Je li odgoda glasanja o GUP-u znak da je Plenković povukao Bandiću ručnu?!

Premijer Andrej Plenković usred predsjedničke kampanje, u kojoj mu je iznimno važna pobjeda sadašnje predsjednice, ima doslovce more problema. Od štrajka i prosvjeda prosvjetara, pokretanja postupka opoziva ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, do pregovora s liječničkim sindikatima koji su na razgovor čekali 77 dana i zapleta oko zagrebačkog GUP-a. Ipak, uvjeren je Plenković, da […]

Premijer Andrej Plenković usred predsjedničke kampanje, u kojoj mu je iznimno važna pobjeda sadašnje predsjednice, ima doslovce more problema. Od štrajka i prosvjeda prosvjetara, pokretanja postupka opoziva ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, do pregovora s liječničkim sindikatima koji su na razgovor čekali 77 dana i zapleta oko zagrebačkog GUP-a.

Ipak, uvjeren je Plenković, da štrajk ne može naštetiti kampanji HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar- Kitarović jer “učitelji, nastavnici pa i nenastavno obrazovno osoblje zna da je ovo Vlada koja povećava plaće, a ne smanjuje njihova primanja”.

“Ima Vlada koja je smanjivala plaće i ona koja povećava. Naša je koja povećava, poštuje nastavnike i želi dijalog sa socijalnim partnerima, tj. sa sindikatima”, kaže.

Ne razmišlja uopće prema tezi ‘’izgubit ćeš izbore ako ne riješiš danas učitelje, sutra liječnike, prekosutra policajce pa carinike, ili nekog petog.’’

No, da je dogovor izostao i da je Vlada krenula u proglašenje štrajka nezakonitim, premijer se mogao suočiti s mnogo dramatičnijim izazovom svog mandata na čelu hrvatske vlade, koji bi mogao paralizirati funkcioniranje države s velikim posljedicama. A taj izazov svodi se na dvije riječi – generalni štrajk. Do Plenkovića su, navodno, iz sindikalnih krugova došle najave prema kojima predstavnici sindikata prosvjete pokušavaju mobilizirati svoje sindikalne kolege i organizirati generalni štrajk.

Plenkovića su za ekspresno dovršenje pregovora mogle motivirati još neke okolnosti koje mu definitivno nisu išle u prilog. Nakon velikog prosvjeda prosvjetara na glavnom zagrebačkom trgu, počelo se dodatno mijenjati raspoloženje šire javnosti prema štrajku prosvjetara. Javnost je na početku bila prilično distancirana i rezervirana prema tom štrajku, ali je s vremenom sve više podržavala štrajk jer ga je počela percipirati kao jedan širi i dublji pokret protiv Plenkovićeve vlade, ali i samog HDZ-a. Pojavile su se naznake da je štrajk postao okidač za izražavanje frustracija zbog višedesetljetne društvene nepravde.

Učitelji, nastavnici i profesori, ali i tajnici i računovođe, dobit će traženi iznos kroz koeficijente, a nenastavno osoblje dobit će isti iznos kroz dodatke. Ali ništa od toga nije bilo izvjesno još ni u nedjelju popodne, kada je izgledalo da se napetost bližila svom vrhuncu, s neizvjesnim epilogom. U takvom ozračju sindikati su već započeli pripreme za novi iskorak, čime su htjeli reagirati na moguće sudsko proglašenje štrajka nezakonitim, čime je Vlada htjela okončati štrajk prosvjetara u slučaju izostanka dogovora. Odluku o tomu donio bi sud, ali su sindikalisti razradili i taj scenarij.

Ali čak i da dogovor nije postignut, nikome ne bi bilo jednostavno organizirati generalni štrajk. Točno je da su u Vladu već počeli pristizati i zahtjevi drugih sindikata, to je već spomenuo i premijer Plenković, ali svi oni funkcioniraju na isti način. Liječnici i medicinske sestre imaju svoje probleme i zahtjeve, carina svoje, policijski službenici svoje teme, ali i uspostavljene odnose s predstavnicima Vlade.

S nekima od njih će se, možda, moći i lakše pregovarati.

S druge strane, gotovo jednakim intenzitetom pa čak i napetošću, postoje (uvjetovani) odnosi između premijera Andreja Plenkovića i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, za koje predsjednica GLAS-a Anka Mrak – Taritaš tvrdi da funkcioniraju prema sistemu spojenih posuda, odnosno da jedni bez drugih ne mogu.

U političkom smislu Bandić i Plenković partneri su na dvije razine vlasti – u Zagrebu Bandiću većinu drže HDZ-ovi vijećnici, dok Plenkovićevu saborsku većinu drži klub Milana Bandića s 11 zastupnika. Nije izvjesno bi li se HDZ i Bandićeva stranka u Skupštini Grada Zagreba uopće uspjeli dogovoriti o izmjenama GUP-a. S obzirom na to, da su za izmjene GUP-a vezani projekti vrijedni toliko stotina milijuna eura, da se priča o kućicama za Advent doima poput manjeg sumnjivog posla, svađa dviju stranka mogla je biti teška i javna.

S druge strane, ako se dogovor HDZ-a i Bandića oko GUP-a može postići, ili se možda već postigao, vlast u Zagrebu (ali i Vlada i Pantovčak) bi se mogla suočiti s prosvjedima, jer u glavnom gradu već mjesecima vlada nezadovoljstvo predloženim izmjenama GUP-a.

Iz Bandićevih redova ne vide nikakvu povezanost između GUP-a i predsjedničke kampanje.

– Najbolje je da prođe kompletna procedura, da odbori mogu o tome raspravljati. Što vam znači mjesec i pol dana više ako ćemo izbiti i zadnje adute oporbi, koja podmeće noge gdje god stigne. Dakle, radi se mudroj političkoj odluci – mišljenje je iz Bandićeve stranke.

Iz oporbe, pak, kažu da su dobili ovu bitku, ali da borba time još nije završena. Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) istaknuo je da su na Odboru za kontrolu odbili GUP i da je pritisak oporbe urodio plodom.

– Očito je HDZ javio Bandiću da ipak neće glasati na sjednici 9. prosinca, da se GUP uvrsti na dnevni red pa je Bandić bio primoran povući ga. Tako da, unatoč Bandićevim riječima, kad mu je Ministarstvo drugi put uskratilo suglasnost, da će GUP biti usvojen početkom prosinca – to se neće dogoditi – tvrdi Tomašević.

Odnosi HDZ-a i stranke Milana Bandića, odnosno između premijera Plenkovića i zagrebačkog gradonačelnika, prilično su zamršeni i zahtjevni za oba partnera, tako da bismo mogli svjedočiti još mnogočemu.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close