KATARINA TODORCEV HLAČA: Kako se riješiti polovice?!

Neki dan gledala sam predstavu amaterskog kazališta „Kako se riješiti gore polovice“. Znam točno kako bih to ja napravila. Umjesto triju novina i nekoliko tjednika koje moja „polovica“ redovito kupuje, donijela bih mu još njih desetak i screen shotove portala jer ne koristi Internet. Naime, čovjek se, bez obzira na to što je 40 godina […]

Neki dan gledala sam predstavu amaterskog kazališta „Kako se riješiti gore polovice“. Znam točno kako bih to ja napravila. Umjesto triju novina i nekoliko tjednika koje moja „polovica“ redovito kupuje, donijela bih mu još njih desetak i screen shotove portala jer ne koristi Internet. Naime, čovjek se, bez obzira na to što je 40 godina radio kao novinar i urednik najtiražnijih novina u Hrvatskoj (ili baš zbog toga), još uvijek jako uzruja kad netko iz branše zastupa nacionalističke (čitaj primitivističke) ambicije. Još se više čovjek tome čudi kad evo, novinari svaki dan razotkrivaju afere, vade prljave poslove političara i tajkuna na svijet božji, britkim i logičnim zaključcima razvesele pametnog čitatelja. Ali uzalud vam trud svirači – pas laje, a karavana i dalje ide.

Međutim, bilo bi svrsishodno obratiti pažnju ne na peseka, nego na deve. Na ništa ne podsjeća? Dovoljna su dvojica-trojica goniča da bi se cijela karavana od tridesetak melankoličnih životinja pokorno vukla kroz pustinju. ALI! Ima jedan mali detalj. Kako se deve ne bi razbježale i izašle iz vrste, treba ih vezati ‘rep – glava’, tako da svaka sljedeća, osim prve, lijepo zuri u dupe susjeda. Pa kako, pobogu, u takvom položaju može nešto i shvatiti iz okolnog svijeta.

Na gore spomenute deve me podsjeća i naše društvo. Mala skupina onih koji znaju razmišljati logički, analizirati činjenice i stvarati zaključke ionako ne može ništa promijeniti. U bivšem Sovjetskom Savezu govorili smo da je to „pobuna na koljenima“. Najtalentiraniji i najpametniji, koji su vidjeli tu socijalističku stvarnost bez ružičastih naočala, imali su tri mogućnosti: kritizirati vlast u kuhinji uz bocu vodke, otići u emigraciju ili, što je najvjerojatnije, otići u zatvor za svoja antisovjetska uvjerenja.

Možemo se mi koliko nas je volja sprdati s gegovima koje s vremena na vrijeme priušti publici predsjednica, zgražati se nad izjavom potpredsjednika Hrvatskog sabora da je ovo hrvatska država gdje „odlučuju Hrvatice i Hrvati“, te se smijati možebitnom gradonačelniku jednog od najvećih gradova koji ne zna gdje treba ubaciti listić dok ne shvatimo ozbiljno izreku osnivača marksizma “Svaki narod ima onakvu političku vlast kakvu zaslužuje.” Prema tome, dobro znaju naši političari što voli njihovo predano dušom i tijelom biračko tijelo, te serviraju baš ono što kod naroda izaziva odgovarajući refleks – na svakim izborima zaokružiti određenu stranku ili određeno ime na listiću.

Izmjena na vlasti HDZ –a i SDP-a koje šlepaju u vlast pregršt malih, ali jako ambicioznih stranaka od kojih većina ne bi ni ušla u sabor da izađu na izbore samostalno, već unaprijed jamči da se u dogledno vrijeme ništa neće promijeniti iz prostog razloga što čak nema izbora između lošeg i jako lošeg – sve je jednostavno neshvatljivo.

Velikohrvatske ambicije HDZ-a koje uz sav trud ne može ublažiti proeuropski orijentirani uljuđeni premijer još je mila majka u usporedbi s onim kako je vlastitu stranku srozao u očima javnosti i birača bivši premijer SDP-a. Izgleda da našim političarima nitko nije objasnio da je s pozicije psihologije bolje režati na protivnika, nego na vlastite visokopozicionirani članove – manja je šteta kod birača. Pitanje je hoće li novi predsjednik SDP-a uspjeti popraviti renome stranke kod svojih birača do parlamentarnih izbora, a da ne govorimo o „nesvrstanim“.

Velike nade polagali su u MOST koji je nastao kao alternativa „starim“ igračima i na svoje vlastito iznenađenje dobio toliko glasova da u prvo vrijeme uopće nije znao što s tim napraviti. Nakon prvih izbora bilo je jako zabavno promatrati kako čelnici Mosta s ozbiljnim izrazom na facama pokušavaju, poput bogate, ali ne baš jako bistre udavače, izabrati najboljeg „prosca“.

