IMD godišnjak konkurentnosti 2016: Hrvatska – bolje ali ne i dovoljno

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2016.» prema kojem je Hrvatska, kao i prošle godine, zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 342 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 […]

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2016.» prema kojem je Hrvatska, kao i prošle godine, zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 342 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2016. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2015. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD pobuđuje zanimanje poslovne i političke zajednice jer mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.

„Izvješće pokazuje da se na globalnoj razini procesi ubrzano mijenjaju i naši pomaci su nedostatni da bi podigli Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti, jer su druge zemlje također nastavile napredovanje. Unatoč boljoj ukupnoj ocjeni i nadalje smo čvrsto pri dnu ljestvice, najslabiji od svih novih članica Europske unije. Stoga, je neophodno potrebno da se pokrenu procesi koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.», ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je po prvi put vodeća ekonomija i prestigao je SAD na ljestvici konkurentnosti, koji se nalazi na trećem mjestu. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska pa slijede Singapur (4), Švedska (5), Danska (6), Irska (7), Nizozemska (8), Norveška (9) te Kanada (10). Izvješće pokazuje da zemlje istočne Europe napreduju na ljestvici konkurentnosti, posebno u području gospodarstva te se izjednačavaju s zemljama zapadne Europe. Češka na 27. mjestu je trenutno najkonkurentnije gospodarstvo u istočnoj Europi, a slijede Litva (30), Estonija (31) i Poljska (33). Gospodarstva Latvije, Slovačke i Slovenije su među najbrže rastućim.  Među velikim gospodarstvima u nastajanju Brazil, Meksiko i Kina su pogoršale svoje pozicije.

Ovogodišnje rangiranje ponovno potvrđuje važnost efikasnosti poslovnog sektora koje je bilo ključno da Hong Kong bude prvo rangirani na ljestvici, a poslovno okruženje Švicarske temeljeno na kvaliteti razlog je njenog zadržavanja druge pozicije.

Poslovna učinkovitost je pokazatelj koji mjeri kako nacionalno okruženje potiče poduzeća da posluju na inovativan, profitabilan i odgovoran način kroz pokazatelje vezane za produktivnost, kao što su tržište rada, financije, upravljanje te stavove i vrijednosti koje karakteriziraju poslovno okruženje.

Ove godine Hrvatska je zadržala 58. poziciju, iako je u odnosu na prošlu godinu poboljšala ocjenu konkurentnosti. U 2008. godini se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a u 2014. godini iza Hrvatske bila je rangirana samo Venezuela. Prošle godine iza nas na ljestvici konkurentnosti nalazile su se Venezuela, Ukrajina i Argentina, a ove godine su to Venezuela, Mongolija i Ukrajina.

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici, bitno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo poboljšanje ocjene. Međutim, vrlo je sličan pomak i kod ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo uz primjetno poboljšanje ocjene Slovačke i Slovenije koje su ove godine skočile za 6 mjesta.  To potvrđuje činjenicu da Hrvatska ne čini dovoljno u provođenju reformi te je vidljiv zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije.

Ovogodišnje ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti pokazuju sljedeće bitnije promjene:

– Poboljšanje indeksa cijena (+9) zbog vrlo niske inflacije te pada cijena najma stanova i poslovnih prostora.

– Poboljšanje  indeksa društvenog okruženja (+6) zbog povoljnih pokazatelja spolne ravnopravnosti.

Najveći pad zabilježen je u području indeksa fiskalne politike (-7) zbog povećanja razine javnog duga i bitno lošijih anketnih ocjena upravljanja javnim financijama i vođenja mirovinske politike te pogoršanje indeksa stranih ulaganja (-5) zbog iznimno niske razine stranih ulaganja, kako u Hrvatsku, tako i iz Hrvatske, kao i pogoršanja ocjenje prijetnje inozemne konkurencije u području usluga. Također je zamjetno pogoršanje indeksa tehnološke infrastrukture (-4) zbog smanjenja ulaganja u ICT, kao i pogoršanja anketnih ocjena politike tehnološkog razvoja.

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti:

  • Gospodarski rezultati

Veliki prihodi od turizma i izvoza usluga te niski index troškova života i niske cijene najma uredskog prostora.

  • Efikasnost javnog sektora

Niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.

  • Efikasnost poslovnog sektora

Relativno niske plaće, pogotovo managementa, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.

  • Infrastruktura

Povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije, dostupnost zdravstvenih usluga, niski troškovi mobilnih telekomunikacija.

Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:

  • loše poslovno okruženje
  • slaba otpornost na krizu, niska zaposlenost, nedovoljna diverzifikacija gospodarstva;
  • neefikasna birokracija, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir;
  • visoka cijena kapitala, preveliki porezi i doprinosi;
  • slabo poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost;
  • zastarjelost porizvodne tehnologije, niska inovativnost, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje.

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, visoka razina obrazovanja, pouzdana infrastruktura i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, sposobnost vlade te učinkovitost pravnog i poslovnog okruženja.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close