JOSIP KREGAR: današnje izmišljanje vijesti uništava demokraciju i pretvara je u nepotreban ukras stručnjaka za psihološki rat, internetske upade…

Josip Kregar profesor je zagrebačkog Pravnog fakulteta, bivši je saborski zastupnik i gradski vijećnik Zagreba. Od 1982. do 1986. Bio je znanstveni asistent na katedri nauke o upravi. 1982. je biran za znanstvenog asistenta za područje sociologije. Od 1986. do danas kao nastavnik odnosno izvanredni profesor na katedri sociologije istog fakulteta. Specijalizaciju je odradio pri […]

Josip Kregar profesor je zagrebačkog Pravnog fakulteta, bivši je saborski zastupnik i gradski vijećnik Zagreba.

Od 1982. do 1986. Bio je znanstveni asistent na katedri nauke o upravi. 1982. je biran za znanstvenog asistenta za područje sociologije. Od 1986. do danas kao nastavnik odnosno izvanredni profesor na katedri sociologije istog fakulteta. Specijalizaciju je odradio pri Centre for Sociology of Organization (M.Crozier) i Pantheon-Sorbonne (G.Timsit) u Parizu. Doktorat prava pod naslovom “Deformacije organizacijske strukture: hijerarhija i solidarnost” obranio je 1991. godine.

Josip Kregar bio je član istraživačke skupine koja je koncem osamdesetih i početkom devedesetih predložila promjene u upravljanju gradom Zagrebom, a niz  istraživanja okončan je programom rekonstrukcije upravnog sustava. Ostao je savjetnikom u dvije gradske vlade nakon demokratskih izbora. Sličnu ulogu imao je u koncipiranju reforme sustava lokalne uprave u Hrvatskoj te je jedan od autora prijedloga niza zakona o reformi uprave i lokalne samouprave.

Član je radne skupine Vlade Republike Hrvatske o primjeni Europske konvencije o ljudskim pravima. Preveo je Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Početak razgovora se sâm nametnuo – priziv savjesti.

– Nije bilo tako davno, na dan napada na Banske dvore i pod uzbunom, dva smirena majstora popravljala su mi centralno grijanje. Nudim im da idu u podrum, oni pak na to izmjenjuju šale o zatvorskom životu. Pitam ih zašto su bili u zatvoru. Kažu: Pa mi smo Jehovini svjedoci. Jedan je bio dvanaest godina na robiji, tri puta mu je suđeno. Drugi godinu manje i s dva suđenja zbog istog – iz vjerskih razloga odbili su primiti oružje.

Bio sam zgrožen, ljudi su gotovo pola života proveli u zatvoru zbog prigovora savjesti. Bili su ponižavani i vrijeđani jer se ne žele boriti protiv neprijatelja i nisu patrioti.

To je važno pravo i s njime se, i posljedicama za druge ljude, ne treba postupati olako već oprezno i s razumijevanjem. Priziv savjesti je osobna sloboda, ali i dužnost institucije da tu slobodu regulira tako da drugom ne šteti.

Liječnici i drugi zdravstveni radnici na koje se odnosi priziv savjesti trebali bi obavijestiti poslodavca prije odluke o zaposlenju. Naravno, moguće da netko promijeni mišljenje i da ima pravo priziva savjesti, no, to treba objaviti u trenutku kada nastane ta okolnost, a ne u nekom naknadnom prosvjećenju.

Izravna posljedica priziva savjesti je obaveza, ne pravo, već obaveza poslodavca da uredi službu da se ona odvija bez teškoća za korisnika. Štoviše, ako to ne učini, korisnik ima utuživo pravo na naknadu štete.

Društvo je u Hrvatskoj u teškom stanju, vrlo podijeljeno, sukobljeno i posve raslojeno….

 – Malo po malo voluntarizam dominira, prezire se zakon, misli se samo na svoj slučaj, a u međuvremenu sve ide kvragu i vladavina prava postaje pojava kojom se bave tek povjesničari. Podjele u Hrvatskoj rastu, jer nema zajedničkog cilja. Mnogi političari to ističu kao opasnost, ali realno, to je ono što je već postignuto.

Odjednom su kod nas svi nedodirljivi, samo zato što su u politici.

– Namnožili su se oni koji svoju osobu stavljaju iznad zakona. Zastupnik Ivan Pernar dobije poklon koji je trebao odbiti, koji ne može zadržati. On, pak, govori da će sat vratiti pa kaže: ”Zar stvarno mislite da bi jedan emir podmitio mene satom? Što ja njemu mogu pomoći.” Kao što je nekad sad već bivši sudac komentirao darove i ručkove koje mu je dala firma kojoj je sudio. Govorio je: ”Zar vi mislite da se mene može kupiti jednim ručkom?” No, ne radi se o njemu, njegovoj taštini i karakteru i nije važna njegova snaga odolijevanja iskušenju, već činjenica da je to zakonska obaveza. Obaveza je ne primiti takav dar. Obaveza je države dati plaću dužnosniku koju ne mora i primiti, ali je obaveza svakoga na javnoj dužnosti da poštuje zakon, da pazi na svoje obaveze koliko i na svoja prava.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, neovisno tijelo, postalo je jedan od najvažnijih alata kontrole obnašatelja vlasti.

 – Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva, učinila ga je samo radom prema zakonu i profesionalnom vjerodostojnošću, tijelom koje radi svoj posao, za razliku od obično suprotnog kod nas i zato je stekla takvo povjerenje javnosti. Nataša Novaković, koja je sadašnja predsjednica Povjerenstva, čini to isto tako i ono je ostalo u istoj poziciji institucije koja radi svoj posao, a radi ga dobro.

