“IGRA PRIJESTOLJA” NA HRVATSKI NAČIN – CROATIA AIRLINES, HT, AGROKOR… Premijer Plenković u raljama interesa u “igri prijestolja” obitelji Ivana Mišetića?!

Ovomjesečnim otkrićem da je još 2015. bila podnesena kaznena prijava protiv tada već bivše uprave Croatia Airlinesa zbog navodnog izvlačenja novca – odnosno ugovora o spornim provizijama u prodaji karata zbog čega je državni avioprijevoznik oštećen za čak 10,8 milijuna dolara, u javnosti se ponovno spomenuo vječni, ali i po mnogima zanimljiv igrač iz sjene […]

Ovomjesečnim otkrićem da je još 2015. bila podnesena kaznena prijava protiv tada već bivše uprave Croatia Airlinesa zbog navodnog izvlačenja novca – odnosno ugovora o spornim provizijama u prodaji karata zbog čega je državni avioprijevoznik oštećen za čak 10,8 milijuna dolara, u javnosti se ponovno spomenuo vječni, ali i po mnogima zanimljiv igrač iz sjene – Ivan (Ivica) Mišetić – dugogodišnji direktor Croatia Airlinesa, član Nadzornog odbora Hrvatskog Telekoma, ali i generalni tajnik Tedeschijeve Atlantic grupe koji, uz sve već nabrojano, ima i ogroman upliv na ‘’igre prijestolja’’ u aktualnoj vladi, ali i prikriveno lobiranje u ‘’obiteljskoj režiji’ ‘ kod premijera Andreja Plenkovića

Naime, Tena Mišetić – kći Ivana Mišetića zamjenica je predstojnika Ureda premijera Plenkovića, a ni njezina majka – odnosno Mišetićeva supruga nije bez značajne funkcije – Ariana Bazala Mišetić direktorica je sektora Ureda predsjednika uprave HT-a. Upravo ovakav ”obiteljski raspored” u veznom redu omogućio je, kako zlobni jezici zaključuju, slobodnu igru i otvoreno lobiranje Ivana Mišetića kod premijera Plenkovića u nizu ”igara prijestolja” vezanih uz već spomenute Croatia Airlines, Hrvatski Telekom (HT), ali i u slučaju Agrokor – odnosno njegovu povezanost i dugove prema Atlantic Grupi.

Tajnik upitnih sposobnosti

No, krenimo redom. Mišetić kao menadžer upitnih sposobnosti , ili kako je Denis Kuljiš svojevremeno napisao ”doktor marketinga koji bi propao i da prodaje grincajg”, bio je direktor CA od sredine devedesetih do 2010. kada je, na osobni zahtjev, napustio tu kompaniju i otišao u Atlantic Grupu.

Mišetić je, naravno, Croatia Airlines napustio u prilično teškom trenutku za tu kompaniju jer je, prema tadašnjim medijskim napisima, tijekom pretposljednje godine njegovog vodstva CA imala čak 198 milijuna kuna minusa, da bi u prvih šest mjeseci 2010. – godine njegova odlaska – minus iznosio čak 131 milijun kuna. To, naravno, nije bilo sve jer su se mnoge stvari počele otkrivati tek godinama nakon Mišetićeva odlaska. Konkretno, ovog mjeseca otkrilo se kako je nakon Mišetića odlaska bivša uprava Croatia Airlinesa, na čelu s Krešimirom Kučkom i Zlatkom Šircem, 2015. podnijela kaznenu prijavu protiv prijašnje uprave kompanije zbog navodnog izvlačenja novca.

Prodavali karte za proviziju

Kako je ustanovila ekipa “Provjerenog” Nove TV, u kaznenoj prijavi navode se štetni ugovori koje je nacionalna aviokompanija sklapala s američkom tvrtkom Networld Communication kako bi njezini agenti za nju prodavali karte – po prevelikoj proviziji. Prema spomenutim ugovorima, koji su sklapani od kolovoza 2006. do kolovoza 2013. Croatia Airlines oštećena je za čak 10, 8 milijuna američkih dolara, ustanovio je to i financijski vještak Zrinko Ručević, čije je mišljenje priloženo kao dokaz kaznenoj prijavi.

