I Angela Merkel će šaptati poput Mate Granića

Ako je pak bila riječ o nekim još važnijim tajnama, Granić je sa svojim sugovornicima zakazivao kasnovečernje šetnje pored groblja Ako je donedavno neke svoje važne odluke donosila konzultirajući se sa svojim suradnicima putem e-maila ili telefona,nakon najnovijih otkrića američkog zviždača Edwarda Snowdena, njemačka kancelarka Angela Merkel vjerojatno je promijenila taj običaj. Moguće je da […]

Ako je pak bila riječ o nekim još važnijim tajnama, Granić je sa svojim sugovornicima zakazivao kasnovečernje šetnje pored groblja

Marko BarišićAko je donedavno neke svoje važne odluke donosila konzultirajući se sa svojim suradnicima putem e-maila ili telefona,nakon najnovijih otkrića američkog zviždača Edwarda Snowdena, njemačka kancelarka Angela Merkel vjerojatno je promijenila taj običaj. Moguće je da sada koristi staru metodu – razgovori u četiri oka u sigurnoj sobi – kako bi izbjegla da da ono što želi sačuvati kao tajnu najprije doznaju Amerikanci, ili Britanci.

Ne bi bilo iznenađenje ako se počne ponašati kao nekada hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić. Kada bi nakon formalnog intervjua htio novinaru priopćiti nešto što nije za javnost, Granić bi upalio radio i povlačio se u kut svoje ministarske rezidencije. Tada bi polaganim glasom, ostavljajući dojam da se radi o nekim jako važnim podacima koji se, eto, u povjerenju samo tom novinaru priopćavaju, izrekao nekoliko rečenica u uvjerenju da ga nitko putem prislušnih uređaja raznih vrsta nije čuo.

Ako je pak bila riječ o nekim još važnijim tajnama, Granić je sa svojim sugovornicima zakazivao kasnovečernje šetnje pored groblja. Tako bi, pored mirogojskih arkada, sa zainteresiranom stranom raspravljao o visokoj politici i svojoj ulozi u svemu tome, siguran da detalji tih aranžmana neće dospjeti do onih kojih se to ne tiče. Kada je javnost saznala za takve sigurnosne metode kojima se služi hrvatski ministar vanjskih poslova, uglavnom se čudila čemu takva predostrožnost. Ta, tko bi ga i zbog čega nadzirao do te mjere da svoje večernje izlaske upriličuje baš pored groblja?

No, kada su se na pojedinim sudskim procesima u Hrvatskoj počeli pojavljivati izlisti telefonskih razgovora kao krunski argumenti protiv optuženih, tada su mnogi počeli govoriti kako Granićeva metoda povjerljive komunikacije i nije bila bez valjanog razloga, Sada, nakon što je Snowden otkrio da Amerikanci špijuniraju gotovo cijeli svijet, a najviše Njemačku, preko interneta te da su Britanci „još gori” jer imaju priključke na optičke kablove, a špijuniraju ne samo svoje političke protivnike nego i saveznike, više je nego jasno kako strah Mate Granića od prisluškivanja nije bio odraz hipohondrije. Štoviše, bio je samo dovoljno oprezan (ako jest), jer ovo što se u proteklih nekoliko tjedana doznalo o špijuniranju nitko ni u najgorim scenarijima nije mogao predvidjeti.

Stanje je možda najbolje opisao visoki dužnosnik njemačkih socijaldemokrata Thomas Oppermann, kazavši kako ga sve to podsjeća na roman George Orwella „1984″, koji je govorio o općem državnom nadzoru. Njemačka ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger kazala je pak da su iznesene optužbe na račun Amerikanaca i Britanaca „košmar u hollywoodskom stilu”, ali da će, budu li potvrđene, to biti „katastrofa”.

Na članak u Guardianu u kojem je Snowden iznio neke detalje koji govore o sveobuhvatnosti britanskog špijuniranja elektroničkih komunikacija reagirala je i njemačka Vlada poručivši preko svog glasnogovornika kako „taj članak shvaća jako ozbiljno”. Službeni Berlin je uz to poručio kako će razmisliti o tom slučaju i „zauzeti stajalište u dogledno vrijeme”. Kada je Snowden nešto ranije otkrio da Amerikanci od svih u svijetu najviše prisluškuju Njemačku, Vlada u Berlinu također je reagirala, ali nešto blaže. Zatražila je tek od Washingtona objašnjenje cijele situacije. Isto je učinila i Europska unija.

Amerikanci su se izvlačili kako su to činili uglavnom zbog sprječavanja terorizma. Bivši američki potpredsjednik Dick Cheney je, nazvavši Snowdena izdajicom i moguće kineskim špijunom,ustvrdio da ne bi bilo terorističkog napada na SAD 11. rujna da su njihovi obavještajci mogli nadzirati internet kao što to mogu sada. Podsjetimo, američke obavještajne agencije NSA i FBI izvlačile su podatke sa servera devet vodećih informatičkih tvrtki poput Facebooka, Googlea, Yahooa, Microsofta i drugih. Tako su nadgledali sav promet, imali su uvid u profile korisnika društvenih mreža. Podaci su se skupljali preko programa PRISM ustanovljenog 2007., koji je rastao tolikom brzinom da je postao glavni izvor informacija za NSA.

Kod Britanaca, međutim, nema terorizma kao opravdanja, Njihova tajna služba GCHQ prisluškivala je i nadgledala svjetske uglednike za vrijeme summita G20 u Londonu 2009. godine. Ta služba je nadgledala i telefonske pozive sudionica summita, kao i njihova računala. Neke su čak nagovorili na korištenje internet cafea kojeg su zapravo instalirale tajne službe te su tako bez problema mogli doznati njihove zaporke i čitati mailove sudionika. Britanci su špijunirali kako bi stekli prednost u pregovorima, a mete su im bile i dugogodišnji saveznici poput Turske, ili Južnoafričke Republike.

Tu, dakako, nije kraj pričama o obavještajnom nadzoru. Ali i ovo što je otkriveno dovoljno govori kako je oprez Mate Granića imao realnog opravdanja. Dobro, možda lokacija povjerljivih razgovora kod groblja baš i nije nužna, ali samoj metodi se, nakon svih ovih saznanja, zapravo i nema što prigovoriti. Stoga neće biti veliko iznenađenje ako i njemačka kancelarka promijeni svoj dosadašnji stil konzultacija pri donošenju odluka. Dovoljan razlog za to je već i činjenica da američka NSA najviše špijunira Njemačku. Vjerojatno ni London u tome puno ne zaostaje. Dok ne naprave dobru kontrašpijunažu, ili dok njemački stručnjaci sami ne pronađu način kako da špijuniraju druge u istoj mjeri kao i drugi njih, kancelarka Merkel će morati smanjiti svoju komunikaciju preko interneta i pozive telefonom. Ako je dosada sumnjala, sada sigurno zna da je pokušavaju nadzirati.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close