INTERVJU IVAN VILIBOR SINČIĆ: Povratak INE Hrvatskoj još je jedna “magla” vladajućih

Živi zid bio je aktivistički pokret s agendom ‘’establišment neće ništa učiniti za građane, ali mi hoćemo’’, a borba protiv deložacija postala je najprepoznatljiviji dio njihovoga djelovanja. No, na vrijeme vjerojatno, shvatili su, razumijevajući funkcioniranje sistema u kome živimo, da samo uličnom borbom neće moći doći do ciljeva. Živi zid konstantno raste, zašto se to […]

Živi zid bio je aktivistički pokret s agendom ‘’establišment neće ništa učiniti za građane, ali mi hoćemo’’, a borba protiv deložacija postala je najprepoznatljiviji dio njihovoga djelovanja. No, na vrijeme vjerojatno, shvatili su, razumijevajući funkcioniranje sistema u kome živimo, da samo uličnom borbom neće moći doći do ciljeva.

Živi zid konstantno raste, zašto se to događa i kako vi to doživljavate?

Rast stranke nije iznenađenje, ali s time se ne treba zanositi. Smatram da tako građani iskazuju da nam vjeruju i onda nam daju svoje povjerenje. No, to je samo jedna stepenica našeg puta.

Što je danas, prema vašem mišljenju, Živi zid?

Živi zid nije samo stranka, već i jedan cijeli sistem i sustav vrijednosti. Naša djelovanja su aktivistička, politička, humanitarna i projektna. Svime onime čime možemo djelovati, unutar demokratskog okvira, mi ćemo djelovati. Aktivizam je temelj nekog uspješnog djelovanja, no on mora imati nadogradnju.  S jedne strane, to su politika i zakonodavstvo, a s druge je to znanost.

Politička scena se na neki način disperzirala, tko bi bio najbliži vama i mogli biste surađivati s njime, a da to nije vaš sadašnji partner?

Most je napravio štetu svim opcijama trećeg puta u Hrvatskoj, a time i demokraciji jer su radili suprotno od onoga za što su ih građani birali, izdali su birače. U Živom zidu niti u jednom trenutku nakon izbora nismo razmišljali da bismo se priklonili bilo kome, volja birača nam je apsolutna vrijednost. No, želim da se donese zakon o političkoj korupciji koji bi takve stvari kažnjavao, primjerice sankcijom da se takva stranka ne smije kandidirati četiri godine na izborima. Što se tiče obećanog, Most je postigao malo toga, s mišlju da će pritiskom prisiliti na mijenjanje HDZ ili SDP, tek neki koračić – Ovršni zakon, Zakon o HRT-u i Zakon o dužnosnicima – toliko mali da bi se ponekad moglo i zaboraviti na to. Ipak, u svemu tome se je politička scena u Hrvatskoj promijenila, i to nepovratno jer nisu samo velike dvije stranke, već postoji više toga, svojevrsna drugačijost u promišljanju i djelovanju.

Toliko spominjani “treći put”, postoji li ili ne, u kome bi bio i Živi zid.

Da, postoji, iako se manje govori i piše o tome. Živi zid je treći put, bili smo, a jesmo i sad. Onda kad smo imali jedan mandat i bio sam sâm u Saboru, kao i sada kad nas je petorica. Mi uvijek gledamo šire, za opće dobro društva i dalje, od četiri godine nečijega mandata.

Jesu li prihvaćeni koji prijedlozi za izmjene zakona ili amandmani Živog zida?

Prije svega, dat ćemo svoj prijedlog Ovršnog zakona jer ovo što se radilo su samo male izmjene, a potreban je novi zakon, za što je Ministarstvo pravosuđa i tražilo da se daju prijedlozi. Mislili smo raditi na promjenama Zakona o obveznim odnosima, ali savjetujući se sa strukom, odlučili smo se za prijedlog novog Ovršnog zakona. Usklađen sa zakonodavstvom EU. Ali, kako se radi kad damo prijedlog zakonskih izmjena. Kad smo tražili da se oporezuje imovina banaka, onda je taj prijedlog stavljen na dnevni red sjednice, negdje oko 20 sati, kad je deset zastupnika u Saboru. HDZ nema nikakakve sargumente da to ne prihvati, jedino sa čime ‘’barataju’’ je ‘’zašto to nije usvojio SDP dok je bio na vlasti’’! I, što je kod nas posebna ironija, oni koji su potpisali taj prijedlog da bi mogao ući u raspravu, onda glasaju protiv, a da ni sami ne znaju zašto…

Nije li to zapravo marginaliziranje Sabora?

