JOSIP BUDIMIR: “BANKROT ZEMLJE JE IZGLEDAN SCENARIJ”

Josip Budimir, član HSLS-a od 1997. godine, preživio je nekoliko dijeljenja i osipanja stranke i ostao joj je vjeran. Zadnjih devet godina član je Uprave Francka, a od 2000. do 2006. obnašao je dužnost pomoćnika ministra obrane za financije i proračun, surađujući na toj dužnosti s tri ministra. Sudski je oslobođen lani podignute optužbe da […]

Josip Budimir, član HSLS-a od 1997. godine, preživio je nekoliko dijeljenja i osipanja stranke i ostao joj je vjeran. Zadnjih devet godina član je Uprave Francka, a od 2000. do 2006. obnašao je dužnost pomoćnika ministra obrane za financije i proračun, surađujući na toj dužnosti s tri ministra. Sudski je oslobođen lani podignute optužbe da je prije deset godina, kao predsjednik Nadzornog odbora Zračne luke Zagreb, samovlasno donio odluku o isplati novčane nagrade tadašnjem direktoru firme. Budimir je bio i u kombinatorici kao izvjesni ministar gospodarstva, ali…

– Neprihvatljivo mi je da se licitira s bilo čijim imenom pa tako i mojim. Nikakvog dogovora nema, niti ga prema koalicijskom sporazumu, može uopće biti. Mandatar je sastavljao svoj tim bez ograničenja koja bi proizlazila iz koalicijskih sporazuma.

Rekli ste jednom prilikom, da u Hrvatskoj još snažno živi socijalistički mentalitet, unatoč činjenici da imamo liberalni kapitalizam, što ste mislili s time?

– Česte su kritike kako u Hrvatskoj vlada neoliberalna politika.To što niti jedan argument ne ide u prilog te teze, njihove autore ni najmanje ne smeta. U socijalizmu formirani mentalni sklop ne prihvaća preuzimanje odgovornosti za vlastitu sudbinu. Svemoćna država morala bi se brinuti za realizaciju naših ambicija. U takvom okruženju dugovječnost u politici, u pravilu, rezervirana je samo za šampione populizma. Potraga za čarobnim štapićem kojim bismo se oslobodili dubioza akumuliranih vođenjem takve politike omiljena nam je disciplina. Jednom su to javne investicije, drugi put povećanje poreznog pritiska, zatim europski fondovi… Nažalost, nema tog spasonosnog rješenja, kojime bismo se izvukli bez promjene prevladavajućeg vrijednosnog sustava i na njemu utemeljenog ponašanja. Zbrka i nered koji vlada u Hrvatskoj ne govore toliko o apliciranom ekonomskom modelu koliko o našem niskom stupnju razvoja.

Govori se da smo nesređeno, ali nikako da se pomaknemo, osim što smo izgubili srednju klasu nepovratno i s time osnovu za razvitak.

Osiromašenje srednjeg sloja rezultat je prevelikog poreznog opterećenja tog sloja. Aktualna vlada mandat je počela povećanjem progresije u oporezivanju dohodaka upravo te društvene skupine. Povratak na razinu s početka mandata nekoliko mjeseci prije izbora neuvjerljiv je i nedovoljan pokušaj ispravljanja tog lošeg poteza. Najave daljnjeg poreznog rasterećenja troška rada ne zvuče nimalo uvjerljivo, ima li se u vidu činjenica da je osim tog poteza Vlada za dva postotna poena prvotno smanjenu stopu zdravstvenog doprinosa vratila na staru razinu.

Nalazi li se Hrvatska doista na dnu ne samo Europske unije, nego uopće?

– Statistika je neumoljiva. Međutim, nije toliki problem to što smo uz Rumunjsku i Bugarsku jedna od najnerazvijenijih zemalja Europske unije. Mnogo veći problem predstavlja činjenica, da se naše zaostajanje za prosjekom EU standarda povećalo u posljednjih šest kriznih, recesijskih godina. S obzirom da su nam predviđanja budućih stopa rasta BDP-a više nego skromna, nemamo se pravo nadati ni da ćemo u bližoj budućnosti smanjiti taj jaz. Situaciju još crnijom čini visoka razina javnog duga od gotovo 90 posto BDP-a. S obzirom da nam javni dug raste brže nego BDP, u slučaju nastavka vođenja ove pogrešne politike, bankrot nam je neizbježan.

Rast je zabilježen, no on bi trebao biti pokretač sljedećih godina, a ne zadovoljstvo sadašnjošću…

Skromne stope rasta BDP-a koje ostvarujemo zadnja četiri kvartala, kao i one koje možemo očekivati sljedećih godina, ne rješavaju problem koji Hrvatska ima. Koliko su to slabašni razvojni impulsi dovoljno govori činjenica da je taj slabašni rast ostvaren na apsolutno niskoj razini gospodarske aktivnosti, nakon šestogodišnjeg pada BDP-a. Pri tome dodatno zabrinjava da je on pretežito rezultat pozitivnih kretanja u okruženju. Pada cijene nafte i oporavka potražnje na tržištima naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera… Za značajniji i održiviji rast morat ćemo mnogo više posla napraviti na Takav rast je potreban kako bi se znalo da su se pozitivni trendovi ukorijenili i da bi mogli funkcionirati kao društvo,

Pri tome se svi ‘hvataju’ za turizam kao spas.

