IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: Oni znaju što ne žele izgubiti, znamo li mi što možemo dobiti?

Domaći mediji su se raspisali oko navodnog prešutnog konsenzusa trenutnog premijera Zorana Milanovića i predsjednika HDZ-a koji se sprema u bitku za to mjesto, Tomislava Karamarka, vezano uz mogućnost da se u izmjenama izbornih propisa uvede tzv. preferencijalno glasanje. Tako glas birača više ne bi išao za stranku, s čije liste ljudi ulaze u Sabor, […]

Domaći mediji su se raspisali oko navodnog prešutnog konsenzusa trenutnog premijera Zorana Milanovića i predsjednika HDZ-a koji se sprema u bitku za to mjesto, Tomislava Karamarka, vezano uz mogućnost da se u izmjenama izbornih propisa uvede tzv. preferencijalno glasanje. Tako glas birača više ne bi išao za stranku, s čije liste ljudi ulaze u Sabor, već bi se biralo zastupnike imenom i prezimenom.

Eci-peci-pec, ti si mali zec… Na kraju ove brojalice netko uvijek ispada, zato je kod političkih izbora izmišljena D’Hondtova metoda, da i oni s nešto manje „pec” ne prođu kao zec. Šalu na stranu, domaći mediji su se raspisali oko navodnog prešutnog konsenzusa trenutnog premijera Zorana Milanovića i predsjednika HDZ-a koji se sprema u bitku za to mjesto, Tomislava Karamarka, vezano uz mogućnost da se u izmjenama izbornih propisa uvede tzv. preferencijalno glasanje. Tako glas birača više ne bi išao za stranku, s čije liste ljudi ulaze u Sabor, već bi se biralo zastupnike imenom i prezimenom.

Naizgled mala promjena doista može učiniti puno, što je i glavni razlog zbog kojega bi takav konsenzus dvojice vodećih političara u zemlji, mogao držati vodu, jer – barem ako je suditi po odjecima njihovih poteza i nastupa u javnosti – niti jedan od njih dvojice vjerojatno ne bi bio izabran. No, promjena bi mogla biti doista suštinska, jer više ne bismo imali političare koji su to po vokaciji, punih 20-ak godina, a da se svaki puta nakon izbora svi skupa pitamo: tko je ovoga birao?!

Ono što sigurno zaboravljamo, to je činjenica da preferencijalni sustav glasanja daje šansu i ljudima koji nisu povezani stranačkom mašinerijom, iako je sigurno da treba imati djela i neku stručnu ili političku pozadinu iza sebe, odnosno prepoznatljivost zbog koje bi vas ljudi zaokružili. Dakle, možda više ne bismo bili osuđeni samo na ekipu kojoj je politika jedini posao, ili preciznijim rječnikom rečeno jedino mjesto za ugodno uhljebljenje, što bi u ovoj zemlji bilo ravno čudu. I definitivno je pitanje hoće li to dvojac Milanović-Karamarko dopustiti uoči idućih parlamentarnih izbora, pa tako sami sebi izbiti adute iz rukava.

Vjerojatno ne. Iz istog razloga zbog kojega se, na primjer, već godinama ne dira u raspored jedinica lokalne uprave i samouprave, odnosno broj gradova i općina. Podsjetimo, prvu solidnu analizu stanja na terenu koja je pokazala da je otprilike polovica gradova i općina financijski nesamostalna, a time i neodrživa, Ministarstvo uprave i pravoduđa imalo je još za mandata premijerke Jadranke Kosor, ali se tada odustalo od novog regionalnog ustroja zbog – izbora. Na početku Milanovićeva mandata o tome se počelo odlučno govoriti, no vrlo brzo ta je priča pometena pod tepih, jer bi sasvim sigurno značila gubitak previše glasova zaposlenih po suvišnim gradovima i općinama. Pred kraj ovog mandata otvaranje te teme više nipošto ne treba ni očekivati, a upitno je i tko će se s time ikada uloviti u koštac.

Jedino što donekle treba priznati ovoj vlasti, to je činjenica da su ograničena proračunska sredstva koja ostaju za sufinanciranje rada jedinica lokalne uprave i samouprave koje nemaju dovoljno vlastitih sredstava, što je više posljedica gospodarske krize nego političke odluke. Ista je stvar i s izbornim zakonima.

No, kad je riječ o toj političkoj higijeni, građanima nipošto ne bi trebalo biti svejedno. I to je možda i prvi pravi trenutak u kojemu bismo morali iskoristiti građansko pravo na referendum, odnosno na to da utječemo na odluke i zbivanja u vlastitoj zemlji. Politički zreo narod političku bi vrhušku jednostavno morao natjerati na takvu odluku, jer to barem donekle jamči da ćemo zakoračiti u prostor u kojemu političko djelovanje prati određena odgovornost, a ta odgovornost podrazumijeva i odstupanje u slučaju poteza koji nisu u skladu s izazovima vremena.

Ukratko, tek onda kada budemo mogli birati na temelju vlastite procjene o tome tko što ima iza sebe i što od njega možemo očekivati, možda ćemo doista izabrati ljude koji u politiku ulaze iz potrebe da nešto daju društvu, a ne samo da im se da. Navodni saveznici Milanović i Karamarko sigurno dobro znaju što mogu izgubiti ovakvom promjenom, stoga je sigurno da izmjenu izbornog zakona nećemo dobiti na tacni.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close