Tu se vidi koliko je Sabor ‘’devastiran’’. Trebao bi biti osnova hrvatskog društva, tijelo koje imenuje i smjenjuje Vladu, guvernera HNB, državnu reviziju, glavnog državnog odvjetnika, javne pravobranitelje, ravnatelja HRT-a, Vijeće za elektroničke medije… Sabor bi trebao biti ‘’iznad’’ Vlade, ali smo u situaciji koja je daleko od toga. Apsurdno je da Vlada, preko partijskog šefa, bio to Plenković ili Milanović, daje direktive Saboru što, kako i kada će raditi. Zato traje ova nenormalna situacija, da se samo petkom mnogi od zastupnika pojavljuju jer se tog dana glasa. To je zbilja otužno i razarajuće, jer se gleda čiji ste i iz kojeg klana dolazite, a ne koje i kakve prijedloge imate. Tragično je da nemamo nikakvih suvislih strategija razvoja, a kad glavno političko tijelo unutar društva zapravo ne funkcionira, to je na rubu propasti.

Bavili ste se mnogim ‘’slučajevima’’, poput Imunološkog zavoda…

Jesmo i dalje se bavim tim teškim slučajem. Pogledajte dokumente (na “dva kata” u sobi njegova ureda u Saboru) koliko ih je i naravno – to ne staje. Međutim, od Zavoda nema ništa sada i to je ogromna šteta za zemlju. Ustvrdili smo da Zavod u posjedu ima nekretnina i zemljišta u vrijednosti od oko 150 milijuna kuna, što znači da jednim dijelom može sebi financijski biti dostatan. Napravili smo mjere koje su potrebne za Imunološki, u smislu, prije svega, političkih mjera. Dakle, ide kao izvještaj u Sabor, prijava DORH-u i Vladi kao preporuka.

Povjerenstvo za Agrokor, slučaj koji i dalje trese Hrvatsku i prilično ju je uzdrmao politički i gospodarski, je – ukinuto.

To se nije smjelo dogoditi! Nema opravdanja za ukidanje povjerenstva. Još k tome je glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan rekao da rad povjerenstva ne kolidira s istragom DORH-a o Agrokoru. Mislim da je Povjerenstvo tek zagrebalo po površini problema i da zaista mnogima ne odgovara otkrivanje sprege politike i tog crony kapitalizma. No, Agrokor je i poligon velikih političkih igara. Moja je procjena da će, kad završi trajanje ‘’lex Agrokora’’, doći do stečaja. Kad god sam pitao, što će tada biti, premijera Plenkovića, ministra gospodarstva Marića i kolegu Bačića, svaki put je svatko od njih izbjegao odgovor. Skandalozno je sigurno, da se godinama dopuštalo da ta tvrtka, praktički, bude država u državi.

Godinu je dana od obećanja o povratku INA-e Hrvatskoj.

To je još jedna magla koju smo dobili. Ključna su pitanja, hoće li je MOL, odnosno Mađari koji su većinski vlasnici INA-e, prodati i ako hoće, kome bi je prodali. Odnosno, pitanje je, u slučaju prodaje – po kojoj cijeni. S druge strane, s obzirom, na rusko sudjelovanje u Agrokoru, a priklanjanje američkoj strani nakon usvajanja ‘’lex Agrokora’’, postoji povezani interes s INAom. Arbitražu, koju je Hrvatska izgubila, platili smo svake godine od 25 do 40 milijuna eura, kako koje godine, a taj novac je izdvojen u proračunu, kao i još neki enormni troškovi ‘’sudovanja’’ države. Stalno smo negdje i nigdje. Dugo nam je prioritet Eurozona. Onda, odjednom, prioritet je Schengen. Da, a pravosuđe nam nije prioritet, ljudska prava i zaštita rada, nisu nam prioriteti.

Javljaju li vam se građani kao i dosad?

Javljaju nam se stalno, najviše mailom, nekad na facebooku, a i u Sabor. To se nije promijenilo, kako su nam se javljali, tako i dalje to čine. Vjeruju nam i znaju da da ih nećemo ostaviti na cjedilu.

Je li vam se ikad činilo da se uzalud borite?

Ne, ne baš. Uvijek sam imao neku moralnu obavezu da nešto treba napraviti, da sam u pravu, da to treba pokazati na djelu. Na kraju, samim priznanjem toga možemo smatrati i te male zakonske izmjene koje su se ostvarile. S time smo mi napravili ogroman korak naprijed. Na tome treba graditi dalje.

Može li Živi zid doći na vlast, ne hipotetski, nego zaista, u kojim okolnostima i kojoj situaciji?

Može, na kraju krajeva, bi i morao bi. Imamo takav politički sustav da, bez obzira koja je stranka na vlasti, imamo politiku kontinuiteta. Osim u tim ideološkim stvarima, i jedni i drugi imaju istu politiku, vanjsku, unutarnju, obrambenu, energetsku, poljoprivrednu, gospodarsku, istu politiku kadroviranja u svim smjerovima. Obično se kaže, morate koalirati da biste bili na vlasti, ali, baš zato što su koalirali na sve moguće načine, ništa se nije promijenilo. To se moglo već 2015. godine da je Božo Petrov ostao kod onog čega se držao prije izbora. Za to da Živi zid dođe na vlast, treba više snage i pravi partneri, koji neće ostaviti birače nego ostati uz njih. Da bismo bili netko treći, koji bi poput klina ušao među dvije stranke koje se stalno smijenjuju na vlasti. I to će vrijeme doći. Da ne vjerujem u to kao moguće, ne bih bio tu gdje jesam.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close