”S obzirom na to da Croatia Airlines nije imala direktno letove na New York, putnik bi putovao primjerice na relaciji Zagreb – Frankfurt, a zatim iz Frankfurta do New Yorka s nekim drugim prijevoznikom. Od prodajne cijene karte, recimo da je ona bila 1000 dolara, Croatia Airlinesu na liniji Zagreb – Frankfurt pripalo bi negdje po 150 dolara od tih 1000 dolara. Provizija agentu u Americi bila je šest posto u odnosu na ukupnu cijenu karte, 6 posto od 1000 dolara, a ne 6 posto od 150 dolara, koliko je pripadalo Croatia Airlinesu“, objasnio je za ”Provjereno” Zlatko Širac, bivši član Uprave Croatia Airlinesa.

Na sud u New Jersey

”Kad se uočila ta nepravilnost, jednostavno se pokušalo najprije da se to smanji, da se dovede u neku prihvatljivu mjeru”, rekao je Krešimir Kučko, bivši predsjednik Uprave. Širac je poručio i kako su iz CA naknadno tražili promjenu osnovice po kojoj se računa provizija, no Amerikanci su to odbili i nakon što je Croatia Airlines raskinula ugovor, tužili su hrvatsku kompaniju. Umjesto na zagrebačkom Trgovačkom sudu, proces je bio pokrenut u New Jerseyju, gdje je i sjedište američke tvrtke koja je iskoristila činjenicu da u ugovorima ne piše da je u slučaju tužbe nadležan isključivo hrvatski sud.

”Na jednom od tih razgovora koje smo imali, gdje su bili naši odvjetnici i njihovi odvjetnici, jednostavno bilo je rečeno – Sorry, bad deal for Croatia Airlines. Nije vas nitko prisiljavao na to”, prisjeća se Širac.

Nitko nije prisilio, kako Širac kaže, ali netko jest potpisao takve ugovore. Kako se kasnije ispostavilo, bio je to tadašnji direktor prodaje CA. No, s druge strane, mnogi tvrde kako i to u potpunosti ne abolira Mišetića kao odgovornog predsjednika uprave CA u to doba, naročito jer ga se u medijima prozivalo za bliskost s Davorom Gljivojem – vlasnikom Networld Communications.

No, Mišetić je ekipi emisije ”Provjereno” nedavno kazao kako je prije osam godina napustio kompaniju i da je za njega sve to ”stvar prošlosti”.

Ni to baš nije u potpunosti istina jer je nedugo nakon odlaska iz CA Mišetić pokrenuo sudski spor protiv svoje bivše kompanije zato što mu je, odlukom Vlade Ivice Račana, plaća bila smanjena još 2000. godine.

Fenomen Jasmina Bajića…

Na ime razlike u plaći i sa zateznim kamatama, kako tvrde upućeni, Mišetić od bivše tvrtke traži čak pet milijuna kuna odštete uvećanih za zatezne kamate, a pritom je uvijek moguća izvansudska nagodba koju bi, prema starim hrvatskim poslovnim običajima, mogla sklopiti ”kooperativna” uprava i čelnik CA koji, onako usput, nisu izabrani na dva dosadašnja javna natječaja, da bi i treći neobjašnjeno bio prolongiran. Kako mnogi tvrde, rezultat je to Mišetićeva lobiranja, baš kao i nedavna odluka Nadzornog odbora da se ponovno imenuje Jasmina Bajića za direktora te tvrtke na razdoblje najviše šest mjeseci, odnosno do provedbe postupka izbora i imenovanja uprave temeljem javnog natječaja. Mišetićevo lobiranje i petljanje u izbore čelnih ljudi CA, tvrde upućeni, dovodi resornog ministra Olega Butkovića u neugodnu situaciju, čini štetu premijeru Plenkoviću i zaključno – dovodi do potencijalnog bankrota nacionalnog avioprijevoznika, na što već dugo vremena upozoravaju iz Sindikata prometnih pilota.

