INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK: Poznata je moja deviza “tehnologija, a ne ideologija”

Za prof. dr. sc. Blaženku Divjak do imenovanja za ministricu znanosti i obrazovanja znala je uglavnom samo akademska zajednica i generacije studenata kojima je predavala na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI). Ministrica znanosti i obrazovanja novo je lice u politici koju je u arenu ubacio HNS, ali kao nestranačku osobu, osiguravši joj u pregovorima s […]

Za prof. dr. sc. Blaženku Divjak do imenovanja za ministricu znanosti i obrazovanja znala je uglavnom samo akademska zajednica i generacije studenata kojima je predavala na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI). Ministrica znanosti i obrazovanja novo je lice u politici koju je u arenu ubacio HNS, ali kao nestranačku osobu, osiguravši joj u pregovorima s HDZ-om vrlo važan resor koji treba provesti kurikularnu reformu. Resor rada, koliko je zahtjevan, toliko je kompliciran, ostavljen učestalo kao važan ali uvijek nedovršen.

Kako deideologizirati obrazovanje?

– Poznata je moja deviza „tehnologija, a ne ideologija“. Depolitizacija obrazovanja podrazumijeva konsenzus oko toga, da nam je reforma obrazovanja na svim razinama potrebna i ja vjerujem da je taj konsenzus i postignut. Da je obrazovanje prioritet, potvrđuje i prijedlog proračuna za 2018. godinu, gdje imamo rast u iznosu od oko 617 milijuna kuna, odnosno 3,98 posto u odnosu na rebalans proračuna 2017. godine.

Reforma s kojom ste započeli, rekavši da u nečemu ide presporo a u nečemu i prebrzo, trebala bi svakako onemogućiti promjene izazvane političkim potrebama svake promjene vlasti?

– Naše obrazovanje treba iskorak u 21. stoljeće i ja i moj tim intenzivno radimo na tome. Osim pilot projekta kurikularne reforme u idućoj školskoj godini radimo na uvođenju informatike kao obveznog predmeta u 5. i 6. razred osnovne škole. Pilot projekt kurikularne reforme planiran je u 3 do 5 posto škola u Hrvatskoj. Javni poziv će biti objavljen do kraja godine i već sada pozivam škole da s jave.

Do kuda se do sada došlo, kad kažete da reforma nije stala niti neće stati?

– Stručne radne skupine su odgovorile na prijedloge iz javne rasprave, a njih dvanaest je pripremilo i osvježene verzije kurikulumskih dokumenata. Kurikulumi predmeta Likovna kultura i umjetnost, Glazbena kultura i umjetnost i Tehnička kultura su u fazi prevođenja, a usporedno u suradnji s Europskom komisijom dogovaramo njihove međunarodne recenzije. Ministarstvo je trenutno u fazi dogovora postupaka recenzije, kako nacionalne, tako i međunarodne, od strane stručnjaka za kurikulume određenih područja i predmeta.

Spominju se različiti modeli (sustavi) obrazovanja, finski, belgijski, francuski, austrijski, njemački, što je potrebno iz svih njih, možda sinergija, ili, imate sasvim drugu viziju?

– Ne radi se o kopiranju drugih sustava, već o uvođenju modela koji je prilagođen našim potrebama. Svakako ćemo poslušati primjere dobre prakse, no nešto što funkcionira vani ne mora nužno funkcionirati i kod nas. Radimo na jedinstvenom hrvatskom modelu. Posebno kada govorimo o strukovnom obrazovanju gdje nas također očekuju velike promjene, s dualnim sustavom.

Koliko mislite surađivati sa stručnom i zainteresiranom javnošću za reformu?

