JESAM LI RASIST AKO PODRŽAVAM Orbána?

Koliko god bio antipatičan, Viktor Orbán moj je kandidat za europskog čovjeka godine. Dok su drugi politički lideri iskazali nepodnošljivu naivnost naspram vala migranata iz Azije i Afrike, Orbán je postupio zrelo i odgovorno prema svojim građanima naredivši zatvaranje granice sa Srbijom i kazneni progon svih koji se pokušaju provući u Mađarsku mimo legalnih graničnih […]

Koliko god bio antipatičan, Viktor Orbán moj je kandidat za europskog čovjeka godine. Dok su drugi politički lideri iskazali nepodnošljivu naivnost naspram vala migranata iz Azije i Afrike, Orbán je postupio zrelo i odgovorno prema svojim građanima naredivši zatvaranje granice sa Srbijom i kazneni progon svih koji se pokušaju provući u Mađarsku mimo legalnih graničnih prijelaza i obaveznih kontrola.

Tako su davno trebale postupiti i Srbija i Makedonija i Grčka, zemlje kroz koje migranti prolaze na putu prema Mađarskoj, no to su propustile učiniti što zbog nesposobnosti (Makedonija i Srbija), što zbog pokvarenosti svojih lidera (Grčka).

Grčka izdaja Unije

Pod vodstvom protuzapadnjački nastrojene Sirize Grčka je prvo držala Europsku Uniju u šahu prijeteći rušenjem financijskog sustava i odbijajući prihvatiti mjere štednje nametnute joj zbog desetljeća proračunske rasipnosti i porezne utaje neviđenih razmjera.

Proteklih mjeseci Grci izdajnički propuštaju azijske migrante – namjerno koristim ovaj termin jer označava sudionike selidbe neovisno o uzroku i motivu – da bi osvetnički destabilizirali omraženu Njemačku i druge države germanske Europe koje su im se zamjerile.

Izvjesno je da Orbán nije podigao zid prema migrantima na svoju ruku, već uz otvoreno ili prešutno odobrenje zapadnih vlada, ali je imao dovoljno odvažnosti da pristane biti taj koji će za inat bedastim europskim kozmopolitima ustati u obranu civilizirane Europe od islamističkog trojanskog konja.

Da, rasisti su kreteni
 
Jesam li ja rasist ako podržavam Orbánovo zatvaranje pristupa migrantima i prižekljujem da Hrvatska postupi jednako? Odlučno tvrdim da nisam. Da jesam, zar bih u sportu navijao za Alžir protiv Njemačke, za Kamerun protiv Engleske ili za bilo koju afričku momčad protiv Francuske? Moj se otpor nekontroliranom useljavanju u Europu nimalo ne tiče rase. Tiče se civilizacijskih vrijednosti.

Tko god vjeruje da su ljudi jedne boje kože bolji i vredniji od drugih nije samo rasist, nego i kreten. No u pravu je onaj tko tvrdi da pripadnici različitih civilizacija nisu nužno kompatibilni; istinu zbori onaj koji upozorava da bi društvo koje prima građane bitno drukčijih vrijednosti moglo pretrpjeti štetu.

Otvoreno ću reći, ne prvi puta: čvrsto vjerujem u jednakost rasa. Sirijski Arapin, južnoafrički Zulu ili peruanski mestizo rađaju se u prosjeku jednako dobri (ili jednako loši) kao i “arijevci” Nijemac, Šveđanin ili Nizozemac. Odgojni i kulturni utjecaji ono su što stvara razliku između pripadnika raznih društava.

A društva zapadne civilizacije – Europe, SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda – najbolja su društva u pisanoj povijesti. Naša su društva toliko pravno i ekonomski napredna da su meta mržnje i zavisti brojnih primitivnih i agresivnih naroda Afrike i Azije. A nitko nas ne mrzi koliko radikalni muslimani s Bliskog Istoka predvođeni sotonski zlim vođama Saudijske Arabije.

Migranti – žrtve manipulacije

Nemojte ni na trenutak vjerovati promidžbi europskih ljevičarskih retarda, u narodu poznatih i kao leftardi: marš na Europu kojemu svjedočimo posljedica je islamističkog plana sračunatog na podrivanje europskih društava i opće slabljenje Zapada kao pripremu za moguću vojnu invaziju.

Tko stoji iza huškanja masa prema Europi bjelodano je i iz objave vlada bogatih muslimanskih zemalja Perzijskog zaljeva da neće primati ljude iz Sirije i Iraka “jer se oni kod njih ne bi dobro snašli.” Zadatak koji su namijenili tim nesretnicima bitno je drukčiji.

