KATARINA TODORČEV HLAČA: “NACIONALIZAM ILI PRIMITIVIZAM”

  Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno. Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica […]

 

Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno.

Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica jer kako sam već bila pisala, u Hrvatsku sam došla prije 25 godina iz Sovjetskog Saveza (pokoj mu duši), a da stvar bude bolja „po nacionalnosti“ sam mješanac, odnosno tata mi je rodom iz grada koje se nalazi na obali poznate ruske rijeke Volga, a mamino rodoslovlje seže u slavne dane zaporoških kozaka. Odrasla sam u multinacionalnoj Odessi, gdje je definicija „odessit“ istovjetna nacionalnosti, državljanstvu, vjeroispovijesti, rasnoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji.

“Moja” Odessa

Recimo, u mojoj Odessi koja se teritorijalno nalazi u Ukrajini donedavna još nikomu nije padalo na pamet pitati „koje si nacionalnosti“, a danas je država podijeljena na Ukrajince i sve ostale. Situacija u Rusiji je još zanimljivija. Tamo je podjela na potomke crvenih i bijelih. Nakon raspada Sovjetskog Saveza kod „Novih Rusa“ krenula je moda za aristokratski pedigre. Onaj tko nije uspio pronaći na genealoškom stablu neku plemićku grančicu ili barem listić, naručivali su kod „stručnjaka“ krivotvorena drvca. Potomci radnika i seljaka preko noći su se preobrazili u „vaše visosti“ na veliko iznenađenje potomaka pravih aristokrata koji su tu lakrdijašku komediju promatrali iz Pariza ili Londona. Uistinu jao svijetu kad „rob postane gospodin ili sluškinja zauzme mjesto svoje gospođe“.  

Ova pojava nametnula je pitanje: koja je zapravo osobna zasluga pojedinca da je rođen u bogatoj, odnosno plemićkoj obitelji? Zar itko može na to utjecati? Ili još bolje. Obzirom da sam “mješanac”, ponekad od Velikih Hrvata čujem optužbe da nemam izgrađen „etnički identitet“. Pri čemu svatko od najgorljivijih zagovornika nacionalne svijesti podrazumijeva da moram izgraditi baš taj identitet koji ON smatra ispravnim. Pa se pitam kojeg bi se dijela svoje obitelji morala odreći, da zadovoljim šovinističke ideje nekih nacional-patriota? Tko je svojom voljom izabrao da bude rođen kao Hrvat, Rus ili Ukrajinac?

Volim i poštujem sve tri kulture, tradiciju i nacionalnu baštinu – rusku, ukrajinsku i hrvatsku ali po svojoj etničkoj pripadnosti pridržavam se one Biblijske: „Nema tu više ni Židova, ni Grka…“

“Ustaše-partizani”

Iz te pozicije s izvjesnom dozom skepticizma pratila sam diskusiju na temu ustaše-partizani na predstavljanju knjige Slavka Goldštajna u Novinarskom domu dok moju pažnju nisam privukla rečenica: „Nacionalizam je jednako ograničenost“. No, ja bih rekla – primitivizam.

Sasvim je razumljivo kad čovjek voli svoju kulturu i tradiciju ali uopće nije u redu kad on misli da je njegova kultura i nacionalna pripadnost za poredak vrijednija od susjedove. Ovdje, po mom mišljenju, treba itekako razlikovati pojmove država, zemlja i domovina. Država je politički pojam odnosno organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom koji može biti danas onakav, a sutra onakav. Zemlja je više zemljopisni pojam unutar međunarodno priznatih granica. A Domovina je opširan pojam koji uključuje jezik kulturu, tradiciju, odnosno samoidentifikaciju pojedinca unutar nacionalnog sustava. Prema tome između nacionalista i domoljuba je vrlo velika razlika. U osnove patriotizma ugrađena je ljubav prema domovini, a u osnovu nacionalizma – prema vlastitoj naciji i ako nacionalizam provocira raspad države, to patriotizam učvršćuje zajedničke temelje svake države.