Plenković i Mišetić ispod “radara” o drugim poslovima

No, ”potpis” Mišetićeva lobiranja vidljiv je i njegovim spornim angažmanom kao člana NO-a Hrvatskog telekoma koji je ispod radara javnosti prošle godine dogovorio više susreta čelnika HT-a s premijerom Andrejom Plenkovićem. Kako su mnogi isticali, samim time nastavili su se i netransparentni poslovi hrvatskih vlasti i uprave te telekom kompanije prodane strancima s gorkim okusom mogućeg pogodovanja – daljnjeg odljeva novca iz Hrvatske i mogućeg štetnog djelovanja na hrvatske interese – prije svega na planirani program objedinjavanja i gradnje optičke mreže vrijedne više milijardi kuna koja bi bi bila konkurencija Hrvatskom telekomu.

Pritom treba istaknuti spornu ulogu Mišetića, hrvatskog predstavnika u Nadzornom odboru HT-a koji je koristeći, prema svemu sudeći, njemački utjecaj i svoje privatne obiteljske veze organizirao te sastanke s premijerom iako hrvatska država ima samo 2,9 posto udjela u vlasništvu te tvrtke, ali i interese potpuno suprotne onima HT-u u većinskom vlasništvu njemačkog telekoma.

Naime, sastanci u Banskim dvorima održani su, iako program objedinjavanja i gradnje optičke mreže koja bi bila konkurencija Hrvatskom telekomu postoji već četiri godine i donijela ga je bivša vlada Zorana Milanovića. No, podsjećamo i kako je aktualna Vlada potvrdila da će taj projekt nastaviti. Taj kapitalni projekt za Hrvatsku predstavljao bi golemo ulaganje vrijedno između 7 i 12 milijardi kuna, najveći dio tog novca izdvojio bi se iz državnog proračuna, a li manji dio mogao bi se sufinancirati i iz fondova EU.

Građani financirali gradnju

Konkretno, planirana gradnja optičke mreže smanjila bi cijene krajnjim korisnicima, ali bi koristila privlačenju novih investicija, dok bi izgrađena infrastruktura, što je iznimno važno, ostala u trajnom vlasništvu države i iznajmljivala bi se svim teleoperaterima u zemlji pod jednakim uvjetima.

Očekivano, s time se ne slaže najveći privatni operater Hrvatski telekom koji dio infrastrukture već posjeduje zahvaljujući prodaji većinskog paketa države Deutsche Telekomu (DT) za vrijeme HDZ-a i ministra Borislava Škegre. Ta je prodaja za javnost još i danas tajna, no notorni je podatak da je DT, uz ostalo, postao vlasnikom i bakrene infrastrukture čiju su gradnju hrvatski pretplatnici gradili vlastitim novcem.

HT u ovom slučaju, a prema pisanju medija, zagovara nadogradnju postojeće bakrene infrastrukture, međutim, projekt se u tom slučaju ne bi mogao sufinancirati iz EU fondova jer je vlasnik privatna njemačka tvrtka.

No, upravo u sjeni interesa Deutsche Telekom izrazito protivnih hrvatskim interesima, tijekom prošle godine zaredalo se nekoliko sastanaka predsjednika uprave HT-a Davora Tomaškovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića – prvi je bio održan u veljači. Na upit redakcije Objektiva je li tema između ostalog bila i širokopojasni internet te je li premijer na isti način primio i druge gospodarstvenike, jednoznačan odgovor nismo dobili.

Ispod žita pa ravno u Zakon

Slučajno ili ne – upravo u veljači u javnost je pušten nacrt prijedloga izmjena Zakona o elektroničkim medijima s ciljem usklađivanja sa zakonodavstvom EU. Njime se uklanjanju sve prepreke u postavljanju elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina do krajnjih korisnika usluga. Upravo taj bi prijedlog zakona izbio temelj monopola koji DT još i sada ima u Hrvatskoj. No, upravo u to vrijeme premijer Plenković odlazi u posjet Berlinu. Nakon toga pokazao se i odnos snaga – kada je njemačka Vlada spomenula pitanje HT-ovih interesa u Hrvatskoj uzvraćeno im je kako ”državni plan nove optičke mreže nije opozvan”, međutim, dinamika razvoja tog kapitalnog hrvatskog projekta još ni sada nije otkrivena javnosti.

