IVANA MALETIĆ, ZASTUPNICA U EUROPSKOM PARLAMENTU: Hrvatska je u EU i nema gdje drugdje biti, tu joj je mjesto

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić, članica je HDZ-a šest godina, a od 2016. jedna je od šest potpredsjednika stranke. Magistrica ekonomije, koja slovi kao stručnjakinja za javne financije, proračun i apsorbciju novca iz europskih fondova, već je dva puta figurirala je kao potencijalna ministrica gospodarstva, ali u Vladu nije ušla. Ministarstvu financija Ivana Maletić […]

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić, članica je HDZ-a šest godina, a od 2016. jedna je od šest potpredsjednika stranke. Magistrica ekonomije, koja slovi kao stručnjakinja za javne financije, proračun i apsorbciju novca iz europskih fondova, već je dva puta figurirala je kao potencijalna ministrica gospodarstva, ali u Vladu nije ušla.

Ministarstvu financija Ivana Maletić 2002. postaje savjetnica, zatim viša savjetnica, u rujnu 2004. načelnica Odjela za poslove nacionalnog fonda, a u svibnju 2005. imenovana je pomoćnicom ministra financija Ivana Šukera i povjereno joj je vođenje Uprave za izvršavanje državnog proračuna. U veljači 2008. unaprijeđena je na mjesto državne tajnice, a u travnju 2010. imenovana je na dužnost Zamjenice glavnog pregovarača u postupku pristupanja EU. Početkom 2012. osnovala je privatnu tvrtku s centrom za europske fondove.

Autorica je “Rezolucije o ubrzanju provedbe kohezijske politike” čija je svrha izbjegavanje gubitka novca iz fondova EU, a ovih je dana objavljeno i novo izdanje knjige “Moj EU projekt – priručnik za pripremu i provedbu EU projekata”, čija je Maletić urednica i koautorica.

Vrlo je zanimljivo pitanje, hoćete li opet ići u bitku za Europski parlament, biste li ostali zastupnica i nastavili s radom?

– Odlučuje se u stranci o tome, o listama još nismo razgovarali, ali pripreme traju cijelo vrijeme. Na terenu smo s ljudima u kontaktu i pokušavamo im približiti europske politike. Ništa posebno ne očekujem, ali ni očekujem. Vidjet ćemo, što će biti naš prioritet i interes, kako će se uopće slagati pa koji će ljudi u tom kontekstu biti najpoželjniji za listu. kako bih i završila ono što sam radila. Najviše će se lomiti koplja 2019/20. oko nove financijske omotnice, na kraju razdoblja od šest godina, kad se definira sve to novo. To je jako važno i kroz odbore se borim da bude što bolje napravljeno, ali i ostale aktivnosti. Jedna od prvih Rezolucija o ubrzanju i pojednostavljenju kohezijske politike je bila moja i na nju su se linkale druge rezolucije i usvojena je 2015. a onda je Komisija kroz radne skupine radila na tome da se ostvari nova financijska regulativa. Za novu perspektivu moramo vidjeti, da moguće budu drugačiji uvjeti i pravila. Volim raditi na tim poslovima i kroz te moje analize mijenjati stvari na europskoj razini, jer je to važno u svakodnevnom životu naših ljudi. Tako je uloga Europske investicijske banke (EIB) definirana Europskim ugovorom, da mora sudjelovati u razvoju manje razvijenih zemalja EU, što znači u ujednačenom razvoju, a mijenja se u tome pravcu.

Kad je na referendumu izglasan izlazak Velike Britanije iz Europske unije, odnosno Brexit, jako glasno se spekuliralo koje bi sljedeće zemlje mogle ići za njom. Danas to više ne postoji. Vrlo brzo su utihnule takve priče, nema zainteresiranih za odlazak iz Unije.

– Nema ni govora o tome. Nigel Farage, koji je sad napustio UKIP, a bio je glavni pokretač Brexita, lagao je toliko da se to neće moći nikad obrisati. Javno je priznao da se služio falsificiranim podacima, kako bi uzavreo klimu ugoženosti i oštećenosti za Veliku Britaniju i utjecao na to da većina izabere izlaz iz EU. Priznao je da je ljude prevario svojim načinom retorike i izvrtanjem činjenica. To je temelj Brexita. I to je strašno. Što će sad na kraju biti, to je isto pitanje.

Kakvo prihvaćanje i odaziv očekujete na europskim izborima?

– Mislim da će biti bolji nego na prethodnima. Ako se uspijemo pomaknuti na 30 posto uključenosti u izbore, onda je to pravi napredak. Još uvijek nismo, koliko god smo pokušali do sada, pokazati snagu članstva u EU i bitnost europejstva. Izbore za Europski parlament stalno prati onaj loš početak, koji je izazvao Zoran Milanović, to definitivno on na svojim leđima treba nositi, koji je kao premijer tada samo govorio o plaćama zastupnika. To je totalni apsurd. Zastupnici rade svaki u svom djelokrugu i Hrvatska samo može od toga imati dobro. Uvijek kažem, ja tu plaću iz Parlamenta zaradim radom i za troškove života koji su i mnogo veći. Ne razumijem uopće taj diskurs.

Pet godina je Hrvatska u EU, toliko ste i vi zastupnica u EU parlamentu, često se to gleda skeptično i sa sumnjom, gotovo bez ikakva temelja za to.

