INTERVJU Ivo Banac: ‘Političke elite u Hrvatskoj ne žele da se istražuje prošlost’

Kada slušate uvjerene nihiliste, koji preko najgledanijih programa javne televizije šire beznađe i mržnju, morate se trgnuti i postaviti pitanje želi li netko kaos u ovoj zemlji… Povjesničar i političar prof. dr. Ivo Banac pravi je izbor za sugovornika u vremenu kada je Hrvatska podijeljena i raslojena. Ne pripada nijednom taboru, a odličan je poznavatelj […]

Kada slušate uvjerene nihiliste, koji preko najgledanijih programa javne televizije šire beznađe i mržnju, morate se trgnuti i postaviti pitanje želi li netko kaos u ovoj zemlji…

Povjesničar i političar prof. dr. Ivo Banac pravi je izbor za sugovornika u vremenu kada je Hrvatska podijeljena i raslojena. Ne pripada nijednom taboru, a odličan je poznavatelj hrvatske povijesti i tranzicije. Jedan od najpozvanijih za razgovor o hrvatskoj stvarnosti temeljem povijesnih iskustava.

Čini se da smo stalno u promjenama Ustava, što je zaista neubičajeno, a način kojime se to radi je svojevrsno ignoriranje javnosti, jer je Ustav ozbiljno pitanje?

Ustav je najozbiljnije pitanje i doista se ne može mijenjati bez javnosti, što sadašnja vladajuća koalicija uporno pokušava. Zapravo, paket ustavnih promjena koji je pred Saborom ponuđen je uz ignoriranje i predsjednika države. Ipak, po svemu sudeći, taj paket neće proći, jer je u posljednjem trenutku HDSSB iskočio iz vratolomnog tobogana prema apsolutizaciji parlamentarne moći. To je dobro, ali bojim se da ćemo se ovom pitanju vratiti u nekom drugom obliku. Vladajuća koalicija ne želi uvjeriti, nego majorizirati. Njeni prvaci očito misle da je dovoljno imati više saborskih ruku. Takav stav, koji ignorira ostale ustanove vlasti i javnost, neminovno vodi u sukobe i ustavnu krizu.

Hrvatska je duboko podijeljena i jako raslojena zemlja, je li Hrvatska konfliktno društvo?

Da i ne. Podijeljena zemlja, barem dijelom; raslojena, ako se misli na društvenu raslojenost, možda. No, da bi doista došlo do krajnjih političkih i društvenih sukoba, potrebna je politička stranka ili pokret koji svoje ciljeve želi ostvariti izvan i ustava i zakona. To još nemamo i nadajmo se da nećemo imati. Ipak, javna retorika koja a priori osuđuje političare, pa i samu politiku kao takvu, vodi u prostor brzih rješenja što obično znači i nasilnih rješenja. Mi se uhodavamo u sukobe. Naša retorika je već retorika sukoba. Kada slušate uvjerene nihiliste, koji preko najgledanijih programa javne televizije šire beznađe i mržnju, morate se trgnuti i postaviti pitanje želi li netko kaos u ovoj zemlji…

U vremenima kriza često se društvo radikalizira do krajnjih granica i gotovo u svemu, Hrvatska nije iznimka tome…

Naravno da se i to događa, ali naša situacija još nije do te mjere radikalizirana. Mi još nemamo stranke poput Atake u Bugarskoj, ili Jobbika u Mađarskoj, ali kao da dio medijskih zaposlenika priziva takve organizacije. Zato je vrlo važno inzistirati na dijalogu vodećih političkih stranaka – društvenom dijalogu općenito – i na suzbijanju svakog ekstremizma. Mi smo još uvijek ranjivo i nedovršeno društvo s mnoštvom otvorenih pitanja iz rata i poraća. Nije dobro kada se kod nas prizivaju aveti prošlosti.

Jedan je referendum za nama, drugi je možda na vratima, nije li ovakav ‘festival demokracije’ njeno dovođenje u apsurdnost?

Politički teoretičari poput pokojnog Juana Linza redovito su tvrdili da je referendumska demokracija loša zamjena za stabilnu parlamentarnu demokraciju. Kod nas krajnja ljevica već nekoliko godina preporuča referendumsku demokraciju i „vlast plenuma”, a kada se ona dogodi u drugom ključu, onda traže intervenciju lijeve vlasti. Referendumi sami po sebi nisu apsurdni. Apsurdna je neograničena želja za monopolom vlasti što pojedini javni činitelji opetovano pokazuju. Svaka vlast mora biti ograničena, pa i demokratska. Ništa gore od ultrademokracije. To je jedna od najgorih tiranija.

Puno puta ste govorili o lustracijama i čišćenju hrvatskog društva, o umreženosti koja njime vlada, što se učinilo na tome i (osim konfrotacije s Bruxellesom) što bi se trebalo učiniti ako vrijeme razvitka koje je prošlo ipak nije učinilo nešto?