Uspjesi koje ostvarujemo u turizmu svakako amortiziraju slabosti prisutne u ostalim gospodarskim sektorima. Međutim, prevelika ovisnost o turizmu nikako nije dobra. S jedne strane, turizam je ovisan o vanjskim utjecajima od klimatskih do sigurnosnih prilika. S druge strane, Hrvatska u turizmu ostvaruje nisku stopu dodane vrijednosti. Činjenica je da je udio tercijalng sektora u BDP-u veći, što je društvo razvijenije. No, postavlja se pitanje, kolika je dodana vrijednost u tim djelatnostima. Ako značajan udio u tom sektoru imaju usluge u informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, znanstveno-istraživačke aktivnosti i slično tomu, onda je to poželjna transformacija. Ona i omogućuje rast osobnih primanja i smanjuje potrošnju prirodnih resursa prema  jedinici ostvarenog BDP-a. Nažalost, naš tercijarni sektor nema tako povoljnu strukturu. U njemu se u prosjeku ostvaruju niži udjeli dodane vrijednosti pa je otvoreno pitanje koliko nam čvrst temelj može biti ekonomija koja bi se temeljila na tolikoj ovisnosti o turizmu.

Rasprava oko novca iz eu fondova ne prestaje, a zapravo, samo treba raditi.

– Sama činjenica da raspravljamo o tome jesmo li više uplatili u proračun EU ili smo više povukli novaca govori o defanzivnoj poziciji. Da smo doista uspješni onda ne bismo vodili takve rasprave nego bi mjerili koliki je doprinos korištenja europskih fondova rastu BDP-a i kako ga maksimizirati.

Govori se često o bankrotu zemlje.

– To je prilično izgledan scenarij ne napravimo li radikalan zaokret u najkraćem mogućem vremenu. Ne može država  propasti, ali bankrotirati može. To je realna prijetnja. Oporavkom u EU možemo očekivati promjenu monetarne politike, odnosno povećanje kamatnih stopa, što će Hrvatskoj onemogućiti daljnje zaduživanje. Najviše još godinu do godinu i pol možemo očekivati da će nam biti poklonjeno vrijeme, kako bismo se dozvali pameti i pokrenuli reforme koje će podići konkurentnost hrvatskog gospodarstva, odnosno povećati zaposlenost i izvoz. Ne može se Hrvatska oporaviti poticanjem domaće potrošnje, ni privatne ni javne. Jer mi već trošimo iznad svojih mogućnosti. Zato su i privatni i javni sektor tako prezaduženi.

Što bi najprije trebalo učiniti kad se konstituira se vlast?

– Unutar svakog područja djelovanja postoje one stvari koje možete napraviti trenutačno, ali i one za koje vam treba odeđeno kraće razdoblje i one na kojima se dugoročno mora raditi. Dakle, to su fiskalna konsolidacija jer ne možemo trošiti toliko bahato iznad fiskalnoga kapaciteta zemlje, strukturne reforme u kojima moramo povećati efikasnost javnog sektora i deregulacija koja mora osloboditi privatnu inicijativu i poduzetništvo.

Famozni bolni rezovi…

– Oni su neizbježni u provedbi reformi, ali se nepotrebno naglasak stavlja na njih. Kao da svjesno želimo zastrašivati građane kako bismo formirali što čvršću koaliciju protureformskih snaga. No, refome su ono što želimo, a bolni su rezovi ono što ne možemo izbjeći.

Reforme su najspominjanije, a kasni se s njima

– Pozitivni efekti provedbe reformi uvelike nadmašuju žrtve koje moramo podnijeti. Imamo li u vidu da su odricanja kratkotrajna, a koristi eksploatiramo u dužem razdoblju, ne bismo trebali kalkulirati o poželjnosti njihove provedbe. Ako bismo smanjili potrošnju u javnom sektoru, smanjenjem poreznog pritiska, pomogli privatnom sektoru i potaknuli investicije, time bi se širila porezna osnova, povećao broj onih koji plaćaju poreze i osiguralo bolje punjenje proračuna i uz niže porezno opterećenje. Uštede moraju biti izrađene tako da rez na jednom području bude popraćen pozitivnim pomakom na drugom. Reforme su potrebne da bismo postigli veću efikasnost, kako javnog, tako i privatnog sektora. Od osobitog je značenja stvaranje poticajnog investicijskog i prijateljskog poslovnog ambijenta provedbom fiskalne i reforme javne uprave. Na drugoj strani, reformom sektora koji generiraju veliki manjak u javnoj potrošnji, potrebno je što prije provesti takozvanu fiskalnu konsolidaciju.

Često se govori da su predizborna i lažna obećanja, koliko se zapravo može ostvariti od izbornih programa i ne prevariti?

– Vjerujem da svakom onom, tko je davao lažna obećanja, građani ne nasjedaju na to. Imali smo, nažalost, dosta puta priliku tu lekciju platiti. Ne vjerujem, da su više spremni to ponavljati.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close