Za to međutim ne treba kriviti migrante. Vjerojatno većina njih nema pojma o paklenom planu saudijskih vehabija i njihovog ekstremnog krila zvanog Islamska Država. Mnogi od onih koji očajnički nastoje doprijeti do europskih socijalnih fondova doista bježe od ratnih stradanja, a ostali od siromaštva.

No, oni i ne trebaju znati koja im je uloga. Oni su ionako samo pijuni u ratu koji islamistički manipulatori vode protiv Zapada i umjerenih muslimana, na koje ne mogu računati za provođenje plana krvavog širenja islama po svijetu.

Razuman oprez nije rasizam
 
Zašto je nekontrolirano prihvaćanje migranata iz društava koja nam nisu baš prijateljski nastrojena pogubno za Europu? Vidite, u masi došljaka koji su se “prošvercali” tvrdeći da su izbjeglice iz Sirije i drugih azijskih zemalja sigurno ima onih koji se nikad neće integrirati u Europu, nego će joj trajno biti na teret.

Zanemarimo na tren strah da su među migrante namjerno ubačeni teroristi; zaboravimo na mogućnost da netko od njih prenosi zarazu. Recimo da ništa od toga nije istina i da svi dolaze s najboljim namjerama, ali time problem nije riješen.

Dio migranata koji su ušli u Europu nikad neće naučiti jezik zemlje koja ih je prihvatila niti usvojiti njene vrijednosti i način života. Mnogi nikad neće biti sposobni privređivati za sebe, a neki to vjerojatno i ne planiraju. Oni koji ostanu u prihvatnim centrima živjet će od državne pomoći, što će uzrokovati pad socijalnih primanja regularnih građana.

Oni koji pobjegnu iz prihvatnih centara postat će ilegalci te će živjeti od “poslova” tipičnih za ljude s pogrešne strane zakona. I ništa od navedenog nema nikakve veze s rasom, nego s odgojem i kulturnim utjecajem pod kojim su ljudi odrastali.

Kako pomoći izbjeglicama
 
Što je, dakle, potrebno učiniti s ugroženima s područja zahvaćenih ratom? Razumije se da onima koji su u Europi valja zajamčiti sigurnost i zaštitu od bilo kakvog nasilja. No, sve ih je nužno identificirati, preispitati im status i deportirati one koji nisu izbjeglice, nego ekonomski migranti.

Potrebno je promijeniti propise o azilu, obustaviti prijam daljnjih migranata neovisno o njihovom motivu napuštanja doma te ih vratiti u prvu prethodnu sigurnu državu. U konačnici je to prostrana Turska s površinom od 782.000 km2, 14 puta većom od Hrvatske.

Propustiti u EU samo one koji imaju realnu mogućnost dobiti legalan posao i koji zajamče da će se stvarno, a ne samo deklarativno, uklopiti u europsku civilizaciju. I koji će biti žurno deportirani ako prekrše ovdašnje zakone.

Pomoći, i to obilno, državama u kojima su trenutno smještene: Jordanu, Libanonu, Turskoj i samoj Siriji, u kojoj se i dalje nalaze brojni prognanici iz ratom poharanih dijelova države. Financijski i logistički poboljšavati uvjete izbjeglica i prognanika u spomenutim zemljama – koliko god dugo trebalo.

Što se čeka s intervencijom?
 
Također, civilizirani bi Zapad – ne samo Europa – trebao izabrati stranu ili strane koje će vojno podržati u Siriji i Iraku. U obje države podršku zaslužuju prije svih Kurdi, pozitivci prema kojima Europa i SAD ne smiju imati nikakvih rezervi.

Od ostalih, u Siriji je to Bašar Al Asad, kao manje zlo od tobožnje demokratske opozicije. U Iraku su to također vladine snage naspram islamističke bande. Cilj mora biti potpuno uništenje Islamske Države i Al Kaide, ali i kresanje krila sirijskim pobunjenicima.

Izneseni scenarij ima ozbiljan i vjerojatno nepopravljiv nedostatak: SAD inzistira na rušenju Asada, jer je on vjerski i politički blizak Iranu, kojeg Amerikanci vide kao neprijatelja broj jedan, iako s još gorim Saudijcima održavaju prisne, gotovo nježne odnose.

Osim što sam ne želi poduprijeti Asada, SAD se sprema spriječiti Rusiju da to učini. Iako će posljedica sukoba velesila biti nastavak navale migranata na Europu, europski lideri moraju staviti interese svojih građana na prvo mjesto. Onako kako je to učinio Orbán i, malo stidljivije, Njemačka i Austrija uvođenjem kontrola na državnim granicama.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close