INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK: Poznata je moja deviza “tehnologija, a ne ideologija”

Za prof. dr. sc. Blaženku Divjak do imenovanja za ministricu znanosti i obrazovanja znala je uglavnom samo akademska zajednica i generacije studenata kojima je predavala na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI). Ministrica znanosti i obrazovanja novo je lice u politici koju je u arenu ubacio HNS, ali kao nestranačku osobu, osiguravši joj u pregovorima s […]

Za prof. dr. sc. Blaženku Divjak do imenovanja za ministricu znanosti i obrazovanja znala je uglavnom samo akademska zajednica i generacije studenata kojima je predavala na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI). Ministrica znanosti i obrazovanja novo je lice u politici koju je u arenu ubacio HNS, ali kao nestranačku osobu, osiguravši joj u pregovorima s HDZ-om vrlo važan resor koji treba provesti kurikularnu reformu. Resor rada, koliko je zahtjevan, toliko je kompliciran, ostavljen učestalo kao važan ali uvijek nedovršen.

Kako deideologizirati obrazovanje?

– Poznata je moja deviza „tehnologija, a ne ideologija“. Depolitizacija obrazovanja podrazumijeva konsenzus oko toga, da nam je reforma obrazovanja na svim razinama potrebna i ja vjerujem da je taj konsenzus i postignut. Da je obrazovanje prioritet, potvrđuje i prijedlog proračuna za 2018. godinu, gdje imamo rast u iznosu od oko 617 milijuna kuna, odnosno 3,98 posto u odnosu na rebalans proračuna 2017. godine.

Reforma s kojom ste započeli, rekavši da u nečemu ide presporo a u nečemu i prebrzo, trebala bi svakako onemogućiti promjene izazvane političkim potrebama svake promjene vlasti?

– Naše obrazovanje treba iskorak u 21. stoljeće i ja i moj tim intenzivno radimo na tome. Osim pilot projekta kurikularne reforme u idućoj školskoj godini radimo na uvođenju informatike kao obveznog predmeta u 5. i 6. razred osnovne škole. Pilot projekt kurikularne reforme planiran je u 3 do 5 posto škola u Hrvatskoj. Javni poziv će biti objavljen do kraja godine i već sada pozivam škole da s jave.

Do kuda se do sada došlo, kad kažete da reforma nije stala niti neće stati?

– Stručne radne skupine su odgovorile na prijedloge iz javne rasprave, a njih dvanaest je pripremilo i osvježene verzije kurikulumskih dokumenata. Kurikulumi predmeta Likovna kultura i umjetnost, Glazbena kultura i umjetnost i Tehnička kultura su u fazi prevođenja, a usporedno u suradnji s Europskom komisijom dogovaramo njihove međunarodne recenzije. Ministarstvo je trenutno u fazi dogovora postupaka recenzije, kako nacionalne, tako i međunarodne, od strane stručnjaka za kurikulume određenih područja i predmeta.

Spominju se različiti modeli (sustavi) obrazovanja, finski, belgijski, francuski, austrijski, njemački, što je potrebno iz svih njih, možda sinergija, ili, imate sasvim drugu viziju?

– Ne radi se o kopiranju drugih sustava, već o uvođenju modela koji je prilagođen našim potrebama. Svakako ćemo poslušati primjere dobre prakse, no nešto što funkcionira vani ne mora nužno funkcionirati i kod nas. Radimo na jedinstvenom hrvatskom modelu. Posebno kada govorimo o strukovnom obrazovanju gdje nas također očekuju velike promjene, s dualnim sustavom.

Koliko mislite surađivati sa stručnom i zainteresiranom javnošću za reformu?

