KATARINA TODORCEV HLAČA: Obrnuta emigracija ili borba za mirovinski fond

Situacija je još gora nego što se čini, pomislila sam slušajući gosta Aleksandra Stankovića u emisiji „Nedjeljom u dva“, demografa Stjepana Šterca. Dok su voditelj i gost pokušavali u sat vremena pronaći odgovor na pitanje »Hoće li Hrvati za dvadeset godina dobivati mirovine? Tko će puniti mirovinske fondove i ima li Hrvatskoj spasa u situaciji […]

Situacija je još gora nego što se čini, pomislila sam slušajući gosta Aleksandra Stankovića u emisiji „Nedjeljom u dva“, demografa Stjepana Šterca. Dok su voditelj i gost pokušavali u sat vremena pronaći odgovor na pitanje »Hoće li Hrvati za dvadeset godina dobivati mirovine? Tko će puniti mirovinske fondove i ima li Hrvatskoj spasa u situaciji negativnog nataliteta i iseljavanja stanovništva«, sjetila sam se vremena odmah nakon svog dolaska u Hrvatsku, početkom 90-tih godina.

Naime, prvo vrijeme nekoliko puta godišnje odlazila sam u Ukrajinu, u Odesu. I kao svaki »friški« emigrant voljela sam se naći s prijateljima i poznanicima da čujem novosti pa i tračeve, tko koga, kako i koliko puta. Odmah nakon uvodnih »pa di si«, »šta ima« ili «kako je preko bare« sa zavidnom postojanošću razgovor bi skrenuo u drugom pravcu. »Čuj, ovo, htjeli smo te pitati. Mi bi isto u Hrvatsku, daj nama tamo pronađi posao i stan(!!!???)“. Osupnuta takvim zahtjevima, prvo vrijeme još sam pokušavala objasniti da je u Hrvatskoj rat, da država tek što se osamostalila i nema useljeničku politiku kao recimo Njemačka ili Amerika, da je stalni boravak ili radnu dozvolu praktički nemoguće dobiti, osim ako niste u braku s državljaninom ali i za to treba vremena, da treba dobro znati jezik, i tako dalje… Većina poznanika nakon toga bi se hladno ispričala da »iznenada imaju hitnog posla«, a  najbolja prijateljica ogorčeno mi je izvalila u lice »ti jednostavno nećeš pomoći! sama si otišla i boli te briga za nas!«

Ostala sam zabezeknuta i samo uspjela izustiti: »Baš tako loše?«, ali odgovor nisam dočekala jer tada sam zadnji put vidjela najbolju prijateljicu. Kako se razgovor sve češće ponavljao, prestala sam po dolasku u Odesu nazivati stare prijatelje, posvetila sam pažnju roditeljima, a u međuvremenu sam stekla nove poznanike, mnoge od kojih su jako dobro uspjeli u mom fahu – novinarstvu pa je došao je red na mene da im pomalo zavidim. Čak jedne godine propitkivala sam gdje bih se mogla zaposliti ako se odlučim vratiti, tek toliko, informativno.

Ali život je fantastična stvar. Prošlo je još 10 godina (propitkivala sam, naime, 2005.) i evo novog zaokreta! Sve više i više ljudi iz Ukrajine idu što u Europu, što u Rusiju trbuhom za kruhom, bez ikakvih papira riskirajući deportaciju nakon isteka turističke vize skrivaju se od zakona, rade nelegalno najlošije poslove samo da bih mogli poslati nešto novca obitelji.

I evo što mi je palo na pamet! Sjetimo se kako je Njemačka svojedobno riješila pitanje punjenja mirovinskih fondova politikom useljavanja. Gastarbajteri iz Turske i Jugoslavije popunili su „rupu“ u mirovinskom fondu tako da njemački burgeri mogu dobivati pristojnu penziju. Moja pokojna svekrva još je uhvatila vrijeme kad se plastična operacija mogla obaviti na uputnicu. Čujem da u Njemačkoj opet „fali“ 3,2 milijuna radnika, a Hrvatska se spremno odaziva na zov – četiri autobusa dnevno samo iz Osijeka s kartom u jednom smjeru.

Dakle, Hrvatska može napraviti isto, „obrnuti“ situaciju. Promijenimo politiku useljavanja. Osvrnimo se na naše susjede. Evo, Poljaci su se snašli, izjavili su da ne mogu uzeti muslimanske izbjeglice jer očekuju veliki val doseljenika iz Ukrajine.

Idealna varijanta! Ukrajinci imaju istu kulturnu paradigmu, zapadna Ukrajina, odakle ide najveći potok emigranata, čak i sličnu religiju – grko-katoličku. Većina potencijalnih doseljenika ima vrlo kvalitetnu naobrazbu i neće postavljati uvjete poput: „neću posao u Glini nego samo u Zagrebu“, „neću raditi 12 sati, radije ću čamiti na burzi“,  „neću bilo koji posao, samo posao u struci i samo direktorsku plaću“. Oni, kao i svaki emigrant koji je dobio mogućnost legalizirati se i raditi za svoju obitelj, rado će popuniti „rupe“.

Naravno, nitko nije rekao da to treba raditi stihijski. Mirovinski fond mogli bi puniti stručnjaci koji bi došli u zamjenu za  (kako je točno rekla moja kolega-kolumnistica Marijana Matković) „onu djecu čije će majke biti sretne tek onda kada ih uspiju ukrcati na autobus koji ih odvodi na rad u inozemstvo“.

Nemojmo biti sebični – usrećimo i ukrajinske majke! Štoviše – već ima puno primjera. Polovica ukrajinskog veleposlanstva, od administrativnih tajnica, do šefa protokola i diplomata uložilo je puno napora za ostanak u Hrvatskoj. Raste cijela generacija poluhrvata-poluukrajinaca, koji, doduše, kad narastu isto se mogu „ukrcati u autobus“ ali i njima na smjenu raste nova generacija koja bi se rado ukrcala u autobus za Hrvatsku.

U svezi toga sjetila sam se još jedne zabavne dogodovštine. Davnih 90-tih kad je u Hrvatskoj (već tada!!!) bila proglašena borba za natalitet, vozila sam iz Odese za svog ginekologa stotinjak prezervativa u trakama. Više se ne sjećam da li zbog borbe za natalitet prezervativi su drastično poskupjeli ili sam htjela prema sovjetskoj navici na takav način „zahvaliti“ doktoru (naime, to su prezervativi za ultrazvučni pregled). Na granici je mladi carinik otvorio torbu, zabezeknuto me pogledao, zacrvenio se i šutke je potrčao u zgradu.  Za minutu je izašao stariji gospodin i previjajući se od smijeha upitao me: „gospođo, zar se vi ne slažete s državnom natalitetnom politikom?“, na što sam odgovorila: „ Bože sačuvaj, naravno da se slažem, ali ja sam napola Ruskinja, napola Ukrajinka a njih ionako ima 250 milijuna, nitko ne zna što bi s njima“. Izgleda da sam pogriješila. Zna se! Hrvatska može odškrinuti granicu i pitanje punjenja mirovinskog fonda bit će riješeno kao u Njemačkoj. Uz to imamo i sreće – ipak su braća –Slaveni, a i živjeli smo nekada u istoj državi.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close