Jesu li svi pred zakonom jednaki?! U 16. stoljeću Englezi su u Londonu zaklali hrvatskog bogataša, a na Zrću je ENGLEZ izbo nožem Engleza

Hrvatsku je uzrujalo ubojstvo engleskog državljanina i pokušaj ubojstva još dvojice njegovih sunarodnjaka. Zločin se dogodio prije neki dan na poznatoj plaži Zrće u Novalji. Vrlo brzo u splitskoj zrakoplovnoj luci uhićen je Douglas Cane kojeg se sumnjiči da je usmrtio 26-godišnjeg Uga Wilsona te ranio još dvojicu Engleza. Istragom je utvrđeno da postoji osnovana […]

Hrvatsku je uzrujalo ubojstvo engleskog državljanina i pokušaj ubojstva još dvojice njegovih sunarodnjaka. Zločin se dogodio prije neki dan na poznatoj plaži Zrće u Novalji. Vrlo brzo u splitskoj zrakoplovnoj luci uhićen je Douglas Cane kojeg se sumnjiči da je usmrtio 26-godišnjeg Uga Wilsona te ranio još dvojicu Engleza. Istragom je utvrđeno da postoji osnovana sumnja kako je Douglas počinio tri kaznena djela protiv života i tijela na štetu državljanina Velike Britanije. Ubojica je zločin počinio oštrim predmetom kojim je zadao više ubodnih rana uslijed čega je ubijenom presječena vena i aorta te je odmah preminuo, dok je drugi muškarac zadobio više ubodnih rana u leđa što je dovelo do otvorene rane prsnog koša, ali mu je život spašen žurnom liječničkom intervencijom. Treći muškarac zadobio je samo otvorenu ranu bedra.

screenshot/dnevnik.hr

Okrivljenik Douglas priveden je sucu istrage koji je osumnjičeniku zbog ubojstva i dva pokušaja ubojstva odredio 30 dana istražnog zatvora prema dvjema zakonskim osnovama: jer postoje osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da će pobjeći i osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da će utjecati na svjedoke. I u ovom slučaju vidljiva je posebna briga države i njezinih organa da se zločin u kojem su stradali strani državljani što prije i što uspješnije razriješi. Nije u tomu samo suvremena Hrvatska promptno i vrlo primjereno reagirala. Ovdje ću ispričati jedan događaj iz XVI. stoljeća kad je u Londonu ubijen jedan Hrvat, Dubrovčanin Jerko Đurđević, povodom čega je sprovedena istraga doista na razini slavnih engleskih detektiva, da bi o svemu danas svjedočili službeni i objavljeni papiri britanskog parlamenta. Evo te priče i davnine koja ovoj suvremenoj sa Zrća daje posebno osvjetljenje.

U objavljenim zapisnicima engleskih parlamentarnih odluka sačuvan je i inače niz dokumenata koji osvjetljavaju živote brojnih uspješnih Hrvata u tom gradu. Među tim ljudima ima i onih koje je Parlament spominjao tek po nekim skandalima ili nasilnim smrtima. Tako je jedan kriminalistički događaj u koji je bio umiješan Dubrovčanin Jerko Đurđević i koji se dogodio jedne noći 1533. godine na Temzi, ostavio traga u najvažnijim britanskim pisanim izvorima. Život toga Jerka Đurđevića premda je marginalni dio kulturne povijesti ima u njoj zanimljivo mjesto. Osvjetljava ova priča život jednog hrvatskog čovjeka–leptira, život bića koje je, osjetivši dah velikog svijeta, za čas potonulo u mutnim vodama Temze, bića koje nije zapamćeno po dobru, ali o kojemu postoji jedna do danas neotkrivena, a u renesansi otkrivena kriminalistička storija dostojna Sherlocka Holmesa.

Naime, u knjigama javne pisarnice u Southamptonu i Londonu, moguće je još i danas, prema sačuvanim dokumentima, pobrojati količine tkanina i govedskih koža što ih je taj mladi dubrovački trgovac Jerko, sin Jakete Đurđevića, slao iz Britanije u Sredozemlje dubrovačkim brodovima. Te količine bile su za to vrijeme iznimno velike. Samo tijekom zime 1533. ukrcano je po Jerkovim nalozima u Southamptonu više od 3500 tih govedskih koža.