– Već sada surađujem sa svim ključnim dionicima i suradnja je jako dobra. Svi se slažu da su reforme nužne. Postoji mnogo motiviranih, izvrsnih učitelja u našim školama, koji sami pokreću promjene i na terenu već provode svoje mini reforme. Često ponavljam kako prilika za promjenu ne postoji, već ju sami stvaramo. Započeli smo s praksom slanja e-biltena našim školama čime ostvarujemo direktnu komunikaciju sa svima u sustavu, bez posrednika. Naše ćemo nastavnike jednom mjesečno informirati o novostima u sustavu. Također, pozvala sam ih na davanje prijedloga i ideja kako sustav učiniti boljim. Cilj nam je svima zajednički, motivirani učenici koji s osmijehom odlaze u školu i završetkom školovanja su osposobljeni za tržište rada.

Vrijeme je izgubljeno za članstvo Hrvatske u CERN-u, godine, ali ipak ne trajno. U kojem smo trenutku pristupanja najvećem znanstvenom laboratoriju? Što još treba učiniti da se to pridruženo članstvo ostvari?  Kakav je status znanosti i znanstvenika u Hrvatskoj?

– Veoma sam zadovoljna razgovorima u CERN-u. Nakon što Hrvatska, koja sada ima ugovor o suradnji s CERN-om, službeno uputi zahtjev da postane pridružena članica CERN-a, početkom iduće godine posjetit će nas povjerenstvo CERN-a koje će ispitati naše kapacitete. Smatram ovo velikom prilikom za naše znanstvenike, ali i gospodarstvenike. Ulaskom u CERN očekujemo koristi na tri područja – u znanosti, gospodarstvu i obrazovanju. Kada je riječ o gospodarstvu to su poslovi na koje se mogu javljati naše tvrtke jer je CERN najveći znanstveni laboratorij na svijetu. Što se tiče obrazovne komponente, CERN ima puno programa gdje njihovi znanstvenici i stručnjaci rade s nastavnicima i učiteljima. Za naše učenike, studente i postdoktorande važno je što će moći sudjelovati u različitim istraživačkim projektima, aktivnostima i kampovima. Pritom se ne moramo bojati „odljeva mozgova“. Ono što je karakteristično za CERN je da će mladi znanstvenici i inženjeri u CERN-u boraviti neko vrijeme, uglavnom do dvije godine, a onda će se vratiti u Hrvatsku donoseći sa sobom znanje i vještine koje su stekli. U Hrvatskoj postoji mnogo izvrsnih znanstvenika i moramo im osigurati uvjete za ostanak u domovini.

 Što smatrate potrebnim i nužnim za reformu Sveučilišta?

– Naš je cilj unaprijediti učinkovitost raspolaganja javnim novcem. Svjesni smo da s jedne strane postoji autonomija sveučilišta, koja znači i veliku odgovornost, ali s druge strane onaj koji daje novac je država, Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U pregovorima trebamo usuglasiti ugovore koji će vrijediti određeno razdoblje i u kojima će se dogovoriti o svim financijskim aspektima poslovanja jednog visokog učilišta. Naravno, tu je i pitanje upisnih kvota i profila koje tržište traži. U budućnosti nam treba što veća sprega između tržišta rada i obrazovanja, i u tom smislu visoko obrazovanje mora biti nastavak cijele obrazovne vertikale.

Jedan od nesumnjivih problema su plaće učitelja, nastavnika i profesora. Za razliku od prethodnih razmišljanja, kako ga pokušati riješiti, vi ste izabrali drugi smjer. Sredstva u EU fondovima na raspolaganju su za korištenje, samo su potrebni dobri projekti, kao što ova ideja da se potiče projekte i korištenje sredstava iz fondova jest.

– To povećanje plaća neće opteretiti državni proračun jer će se ta sredstva namaknuti iz europskih fondova, a time se ujedno potiče i izvrsnost, što ne isključuje sve druge projekte gdje se također prepoznaje izvrsnost i gdje se, primjerice, mogu povećavati plaće mentorima ili savjetnicima. Vjerujemo kako će nam to postati sve važnije u budućnosti jer jer mi kao država participiramo svojim nacionalnim sredstvima u europskim programima te nam je iznimno važno da ta sredstva koristimo baš u školama gdje se omogućavaju bolji uvjeti rada učenicima i nastavnicima.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close