Nažalost, o tomu nisam nikad mnogo govorio, naprosto zato što je to zakašnjela tema. Pri uvođenju demokracije važno je stvoriti prepreke restauraciji nedemokratske vlasti. To je u Hrvatskoj formalno i učinjeno već 1990. pri donošenju demokratskog ustava. Propušteno je, međutim, zapriječiti političko i javno djelovanje onih pojedinaca koji su bili nositelji represivnog aparata bivše diktature. Posljedice su poznate. Za mene osobno puno je važnije da u dominantnom segmentu društvene elite postoji prešutni dogovor o tome da se ova pitanja uopće ne pokreću, štoviše, ne istražuju. Zato danas imamo apologetsku parahistoriografiju s ciljem stvaranja bolje prošlosti. Problem je u tome što bolja prošlost pretpostavlja lošiju sadašnjost.

Rekli ste nedavno, da oni koji se zalažu za intervenciju države u gospodarstvu i ekonomiji zazivaju socijalistička vremena, a takvu intervenciju u doba ove duboke i duge krize imate u SAD-u…

Ne bih se složio. Državna intervencija ne može biti apstraktna i uvijek poprima oblike dominantnog povijesnog utjecaja u društvu u kojemu se pojavljuje. Državna intervencija u SAD-u ne može zazivati socijalistička vremena, jer ona tamo nikad i nisu postojala. U Americi se zaziva intervencionizam „New Deala”, koji je imao mnoštvo kolektivističkih slabosti, ne nužno socijalističkog tipa. Jednostavno ne vjerujem u prednosti jake države, ni u magiju intervencionizma. Na taj način mnogo toga možete privremeno riješiti, ali uvijek otvarate nove i mnogo veće probleme. Mi još živimo s posljedicama komunističkog intervencionizma. Ne treba nam još jedna varijanta državnog gospodarstva.

Uloga Crkve i njeno djelovanje? Čini se ponekad da su u Crkvi dobro znali što raditi i kako u Jugoslaviji. U Hrvatskoj to ide mnogo teže. Bi li trebalo revidirati ugovore s Vatikanom?

Crkva djeluje u svim sustavima i ima veliko iskustvo s politikama koje je žele upotrijebiti kao i s politikama koje je žele ograničiti ili čak uništiti. Ne bih se složio da je slobodnoj Crkvi teže djelovati nego onoj koja je zarobljena. Naravno, profesionalni kritičari Crkve uvijek imaju neko rješenje koje bi isprobali u datom razdoblju ovog vječnog sukoba. Sada je na redu revizija ugovora s Vatikanom. Nemam ništa protiv. Samo bih upozorio da su ovi ugovori predstavljali pokušaj rješenja pitanja onih crkvenih posjeda koje država iz raznih razloga nije mogla vratiti.

Zašto toliko lutamo neprestance, kao da se vraćamo početku stalno, odnosno vrtimo u krug, osim što smo sad u jednoj drugoj državi, premalo snažnih ljudi na sceni, premalo kosenzusa u društvu, pa i premalo rada?

Takva je la condition humaine. Gledamo na prirodu i na sliku prirode istim ograničenim očima. Koncentracija je najveća kad je najveći i izazov. Nemojte zazivati snažne lidere. Oni se javljaju samo u kritičnim trenucima. Zapravo, takvi ih trenuci stvaraju.

Zemlja je podijeljena na lijeve i desne, još neokončanog Drugog svjetskog rata, ili je to ipak vrijeme koje je za nama?

Ne samo da je Drugi svjetski rat za nama, nego je raspad Jugoslavije dokaz da je okončan. Ono što se vama čini kao povratak na preživjelo samo je odraz raspada jednog sustava koji je proizašao iz Drugog svjetskog rata. Sve ono što nas tjera prema 1945. godini zapravo je delegitimiranje poretka uspostavljenog te godine. Ova Europa u kojoj živimo, za razliku od one koja je trajala do 1989., nije uspostavljena samo pobjedom nad fašizmom, nego pobjedom i nad komunizmom. Nema tu ni lijevih ni desnih. I jedni i drugi su pobijeđeni, ali ne u isto vrijeme. Dakako, ostaje pitanje jeste li se pomirili s pobjedom, odnosno porazom… Dodao bih samo to, da su i ustaše i komunisti kod nas uvijek bili zanemariva manjina koja je mogla vladati samo u uvjetima diktature.

Pisali ste i govorili i o postmodernizmu i liberalizmu u društvu, mjestu nacionalizma, neslobodi…

Sve su to relevantne teme. Sada me, međutim, najviše zanima učinak sekularizacije. Mislim da se ne može živjeti u društvu bez duhovnog sidrišta. Zato su ponovno aktualna pitanja odnosa religije i društva.

Hrvatski javni prostor je opasno zatrovan, u kome smo stalno u nekom ratu, gotovo svi svima suprotstavljeni, to je pogubno?

Naravno. Ali to je u prvom redu problem optike. Oni koji misle da sve mogu riješiti najmanje vide, pa su zato i najglasniji. Njihov nas zov mami, ali i zaglušuje. Možete se dati zavezati poput Odiseja ili staviti malo voska u uši, poput Odisejevih mornara.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close