– Već sada surađujem sa svim ključnim dionicima i suradnja je jako dobra. Svi se slažu da su reforme nužne. Postoji mnogo motiviranih, izvrsnih učitelja u našim školama, koji sami pokreću promjene i na terenu već provode svoje mini reforme. Često ponavljam kako prilika za promjenu ne postoji, već ju sami stvaramo. Započeli smo s praksom slanja e-biltena našim školama čime ostvarujemo direktnu komunikaciju sa svima u sustavu, bez posrednika. Naše ćemo nastavnike jednom mjesečno informirati o novostima u sustavu. Također, pozvala sam ih na davanje prijedloga i ideja kako sustav učiniti boljim. Cilj nam je svima zajednički, motivirani učenici koji s osmijehom odlaze u školu i završetkom školovanja su osposobljeni za tržište rada.

Vrijeme je izgubljeno za članstvo Hrvatske u CERN-u, godine, ali ipak ne trajno. U kojem smo trenutku pristupanja najvećem znanstvenom laboratoriju? Što još treba učiniti da se to pridruženo članstvo ostvari?  Kakav je status znanosti i znanstvenika u Hrvatskoj?

– Veoma sam zadovoljna razgovorima u CERN-u. Nakon što Hrvatska, koja sada ima ugovor o suradnji s CERN-om, službeno uputi zahtjev da postane pridružena članica CERN-a, početkom iduće godine posjetit će nas povjerenstvo CERN-a koje će ispitati naše kapacitete. Smatram ovo velikom prilikom za naše znanstvenike, ali i gospodarstvenike. Ulaskom u CERN očekujemo koristi na tri područja – u znanosti, gospodarstvu i obrazovanju. Kada je riječ o gospodarstvu to su poslovi na koje se mogu javljati naše tvrtke jer je CERN najveći znanstveni laboratorij na svijetu. Što se tiče obrazovne komponente, CERN ima puno programa gdje njihovi znanstvenici i stručnjaci rade s nastavnicima i učiteljima. Za naše učenike, studente i postdoktorande važno je što će moći sudjelovati u različitim istraživačkim projektima, aktivnostima i kampovima. Pritom se ne moramo bojati „odljeva mozgova“. Ono što je karakteristično za CERN je da će mladi znanstvenici i inženjeri u CERN-u boraviti neko vrijeme, uglavnom do dvije godine, a onda će se vratiti u Hrvatsku donoseći sa sobom znanje i vještine koje su stekli. U Hrvatskoj postoji mnogo izvrsnih znanstvenika i moramo im osigurati uvjete za ostanak u domovini.

 Što smatrate potrebnim i nužnim za reformu Sveučilišta?

– Naš je cilj unaprijediti učinkovitost raspolaganja javnim novcem. Svjesni smo da s jedne strane postoji autonomija sveučilišta, koja znači i veliku odgovornost, ali s druge strane onaj koji daje novac je država, Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U pregovorima trebamo usuglasiti ugovore koji će vrijediti određeno razdoblje i u kojima će se dogovoriti o svim financijskim aspektima poslovanja jednog visokog učilišta. Naravno, tu je i pitanje upisnih kvota i profila koje tržište traži. U budućnosti nam treba što veća sprega između tržišta rada i obrazovanja, i u tom smislu visoko obrazovanje mora biti nastavak cijele obrazovne vertikale.

Jedan od nesumnjivih problema su plaće učitelja, nastavnika i profesora. Za razliku od prethodnih razmišljanja, kako ga pokušati riješiti, vi ste izabrali drugi smjer. Sredstva u EU fondovima na raspolaganju su za korištenje, samo su potrebni dobri projekti, kao što ova ideja da se potiče projekte i korištenje sredstava iz fondova jest.

– To povećanje plaća neće opteretiti državni proračun jer će se ta sredstva namaknuti iz europskih fondova, a time se ujedno potiče i izvrsnost, što ne isključuje sve druge projekte gdje se također prepoznaje izvrsnost i gdje se, primjerice, mogu povećavati plaće mentorima ili savjetnicima. Vjerujemo kako će nam to postati sve važnije u budućnosti jer jer mi kao država participiramo svojim nacionalnim sredstvima u europskim programima te nam je iznimno važno da ta sredstva koristimo baš u školama gdje se omogućavaju bolji uvjeti rada učenicima i nastavnicima.

POPULARNE KATEGORIJE