ISTRAŽIVANJE: 80 posto srednjoškolaca želi studirati, više od 50 posto ih budućnost vidi izvan Hrvatske

Više od 80 posto hrvatskih srednjoškolaca želi studirati, a više od 50 posto njih svoju budućnost vidi izvan Hrvatske, pokazali su rezultati znanstveno-razvojnoga istraživanja “Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe” predstavljeni u ponedjeljak u Agenciji za visoko obrazovanje (AZVO) u Zagrebu. […]

Više od 80 posto hrvatskih srednjoškolaca želi studirati, a više od 50 posto njih svoju budućnost vidi izvan Hrvatske, pokazali su rezultati znanstveno-razvojnoga istraživanja “Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe” predstavljeni u ponedjeljak u Agenciji za visoko obrazovanje (AZVO) u Zagrebu.

Rezultate su predstavili ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek, pomoćnik ravnateljice AZVO-a za prijave na studijske programe Igor Drvodelić, voditelji projekta te stručnjaci s Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.

Jokić je istaknuo kako je u istraživanju obrađeno nekoliko tematskih cjelina, poput očekivanja učenika i aspiracija za nastavkom obrazovanja te ulazak u svijet rada, informiranost učenika o upisima u sustav visokoga obrazovanja, znanjima o provedbi ispita državne mature i upisima na studijske programe, čimbenicima odabira studija te doživljaju vlastite budućnosti i budućnosti hrvatske države i svijeta.

Po Jokićevim riječima u istraživanju je sudjelovalo 13.301 učenik strukovnih i gimnazijskih četverogodišnjih srednjoškolskih programa – prvih, trećih i završnih razreda.

Naglasio je kako je od toga bilo 52,5 posto učenika strukovnih škola te 47,5 posto gimnazijalaca.

Više od 80 posto srednjoškolaca želi studirati

Istraživanje je pokazalo kako 81,3 posto učenika koji su sudjelovali u istraživanju želi studirati, 14,8 posto kaže da još uvijek ne želi studirati, a tek 3,9 posto iskazuje da u budućnosti ne želi studirati, rekao je Jokić.

Napomenuo je kako 72,4 posto učenika završnih razreda strukovnih škola želi nastaviti naobrazbu na visokoškolskoj ustanovi, dok u gimnazijama u završnom razredu to želi 97,4 posto učenika.

Istaknuo je kako su najvažniji odabiri studijskoga programa osobni interes za područje studiranja, mogućnost stjecanja korisnih znanja i vještina te lakoća zapošljavanja.

Glavni izvor informiranja o prijelazu u visoku naobrazbu za srednjoškolce su bliske osobe i roditelji te prijatelji, napomenuo je dodavši kako učenici rabe i mrežne izvore poput stranice www.postani-student.hr te mediji.

Istraživanje pokazuje, naglasio je, kako je škola za relativno mali broj srednjoškolaca važan izvor informiranja.

Većina učenika svoju budućnost vidi izvan Hrvatske

Svoju osobnu budućnost, u sljedećih 20 godina 86,3 posto učenika procjenjuje pozitivno i vrlo pozitivno, rekao je dodavši kako kao najpoželjnije mjesto za život i rad 19,2 posto učenika vidi u mjestu gdje ide u srednju školu, a 27,7 posto njih vidi neko drugo mjesto u Hrvatskoj.

Naglasio je kako istraživanje pokazuje da 39,4 posto učenika svoju budućnost vidi u nekoj zemlji Europske unije, a njih 13,7 neku drugu zemlju izvan EU.

Rezultati istraživanja pokazuju, smatra Jokić, kako je potreban radikalni zaokret u obrazovanju.

Havranek: Mladi prepoznaju važnost visokoga obrazovanja

Ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek izrazila je zadovoljstvo rezultatima istraživanja koji su pokazali da su mladi u Hrvatskoj spremni učiti te da žele studirati.

Mladi, tvrdi ravnateljica, prepoznaju važnost visokoga obrazovanja i pozitivnim stavom gledaju prema svojoj budućnosti.

Havranek smatra kako su rezultati poziv svima, a posebno akademskoj zajednici da bude oslonac mladima.

Provedeno istraživanje jedno je od najopsežnijih istraživanja na srednjoškolskoj populaciji ikad provedenih u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 13.301 sudionik četverogodišnjih srednjoškolskih programa (strukovnih i gimnazijskih) iz 59 srednjih škola. Sudjelovali su učenici 1., 3. i završnih razreda srednjoškolskog obrazovanja.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta SKAZIVO (Unaprijeđenje sustava osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete visokoga obrazovanja). Financirano je iz Europskoga socijalnog fonda, kojeg AZVO provodi od 2016. do 2018. godine. Vrijednost projekta je 20.391.217,54 kuna od čega je 85 posto izravna dosjela AZVO iz Europskoga socijalnog fonda.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close