KLIZIŠTA I ODRONI: Dok Hrvatska ne brine, Slovenija je razvila sustav predviđanja klizišta!

Pojave klizišta, kakvo je pred očima javnosti 13. ožujka zbrisalo sa zemlje dio naselja u Hrvatskoj Kostajnici te tri dana potom zabrinulo mještane dva sela kod Petrinje, jedna je od najmanje istraženih hazardnih prirodnih pojava u Hrvatskoj i može se na isti način neočekivano ponoviti na brojnim mjestima. Klizišta i odroni uzrokovali su tijekom 2014. […]

Pojave klizišta, kakvo je pred očima javnosti 13. ožujka zbrisalo sa zemlje dio naselja u Hrvatskoj Kostajnici te tri dana potom zabrinulo mještane dva sela kod Petrinje, jedna je od najmanje istraženih hazardnih prirodnih pojava u Hrvatskoj i može se na isti način neočekivano ponoviti na brojnim mjestima.

Klizišta i odroni uzrokovali su tijekom 2014. u Hrvatskoj 174,5 milijuna štete ili ukupno 3,8 posto ukupno prijavljene štete u Hrvatskoj. Sva su se dogodila u sjevernom dijelu Hrvatske: 61,2 milijuna kuna šteta u Varaždinskoj županiji, 22,4 milijuna kuna u Krapinsko-zagorskoj županiji, 13,5 milijuna kuna u Karlovačkoj, te 1,5 milijun kuna u Međimurskoj županiji.

U nacionalnim izvješćima o štetama za 2013., 2015. i 2016. klizišta i odroni se ne spominju.

Očigledni znakovi klizanja nisu bili prepoznati

Uzrok nastanka klizišta u Hrvatskoj Kostajnici svakako je naglo topljenje snijega i intenzivne oborine koje uzrokuju bujičnu eroziju tla i stijene, kazao je geolog Stjepan Strelec s Geotehničkog fakulteta iz Varaždina. Zacijelo su slični uvjeti pokrenuli klizanje tla u Prnjavoru Čutnićkom i kod Gornjih Mlinoga u blizini Petrinje.

Najjaču eroziju uzrokuju velike količine vode koje u kratkom roku dospiju na tlo, slijevaju se niz padinu i odnose dio tla. Intenzitet ispiranja zemljišta ovisi o vrsti i gustoći biljnog pokrivača. Što je rjeđi biljni pokrivač intenzitet bujične erozije je jači, dodaje profesor Strelec.

Predsjednik Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka za geotehniku Goran Mazija precizira: Neka stabla, poput crnogoričnih, dodatno mogu destabilizirati tlo, dok “progresivne vrste” kao što su bagrem-akacija, joha i slične, iz tla izvlače velike količine vode, dreniraju ga i dodatno učvršćuju svojim korijenjem.

Mazija napominje: Kao što vegetacija učvršćuje tlo, sječa stabala može potaknuti pomicanje i klizanje tla.

Gravitacija gura padinu prema dolje po nepropusnoj podlozi, a nestabilnost se padine povećava težinom klizne mase i natopljenošću tla vodom, kaže Strelec te ističe da se na gornjem rubu svakog klizišta pojavljuju vlačne pukotine i čelo klizanja, dok je na donjem rubu pokrenuta masa poprečno raspucana i kružno deformirana.

Mazija otkriva da se znakovi nestabilnosti pojavljuju puno prije nego li dođe do sloma tla i da ih je jako važno znati prepoznati te na vrijeme preventivno djelovati.

“U Kostajnici to nije učinjeno! Primjera radi, djelatnici Elektre su na dan aktiviranja klizišta u taj su grad došli ispraviti nakošene stupove i zračnu naponsku mrežu na njima, no nitko nije povezao nakošenje stupova s nestabilnim tlom”.

Ista stvar je i kod nakošenja stabala što u struci zovemo pijanom šumom, dodaje Mazija.

Jednako tako pojavile su se pukotine na zidnim panelima objekata i na prometnici što je također moglo biti upozorenje na nestabilnost. Također, u donjim dijelovima padine vrlo vjerojatno je došlo do nakupljanja vode što je jedan od znakova upozorenja kao i pojava vlačnih pukotina u tlu, ističe Mazija.

Svi ovi znakovi mogli su značajno ranije dati do znanja kako se radi o području povećanog rizika na klizanje, zaključuje Mazija.

Jedino Zagreb ima katastar klizišta

Kod gradnje kuća u potencijalno nestabilnim područjima mora se imati elaborat u kojem se definira način temeljenja buduće građevine. Laičkim rječnikom, ako imamo nekoliko metara ispod površine terena na padini nepropusnu podlogu, stijenu, lapor ili visokoplastičnu masnu glinu male propusnosti, svakako trebamo temeljiti objekt u tom materijalu ili podrumskom etažom ili temeljenjem građevine na pilotima, kaže Strelec.

S obzirom na blizinu ovih šest srušenih objekata, bilo bi moguće sa svega 3-4 bušotine izraditi geomehanički elaborat koji bi se koristio pri izgradnji svih tih objekata, dodaje Mazija.

No, prije svega, svaka jedinica lokalne samouprave mora imati izrađen katastar klizišta u kojem svako klizište ima svoj katastarski list. U listu se nalaze podaci o položaju klizišta, osnovnim elementima klizišta, uzrocima klizanja, modelu klizanja te nastalim štetama i sanaciji terena. Svakako bi bilo poželjno ukoliko netko ima želju graditi objekt na padini da ode u općinu i prije kupnje željene parcele provjeri da li se ista nalazi u rizičnoj zoni, kaže Strelec i dodaje: “Međutim, u Hrvatskoj kvalitetan katastar klizišta ima samo grad Zagreb”.