Kozmopoliti-građani svijeta 

Sigurno vam je zapelo za oko da Hrvati i Ukrajinci se dijele na Velike, male i one ostale, a Rusi prema socijalnim „kastama“. Ništa čudno, jer nacionalizam je kao pozitivna pojava  nastao u njedrima imperija gdje interesi manjih etničkih grupa su potiskivani zbog opstanka velikodržavnih interesa. Međutim, istinski državotvorna nacija nakon uspostave neovisnosti ima obavezu prema svim građanima da suzbija nacionalizam koji sada dobiva negativnu konotaciju i daje naglasak na patriotizam kao ujedinjavajuću sastavnicu cijelog društva.

Osim toga postoji i pojam kozmopolitizam prema kojem prosvijećen čovjek uspostavlja odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice. To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega “građani svijeta”, a ne pripadnici različitih grupa poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i drugih zajednica.

Voli samo “svoju” naciju (podijeli pa vladaj)

Razlika između zagovaratelja „etničkog identiteta“ i „građanina svijeta“ je upravo ta da prvi voli samo „svoju“ naciju, odnosno samo one nacije kojima on osobno priznaje pravo na postojanje, a drugi se ne opterećuje jednom ili nekolicinom nacija, prihvaćajući u svakoj najbolje i odbacujući najgore. Osim toga,  ako mi netko pokaže čistokrvnog pripadnika jedne nacije, predložit ću ga za Guinessovu knjigu rekorda jer vjerujem da je teško pronaći čovjeka čijim žilama ne kola cijeli nacionalni koktel.

Bit će da se radi o spretnoj manipulaciji pripadnicima nacije po principu „podijeli i vladaj“ jer primitivnim umovima je puno lakše manipulirati nego osobama koji su sposobni razmišljati samostalno i analizirati informaciju. Baš zbog toga tvrdim da je nacionalizam jednak primitivizmu. Ako čovjek nema ništa vrijednije i značajnije  životu od pripadnosti nekoj naciji, ja ga iskreno žalim.

1 comments

  1. Siniša Posarić 3 godine ago

    Gospođa, bolje rečeno, drugarica KATARINA TODORČEV HLAČA doslovno muti vodu i nema pojma ni o čemu! Dajte nama hrvatskim primitivcima objasnite konačno jeste li Ukrajinka ili Ruskinja ili nešto treće ili nešto četvrto!? možda bi bilo najbolje da ste “kozmonautkinja” i da do konca života lebdite u beztežinskom stanju hraneći se paštetastom hranom negdje u “kozmosu”; kamo sreće! Vaše promišljanje nacionalizma i moje stubokom se razlikuje, meni je čast biti nacionalistom, a Vama je to primitivizam i to – zamislite – ustanovili ste slušajući propalicu Slavka Goldsteina na predstavljanju njegove usrane knjige prepune laži! Vama staroj glupači i smutljivici nije jasno da mi hrvatski nacionalisti itekako poštujemo naše susjede druge nacionalnosti, vjere, pače i boje kože; imam množtvo takvih prijatelja i poznanika iz djetinjstva i dao bih ruku u vatru za njih uztreba li. Ovdje u Hrvatskoj ima mjesta za svakog čovjeka ukoliko poštuje većinu, poštuje zakone, pravila i osnove kulture domicilnog naroda. Uvjereni hrvatski nacionalist spreman je svakome častnom čovjeku pružiti ruku, to je u nama usađeno tradicijskim odgojem i to je glavni razlog obstojnosti hrvatskoga naroda, njegova ugleda i značaja u ovome dijelu svijeta. A Vi, gospođo, bolje rečeno, drugarice KATARINA TODORČEV HLAČA, bilo bi najbolje da prestanete palamuditi i usmrđivati hrvatski zrak Vašim usranim provokacijama. Dosta nam je kojekakvih provokatora, propalica i veleizdajnika, još nam samo Vi trebate! Još mi je u pamćenju Vaš časopis u kojemu obavješćujete ruske turiste “da DOBRO RAZMISLE ako žele doći na ljetovanje u Hrvatsku”!? Taj vaš časopis ili protuhrvatski bilten platila je Hrvatska, odnosno hrvatski porezni obveznici! Sramite se ako imate barem malo uljudnosti u toj vašoj guzičastoj tikvi! Namjesto pozdrava: MRŠ i KUŠ!

    Like Dislike

Comments are closed.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close