Unatoč svim tim poslovnim uspjesima, ni danas ovoga Dubrovčanina ne bismo spominjali da njegov žalosni svršetak na dnu Temze jedne noći 1533. godine nije u ono vrijeme, a tada je u Engleskoj vladao Henrik VIII., pobudio znatnu pozornost europske javnosti i da se o njemu nije diskutiralo ne samo u engleskom Parlamentu i na londonskim ulicama, nego i u mnogim europskim metropolama. U to da se o događaju raspravljalo i na dubrovačkoj Placi, i to u vrijeme kad je Marin Držić navršio točno 25 godina, ne treba niti sumnjati.

Nije nam poznato kojega je dana taj mladi Dubrovčanin stigao na Albionov otok kako bi ondje u trgovačkim poslovima zamijenio brata Marina. Najvjerojatnije je to bilo 1528. upravo u vrijeme dok je Dubrovnikom harala kuga koja je mnogima bila sasvim dobar razlog i izlika da drugdje okušaju trgovačku i životnu sreću. Da se mladi Jaketa Đurđević iskrcao upravo u Southamptonu ne treba niti sumnjati. Upravo se u tom lučkom gradu i danas, u crkvi sv. Nikole samo nekoliko kilometara sjeverno od južnog Hamptona, u sjevernom Hamptonu, nalazi ploča od tamnosivog mramora, duga više od dva, a široka više od metra, s tekstom iz kojega se vidi da su domaćini tom grobu bili našijenci, članovi bratovštine »de Sclavoni«. Nažalost, Jerko Đurđević nije nikad pokopan pod tom pločom. Njega je privlačio London gdje će jadno završiti na dnu Temze, ali gdje će se njegov slučaj spominjati i na široko u spisima engleskog Parlamenta. Ako smijem nadograđivati na ono što nam nude škrti izvori, onda je sigurno kako je mladi Dubrovčanin rado i često zalazio u sumnjiva noćna društva. Pozornost svakako privlači podatak u vezi s načinom Jerkova stanovanja: on je, naime, iako su mu poslovi bili razgranati, a društveni život bio bogat, živio u iznajmljenoj kući. Nastanio se u raskošnoj palači uglednog talijanskog trgovca Giovannija Giraldija, koji je u Londonu tih godina obnašao dužnost genoveškog konzula. Iznajmljena palača nalazila se nedaleko od crkve Svetog Benneta kod mosta Crnih fratara i u njoj Dubrovčanin nije bio jedini stanar, već je u palači zajedno s njim živio i neki trgovac iz Hanse po imenu Charles Benche. Dvojicu stanovnika Giraldijeve palače rado su viđali u bogatom londonskom društvu, a čini se da je ovaj duo rado priman u društvo galantnih dama. Njihova sklonost prema zgodnim ženama, njihova donhuanska samouvjerenost, dovela ih je do olakog prihvaćanja jedne primamljive ženske ponude, koja ih je jedne ljetne noći i stajala glave.

Bilo je to otprilike ovako: neki trgovac iz Kölna, koji se zvao John Wolf (ime ovog Nijemca izvori pišu engleskom grafijom), odlučio je u dogovoru s trojicom Engleza ubiti Dubrovčanina i njegovog prijatelja Charlesa, te ih opljačkati. Zanimljivo je da nitko od budućih ubojica nije, kako bi se danas reklo, bio prethodno kažnjavan. Sva njihova iskustva s podzemljem završila su, ali i započela, te ljetne noći na Temzi. Ova skupina mračnih londonskih tipova pripadala je ili staležu gentlemena, dakle, imali su samostalne prihode, kao što je bio slučaj Johna Westalla, ili su bili sitni zemljoposjednici poput druge dvojice, koja su se zvala Robert Garrarde i John Lychfelde. To je bio muški dio ove diletantske bande, koja se u operaciji koristila i Wolfovom ženom Alicom, Engleskinjom rodom iz Londona. Alicu nije trebalo previše nagovarati da bludnim ponudama primami Dubrovčanina i njegova prijatelja najprije u neku opskurnu kuću između Londona i Westminstera, a onda da ih, bude li moguće, izvede u čamcu na Temzu, gdje ih je skriven trebao čekati, a kad mu se ukaže prva prilika, i ubiti, njezin suprug Nijemac Wolf. Dva raskalašena mladića odmah se odazvaše pozivu. Ako nas intuicija ne vara, oni su Alicu poznavali već i prije tog, za njih kobnog, 16. srpnja 1533.