Zagrebački katastar klizišta zapravo je dio Geotehničkog katastra Grada Zagreba, koji je središnja baza podataka vezanih uz tlo i njegove karakteristike. U njemu je do sada ukupno registrirano i u bazama podataka opisano 1278 pojava nestabilnosti i klizanja tla na području Zagreba, ističe geolog Goran Mazija koji je ujedno i voditelj geotehničkog katastra Grada Zagreba te dodaje: Ova brojka sustavno se popunjava na temelju istraživanja, dojava građana i nadležnih inspekcijskih službi.

Posljednjih desetljeća u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni bilježi se povećan broj događaja destabilizacije terena, u prvom redu potresa i klizišta, posljedica kojih su štete kako za Grad Zagreb tako i za njegove građane. Destabilizacije terena primarno su uzrokovane lokalnim geotehničkim karakteristikama područja i ljudskim faktorom, a ne smiju se zanemariti niti sve češći nepovoljni hidrološki uvjeti. Upravo nepovoljni hidrološki uvjeti obilježili su 2013. i 2014., no i 2018., što je u konačnici rezultiralo registriranjem velikog broja što aktiviranih, što reaktiviranih klizišta, kaže Mazija i dodaje: Samo tijekom 2014., po dojavi se izašlo na 207 lokacija raznih nestabilnosti tla!

U proteklih 20 godina Grad Zagreb je sanirao stotinjak klizišta i drugih nestabilnosti tla, ističe Mazija i posebne zasluge za razvoj katastra pripisuje profesoru geotehnike u Zagrebu Ervinu Nonveilleru (Trst, 1910. – Zagreb, 1999.). Pod njegovim nadzorom i interpretacijom napisano je i u arhivu Izvršnog vijeća Grada Zagreba pohranjeno 840.000 stranica te problematike, kaže.

Danas Zagreb ima mrežu seizmografa koja omogućuje precizno lociranje i vrlo malih potresa, a osobito na mogućnost procjene mehanizma rasjedanja pojedinih potresa, kaže Mazija i dodaje da se prostor istraživanja klizišta širi i na južni dio grada, posebice na Brezovicu.

Zašto je Zagreb jedini grad u Hrvatskoj koji ima katastar klizišta? Razlog je vjerojatno nemogućnost općina ili županija da isti financiraju, smatra Strelec i dodaje: Svakako treba naglasiti kako su i najučestalija klizišta upravo na području Zagreba, a Grad Zagreb ima i najveće prihode po stanovniku.

Slovenija ima i sustav predviđanja klizišta

Dok je hrvatska javnost bila zaokupljena kataklizmom u Hrvatskoj Kostajnici, svjetski mediji prenosili su vijest kako je 15. ožujka dramatično klizište Lluscu u pokrajini Cusco u Peruu zahvatilo površinu od oko 30 hektara (300 tisuća četvornih metara) i progutalo više od 100 kuća. Ono je bilo razlog uvođenja izvanrednog stanja u tom dijelu Perua. Lokalne vlasti su izjavile da je klizište uzrokovano visokim pritiscima vode u tlu, a ne seizmološkim djelovanjem.

Znanstveni časopis “Landslides” donio je 2016. pregledni tekst o klizištima u Europi između 1995. i 2014.  godine. Ukupno je evidentirano 476 klizišta sa smrtnim posljedicama, od kojih je smrtno stradalo 1370 ljudi, a njih još 784 ozlijeđeno. Jedan od dva najvažnija zaključka toga rada jest da se klizišta javljaju posvuda, ali najviše na Islandu, u Alpama, na Apeninima, u Italiji i Turskoj. Također, najviše ih se nalazi u planinskim područjima, osobito onim s aktivnom seizmikom.

Drugi zaključak je da je broj klizišta značajno porastao od 2009. godine, što prati i značajan porast gubitaka. Najviše je novih klizišta sa smrtnim posljedicama zabilježeno u Italiji, Turskoj i u balkanskim zemljama. Uzrok te promjene nije jasan, ali autori primjećuju da se većina tih klizišta dogodila u planinskim područjima s vlažnom umjerenom klimom, što ukazuje na moguću ulogu klimatskih promjena.

Taj se rad temelji na podacima iz 27 zemalja, među kojim su Ukrajina, Andora, Lihtenštajn, Moldavija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Armenija. Podataka iz Hrvatske nema, kao što Hrvatske nema ni na netom objavljenoj novoj verziji Europske karte osjetljivost na klizanja tla.

Među 19 autora preglednog rada o klizištima je i slovenska geologija Mateja Jemec Auflič. Njezino ime u stručnoj literaturi vodi do rada u kojem je predstavljen slovenski Sustav predviđanja pojave klizišta.

U susjednoj Sloveniji, u kojoj su intenzivne kiše posljednjih godina izazvale više teških klizišta, ne samo da imaju katastar klizišta, nego su 2013. razvili Sustav predviđanja klizišta kao mjeru smanjenja opasnosti od te nepogode. Sustav ima za cilj predvidjeti oborine koje uzrokuju klizanje zemljišta na nacionalnoj i lokalnoj razini i povezati ih na karti osjetljivosti s vrstom tla sklonog klizanju, te obavijestiti stanovništvo o povećanoj vjerojatnosti pojave klizišta.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close