 Iz izjava Martine Dalić i njene knjige proizlazi da u iskazima pred Povjerenstvom i sličnim tijelima, ni ona ni ministar Marić nisu govorili, ako ne istinu, onda nisu govorili punu istinu.

Ministar Zdravko Marić do nedavno je tražio da institucije rade svoj posao, a sad, kada je Povjerenstvo odlučilo i upravo to i napravilo, ne prihvaća ocjenu da je lagao. Martina Dalić je kapitalizirala nesnalaženje članova Povjerenstva, stvorio se dojam da je odluka napisana prije iskaza, ali kontradikcije su bile očite.

Dakle, radi se i o tome da će se ovdje pokazati da je ovo jedan od najsloženijih slučajeva u dva aspekta. Prvo u pravnom jer ima toliko mnogo inkriminacije, bit će jako teško dobiti vještačenja i rekonstruirati sve ono što je potrebno za pravnu kvalifikaciju djela. A druga stvar, u ovom slučaju pa i sličnim slučajevima, više se uopće ne radi samo o pravnom problemu, radi se o jednoj daleko široj akciji u kojoj se uz pravni postupak provode i mnoge aktivnosti pridobivanja javnog mnijenja.

Koja je posljedica ako državni dužnosnik ne iznese istinu pred Povjerenstvom?

 – On je lagao i ne može obavljati položaj koji zauzima. Radi se i o tome da su institucije ne sasvim informirane o predmetu spora otvarale postupke. I sad se ti postupci ponovno otvaraju jer je Povjerenstvo dovedeno u zabludu pri odlučivanju. Za to se i kazneno odgovara. Osim toga, kod ovoga, pitanje težine ne znači više od onoga, što su političke implikacije odluke. Kad se radi o etičkom problemu, ne može se relativizirati položaj. Osim, ako se tome ne pristupi potpuno iskreno, a to nije bio slučaj u ovom postupku.  Posljedica je vrlo jasna, onaj dužnosnik koji ne iznosi istinu podnio bi ostavku… U demokratskom bi se društvu to dogodilo tako i tako.

Sabor je svojevrsni PR Vlade…

– Postoji opasnost da Sabor, koji već je politički marginaliziran, postane skupina ljudi koji sjede u stolicama, koji ne raspravljaju, koji ne odlučuju, a kad raspravljaju – čine to u stilu samodopadnosti ili ekscesa. Uloga Sabora je toliko važna u političkoj diobi vlasti, jer bez njega je politički položaj Vlade preveliki i vrlo joj se teško može tko oduprijeti, od medija do financijskih institucija.

Zakon o udomiteljstvu ponovni je pravni spor, ali i u pitanju ugrožavanja ljudskih prava.

– U slučaju Zakona o udomiteljstvu Ustavni sud branit će princip nediskriminacije. Situacija je izvjesna i jasna, samo brzina nije. Hoće li trajati deset ili petnaest godina poput odluka o Zakonu o pobačaju i Zakonu o zastupničkim mirovinama. Do tada može biti dovoljno vremena da se promijeni Vlada.

Vlada neće završiti Zakon o pobačaju do veljače, kako je odredio Ustavni sud.

Taj je rok instruktivan i nema sankcija kojima bi se on mogao nametnuti.

Imamo preporuku Ustavnog suda za promjenu izbornih jedinica koja je ignorirana u prošle četiri Vlade. Pripreme nisu učinjene, nema pravnika, političara, nema nikoga tko će se baviti etičkim pitanjima. Treba razmisliti i popisati postupke koji se tu predviđaju. Predvidjeti dug postupak oko abortusa, to praktički znači eliminirati to pravo. Bit će razumna i predvidiva odluka Ustavnog suda o odgodi tog roka.

Vrijeme je za radikalne promjene izbornog modela.

 – Osvjedočili smo se da vlast vrlo brzo izgubi izborni legitimitet, a ostane to, da nema neku naročitu mogućnost upravljanja zemljom. Vlada opstaje na individualnim dogovorima sa zastupnicima. To je situacija u kojoj ne postoji mogućnost radikalnih i teških reformi koje su nužno potrebne. Imamo mišljenje Ustavnog suda kojim se traži da Sabor korigira granice izbornih jedinica. Neće to biti tako lako učiniti, jer je jasno da je potkraj 90-ih HDZ skrojio izborne jedinice da mu se olakša izborna pobjeda. Na Zagrebu se to dobro raspoznaje, koji je razlomljen između nekoliko izbornih jedinica, kako bi se otežalo da netko bez podrške velike stranke uđe u Sabor.

U vremenu smo lažni vijesti i tzv. alternativnih činjenica, kao i govora mržnje.

– Današnje izmišljanje vijesti uništava demokraciju i pretvara je u nepotreban ukras stručnjaka za psihološki rat, internetske upade… To nisu naizgled nepovezane vijesti, već smišljena poplava laži koja moć dobiva samom kvantitetom. Takvih vijesti treba bili toliko da se ni o jednoj ne može razmišljati. Ne radi se direktno o sadržaju, već o općem zaglupljivanju i širenju defetizma… Ne radi se direktno o sadržaju, već o općem zaglupljivanju i širenju defetizma.

S tom gomilom lažnih vijesti ne može se nositi demantijima, jer kad te uzmu na zub, plima laži prekrije tvoja racionalna objašnjenja i činjenice. Ispravljanje krivoga samo pogoršava stvar. To sve posebno se odnosi na komentare ispod teksta.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close