoćna presuda bude pravedna‘, optuživši de facto suca Majerovića da je u prvoj instanci donio nepravednu presudu! Štoviše, prvostupanjsku sudsku odluku proglasila je političkim procesom te je predsjednik sudačke  udruge Đuro Sessa bio prisiljen upozoriti na nedopustivo miješanje izvršne vlasti u sudsku funkciju.

Notorno je i njeno inzistiranje na povlačenju tužbe Republike Hrvatske protiv Srbije za genocid pri čemu je uvijek, govoreći o tužbi isticala samo pitanja.

Samokandidiranje za glavnu tajnicu UN-a

Njena kandidatura za glavnog tajnika, odnosno tajnicu UN-a već je u startu krenula nekim čudnim putevima; de facto se samokandidirala i Zoran Milanović ex premijer, njoj definitivno inferioran u političkim igrama i kombinatorikama, nije imao druge nego ju podržati. Njena izjava za hrvatske medije kako njena kandidatura nije njena ideja nego je ‘došla iz europskih krugova’ brzo se pokazala lažnom; taj europski krug bio je Carl Bildt. No, čak i takav, nevjerodostojan lik, za hrvatske medije jasno je rekao kako nije on taj koji joj je to predložio, tek ju je potapšao po ramenima rekavši joj da je to ‘good idea’.

Usprkos svemu rečenom, predsjednica KGK i premijer Orešković nisu trebali a niti su to učinili, povukli njenu kandidaturu, ali samo i isključivo iz razloga što bi to negativno odjeknulo u međunarodnim krugovima i Hrvatska bi bila prva zemlja koja je povukla kandidaturu kandidata čija je nominacija prihvaćena i koji je,  već u procesu. Dodatno, budući je gđa Pusić izjavila kako, ako nova vlada i povuče njenu kandidaturu, ona neće odustati, to bi tek moglo ovoj Vladi stvoriti dodatne probleme.

Da, zamka koju im je bivša Vlada postavila postala je vrlo nezgodna. Olakotna okolnost, ako tako možemo reći, za pozitivnu odluku Vlade oko njene kandidature jest ta što Pusić u usporedbi s Irinom Bokovom, kandidatkinjom iz Bugarske koja je bila, kao predsjednica UNESCO-a, potpuno upoznata s UN sustavom a uz to je i poliglota, nema neke šanse i Vlada je, svojom podrškom sačuvala obraz, ukoliko je tako nešto uopće više moguće, bez velikog rizika.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close