– Hrvatska jedino može biti u EU, nigdje drugdje. Kroz članstvo, ima slobodan pristup jedinstvenom tržištu od pola milijarde stanovnika, sudjelovanje u zajedničkim programima razmjene znanja, istraživanja i tehnoloških dostignuća, korištenje povoljnih izvora financiranja te bespovratnih sredstava kohezijske i poljoprivredne politike. Upravo zbog sudjelovanja na jedinstvenom tržištu turizam postaje sve snažniji, a očekuje se snažniji rast i u proizvodnim djelatnostima, naglašava Ivana Maletić te ističe i kako je Hrvatska u pet godina članstva uspjela izaći iz procedure prekomjernog deficita i po prvi put u povijesti ostvariti proračunski višak.

Koji su to drugi izvori financiranja koji bi mogli biti barem približno privlačni kao fondovi EU čija su sredstva ipak bespovratna?

– Ponekad su najbolji izvor financiranja bespovratna sredstva fondova EU, ali sve češće se krajnji korisnici odlučuju i za povoljne zajmove s kamatnom stopom 0,5 posto, odnosno 3 posto kojima financiraju ukupno ulaganje, dok fondovi EU sufinanciraju samo određeni postotak, i to ne ukupnog ulaganja, nego prihvatljivih troškova. Tako je često udio bespovratnih sredstava fondova EU u ukupnoj vrijednosti investicije 30 do 50 posto umjesto 50 do 80 posto.

Prema nekim informacijama, sredstava iz fondova EU namijenjenih financiranju projekata bit će sve manje. Članica ste triju odbora – za proračun, za regionalni razvoj te za ekonomsku i monetarnu politiku – uključena u sve dogovore o kohezijskoj politici i omotnicama. Što nas očekuje?

– U Hrvatskoj i nakon 2020. najvažniji izvor financiranja razvojnih i kapitalnih projekata biti fondovi EU jer će omotnica i dalje biti velika i iznosit će više od deset milijardi eura. Upravo zato, važno je da se svi koji se još nisu u to uključe što prije te pripremati i prijavljivati projekte. Najbolji je način učenja aktivno sudjelovanje na natječajima tj. prijavljivanje projekata. To je najbolja priprema za nova sredstva i natječaje koji nas očekuju.
Prijedlog koji je dala EK za novi proračun nije dobar i mi u EU parlamentu nećemo dozvoliti smanjenje od 10 posto sredstava za kohezijsku politiku i od 28 posto za ruralni razvoj i poljoprivredu.

Gledano šire, reforme i budućnost EU, kakva je slika?

– Činjenica je da postoji Europa dviju, ili više brzina. Samim tim, što dio zemalja nije u Schengenu, kao i time što dio zemalja nije u Eurozoni, imate razliku među članicama i to označava Europu više brzina. Ali ono što je važno, da sve prilike moraju biti otvorene svima i da svi moraju moći doći do tih jedinstvenih politika, a to je ono ka čemu se sad teži i sve se otvara. Zato je kod nas važno graditi to znanje i taj kapacitet. Prve četiri godine smo se više opirali, nego što smo pokušavali sudjelovati. Sad to sve treba nadoknađivati i to je šteta. Hrvatska ima, prema mom mišljenju, veliki intelektualni potencijal i mi se sigurno možemo pozicionirati, ako napokon udružimo te naše snage i odredimo što želimo.

Hrvatsku čeka predsjedanje EU, jesmo li spremni za to?

– Pripremamo se i nadam se da ćemo do 1.1.2020. biti potpuno spremni. Fokus bi trebali biti mladi i zadržavanje i privlačenje novih talenata, demografski izazovi, kao i sigurnost i stabilnost, proširenje, ali i ono što je posebnost i specifičnost Hrvatske, potrebu za oživljavanjem otoka i gradova koji zapravo imaju resurse i potencijale za razvoj i rast. Nešto izvanredno se može dogoditi, ali moramo znati što hoćemo i možemo raditi.

Dva puta do sada, bili ste apostrofirani kao potencijalna ministrica financija, ali se to nije ostvarilo…

– Ja sam zaista na izborima 2015. i 2016. Išla s mišlju da ću biti u Vladi. Nikad mi primarni nije bio cilj raditi isključivo u Bruxellesu i Strasbourgu, iako se tako može mnogo izboriti za svoju zemlju. Bila sam i pomoćnica ministra u jednom mandatu i nema u mogućnosti obnašanja ministarske funkcije nikakvog misterija.

Ne budete li opet europska zastupnica, što biste radili?

– Nastavila bih s ovim poslovima oko europskih fondova, što sam prije radila.

Živite na relaciji Zagreb, Bruxelles, Strasbourg, kako usklađujete poslovne i privatne obaveze?

– Život na tri, a i više adrese nije jednostavan, ali s dobrom organizacijom i uz veliku pomoć i razumijevanje obitelji, uspijevam dobro funkcionirati. Kad sam sudjelovala u pregovorima s EU, a onda i počela u Parlamentu, djevojčice su bile male i to je bilo mnogo teže. Avioni su mi postali poput ureda, jako mnogo posla obavim putujući, u protivnom bi bilo jako teško, jer bi za djecu ostalo premalo vremena.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close