Istina, drugi put su se već bolje snašli, ali opet su sve usrali jer su protestnim metodama organizacija civilnog društva pokušali rješavati probleme države.

Ne mogu se oteti dojmu da čelnici Mosta zapravo samo žele miran saborski život u opoziciji kad možeš kritizirati do mile volje jer ionako ni za što ne odgovaraš. Afera „Lex Todorić“ izgleda da je dobro došla da se te želje i ostvare.

Tisuću puta već je napisano da se, dok je Todorić kupovao helikoptere, jahte i dvorce za poduzeće, nitko od nadležnih institucija nije zapitao je li to baš neophodno za poslovanje tvrtke. Tek je sada (gle čuda!) izvanredni povjerenik za Agrokor ustvrdio da sva ta imovina nije potrebna za poslovanje koncerna i stavio je na bubanj. Istovremeno u svakim novinama koje je Todorić u bolja vremena futrao s reklamom, izašla je velika slika najmoćnijeg tajkuna sa skrušenim izrazom lica. Valjda da se sažalimo nad njegovom gorkom sudbinom. A kad nije upalila ona narodna: „ljudi dobri, dajte čašu vode jer toliko sam gladan da nemam gdje prenoćiti“, isplivala je informacija da je predsjednik uprave pred sam kolaps tvrtke svom ugovoru dodao aneks „po kojem će tvrtka snositi štetu koja bi mu nastala u slučaju bilo kakvih sudskih ili arbitražnih sporova bilo da su pokrenuti zbog onoga što je učinio ili je propustio učiniti“. Al svaka mu čast, osim što nije zaboravio vlastitu krv, na popis je dodao i Ivana Crnjca, što je ustvari i razumljivo – koga briga za stoku sitnog zuba, kum je uvijek kum.

Dok je Todorić uzimao silne kredite kod ruske (i to državne!) banke svi su se pravili da ništa ne znaju. Tek kad se ispostavilo da Todorić ne može Rusima vraćati kredite, digla se halabuka: „Rusija ima Hrvatsku u šaci!“, „Je li Putin naredio da se ruska šapa spusti na Agrokor?“, „Agrokor i Todorić dio su ruskog plana za prodor u jugoistočnu Europu“, „Rusija preko Agrokora u Hrvatsku ulazi na velika vrata“, a najviše su se uplašili Slavonci koji „zbog Agrokora strahuju od Rusa!“

Ma nemoj mi reći! To je kao u starom vicu: uzimamo tuđe novce, a vraćati treba svoje. Ili su gospoda iz samostalne i neovisne pobrkali stoljeće kad su ludi Rusi dijelili novce šakom i kapom i nisu pitali za povrat. Nema više dogovorne socijalističke ekonomike. Novac treba vraćati i još s kamatama. Što si skuhao, to ćeš i popapati.

Eno, pola Hrvatske se uvalilo u aferu sa „švicarcima“. I tko ima sluha za njihove probleme? Koga briga što su neki završili na cesti, neki na psihijatriji, a neki od očaja i na Mirogoju? Možda su banke suosjećajno reprogramirale kredite i otpisale astronomske kamate? Ali u slučaju Todorića dušeparajuća  priča o prodaji imovine mora se popratiti „probnim balonom“ – to je kap u moru naspram dugova tvrtke. Čitaj između redaka – nema potrebe sve to prodavati, neka Ivica zadrži svoje igračke za uspomenu.

Sudeći da na svake izbore izlazi manje od polovine birača, zaključujem da su većina „nesvrstanih“ baš oni kojima se gadi i nacionalistički primitivizam, i političke afere, i plagijat koji je prihvaćen pod normalno, i krađa državnog novca kada se krivnja može izbjeći putem prodaje glasa, i malograđanski populizam, i navodna briga za opće dobro dok su zapravo bitna samo osigurane saborske fotelje… Popis se može nastaviti u nedogled.

To je baš ta polovica koju vlast vrlo nerado čuje i moli boga da se polovica ne pretvori u većinu te je se na svakakve načine pokušava riješiti.

Prema tome, vi koji imate oči da vidite i uši da čujete (Matej, 13. poglavlje) za razliku od stanovnika Sovjetskog Saveza imate dvije mogućnosti: prihvatiti situaciju onakvom kakva je i živjeti u puževoj kućici ili otići iz države van. Bojim se da promjene nećemo uskoro dočekati.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close