Zabavljali su se u osamljenoj kući cijelo poslijepodne, a kako se u to vrijeme sporo smračivalo, a dan dugo trajao, pozovu mladići ili nagovore Alicu na nešto na što nju uopće i nisu trebali nagovarati, dakle veselo društvance sporazumno nastavi blud u Jerkovoj kući. Za taj naum trebalo je Temzom, i to unajmljenim brodićem otploviti do Giraldijeve kuće. Bilo je oko 10 sati navečer kad su iz kuće krenuli prema rijeci. Alica i njezin pratilac Westall povedu trgovce do prethodno pripremljenog čamca, koji ih je trebao dovesti do Giraldijeve kuće, u kojoj su se spremali provesti noć s Alicom. Ništa čudno nije se izvana moglo primijetiti. Mladići su imali povjerenja u djevojku, a i njezin pratilac nije im bio sumnjiv. U brodu koji su »iznajmili« bila su dvojica veslača, nama već poznati, ali žrtvama nepoznati, sitni zemljoposjednici, dok je pokvareni Tudešak John Wolf, muž Aličin, bio skriven u stražnjem dijelu čamca ispod neke prateži. Rijeka je bila vrlo tamna. Čim su se udaljili od obale i približili manje naseljenim dijelovima grada, iskoči ubojica iz svoga zaklona na krmi, pa s tri udarca pogodi Benchea, koji mu je bio okrenut leđima, u srce. Benche je umro na licu mjesta. Bez riječi stropoštao se na dno broda. Tada svi koji su bili na brodu, s iznimkom Alice, koja je svoj dio posla već obavila, započeše borbu s Jerkom Đurđevićem. Oni nasrnuše na Dubrovčanina veslima i bodežima. Mladić se u krhkoj plavi dugo borio za život. Ranjavali su ga više puta po tijelu, da bi mu na koncu udarcem vesla slomili vrat. Brodić se za borbe opasno ljuljao, te su veslači imali muka da ga nakon stišavanja vrate u ravnotežu i na prijašnji smjer. Čim su se odmorili i pregledali rane, družini je preostalo da isprazni džepove svojih žrtava te da im na noge veže teško kamenje i baci ih u Temzu. Iz džepa izvadiše Jerku ključeve Giraldijeve kuće, te odveslaše do jataka imenom James koji je stanovao uz rijeku i koji nije imao ništa protiv da im se pridruži dok su s ukradenim ključevima otvarali Đurđevićev i Bencheov stan i dok su iz njega uzimali sve što im se ondje činilo vrijednim.

London je u tom vremenu, kao i u većem dijelu svoje povijesti, bio centar dobrih detektiva. Ovi, tek što se pronio glas o nestanku mladih trgovaca, započeše široku istragu. Dvojicu veslača, čim ih uloviše i čim su priznali zločin, pogubiše. Parlament donese dokument kojim je bilo naređeno da se preostalim ubojicama, čim ih uhvate, sudi na licu mjesta i da ih se bez milosti odmah pogubi. Toj strogoj mjeri bio je cilj popravljanje inače lošeg imagea tadašnje engleske vlasti i države u inozemstvu. Danas nam je poznato da je u to vrijeme, a u vezi s ovom aferom, jedan povjerljivi čovjek, neki Lock, koji je živio u Antwerpenu, engleskim vlastima u povjerljivom spisu javio o lošem glasu Engleske i to upravo u povodu ovoga ubojstva. Isti izvor napominje da su rečenu dvojicu trgovaca držali u Europi velikim predvodnicima mladih ljudi i da je njihova smrt imala lošeg odjeka u svijetu, jer su oni bili u centru velikih trgovačkih transakcija. Prema spoznajama istraživača koji su se zanimali za ovu krvavu pripovijest, izlazi da su naknadno bili uhićeni svi ostali sudionici koji su, zajedno sa đavolskom ženom, kako su Alicu prozvali onodobni izvori, bili pogubljeni. Zna se čak da su i onog jataka, gospara Jamesa, kojem su ubojice nakon ubojstva zakucali na vrata i koji nije imao ništa protiv da s njima sudjeluje u pljački, osudili, ali da je nakon četiri godine bio pomilovan.

Tako se, eto, zatvorio dossier ovog krvavog renesansnog ubojstva, koji ima veze s Hrvatima kako onima od jučer, a tako i onima od danas. Jer, povijest nije uvijek samo zbroj kolektivnih »sreća«, nego nju tvore i individualne nesreće. Jerku Đurđeviću engleski je Parlament posvetio opsežan i danas sačuvani dokument, koji ovom slučaju osigurava nezaobilazno mjesto u svjetskoj crnoj kronici. Nije to mjesto možda najčasnije, ali se pamti. Što se onoga ubojice Douglasa s početka priče tiče o njemu nije raspravljao Hrvatski Sabor, ali tko zna?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close