Oporba “zašamarala” vladajuće

No, Mišetićevo lobiranje za njemačke interese nije prestalo – drugi sastanak Plenkovića i Tomaškovića održan je sredinom lipnja prošle godine iako to nije, prema svemu sudeći, trebao biti prioritet hrvatskom premijeru – naime, država u vlasničkoj strukturi HT-a ima mizernih 2,9 posto. Nakon sastanka Tomaškovića i Plenkovića u Vladi medijima je odaslano službeno priopćenje u kojemu se navodi da su upravo “investicije HT-a u kojem država još ima 2,9 posto vlasništva”, a ne optička mreža, bile teme sastanka.

S druge strane, upravo su optička mreža i izmjena Zakona o elektroničkim medijima p rošlog ljeta bila tema i u Saboru. Oporba je uputila pljusku vladajućima, a natočito premijeru Plenkoviću tvrdeći da je prijedlog Zakona izmijenjen u odnosu na nacrt prijedloga iz veljače objavljen na e-savjetovanju. Mediji su tada prenosili da oporba tvrdi kako su izmjene nastale nakon sastanka premijera Plenkovića i predsjednika uprave HT-a Davora Tomaškovića u Banskim dvorima početkom lipnja 2016. No, osim odugovlačenja projekta gradnje optičke mreže, u mogućem pogodovanju DT-u treba uzeti u razmatranje i trošenje novca koji se odlijeva iz Hrvatske.

Odljev novca iz Hrvatske

Naime, redakcija Objektiva je nakon sastanka u Vladi u veljači pokušala doznati je li na sastanku itko spominjao odljev novca HT-a iz Hrvatske u iznosu od 248,5 milijuna eura, od čega je polovica upotrebljena za kupnju obveznica Deutsche Telekoma, a druga polovica za kupnju dionica Crnogorskog telekoma s čije su dionice bile u vlasništvu Mađarskog telekoma. Prilikom te kupnje Mađarski telekom kažnjen je za korupciju pred američkim sudom te se nagodio na iznos od 95 milijuna dolara! Odljev novca iz Hrvatske za posljedicu je imao smanjenu dividendu malih dioničara – hrvatskih građana. Na te odgovore iz Vlade redakciji Objektiva nisu dali odgovor.

Na sastanku kod premijera – cijela obitelj Mišetić

Prema svemu sudeći, HT u vlasništvu DT-a i dalje ima poseban utjecaj u ostvarivanju svojih interesa u Hrvatskoj, no pritom njihov glavni lobist – Ivan Mišetić ostaje u sjeni. Razlog tome se možda krije i u njegovoj umreženosti i privatnim, obiteljskim vezama – bile one u HT-u, ali i uredu premijera Plenkovića. Naime, za cijeli slučaj oko HT-a i Vlade, nije naodmet podsjetiti i da je na sastanku u Banskim dvorima bila prisutna i Ariana Bazala – Mišetić, direktorica sektora Ureda predsjednika uprave HT-a. Da se obiteljske veze zaokruže, zaposlenica Ureda premijera Plenkovića je Tena Mišetić, kći Ariane Bazale Mišetić i Ivana (Ivice) Mišetića. Premijer Plenković za neke očito ima vremena organizirati sastanke – prije svega one s upravom HT-a organizirane i održane preko obitelji Mišetić. Naravno, u pitanju su interesi krupnog i stranog kapitala, pučki interesi su pritom manje važni. Kako smo već jednom istaknuli, HT očigledno spaja ljude, ali samo ako ima interesa.

Mišetić i u angažmanu lex Agrokora

No, zaključno – u kuloarima se govori i kako je Ivan Mišetić, kao generalni tajnik Atlantic Grupe, sudjelovao u vladinu angažiranju odvjetnika Borisa Šavorića, prijatelja Emila Tedeschija, u izradi lex Agrokora nakon što je u u mailovima ražalovane ministrice Dalić otkriveno da su lex Agrokor nazivali upravo ‘Šavorićevim zakonom’. Kako neki tvrde, Šavorić je uz Mišetićevo lobiranje angažiran ne bi li se Tedeschi doveo u povoljniju situaciju u naplati dugova.

Kako cinici zaključuju, bio je to posljednji značajniji lobistički angažman višestranog Ivana Mišetića, za neke ”consigliera” koji povlači konce u korist krupnog kapitala, a za druge ”doktora marketinga koji bi propao i da prodaje grincajg”, kao što je svojevremeno otrovno napisao Denis Kuljiš.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close