HZZO dijelom financiran iz proračuna prikazuje visoku dobit, a bolnice “kukaju” da dobivaju limitirana sredstva… Što je prava istina?

Zbog pozitivnih makroekonomskih kretanja Hrvatki zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je u prvih devet mjeseci ostvario dobit od preko 668 milijuna kuna. Usporedbe radi, cjelokupnu 2017. godinu HZZO je završio u plusu sa 241 milijuna kuna na računu. Upravo lani, objavljeno je u posljednjem broju Hrvatskih liječničkih novina za studeni 2018., HZZO je unatoč dobiti […]

Zbog pozitivnih makroekonomskih kretanja Hrvatki zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je u prvih devet mjeseci ostvario dobit od preko 668 milijuna kuna. Usporedbe radi, cjelokupnu 2017. godinu HZZO je završio u plusu sa 241 milijuna kuna na računu.

Upravo lani, objavljeno je u posljednjem broju Hrvatskih liječničkih novina za studeni 2018., HZZO je unatoč dobiti od 241 milijuna kuna bolnicama i primarnoj zdravstvenoj zaštiti „plaćao limitirana sredstva i u ugovornoj godini bez pristanka, samo odlukom Upravnog vijeća HZZO-a, dodatno smanjivao cijene rada liječnika tako da sve više ugovorenih timova bez nositelja liječnika postaju ničiija odgovornost čime je uvedeno iskorištavanje liječnika koji rade na tri destinacije i ne pokrivaju kompletno plaćen tim na svoje ime, čak niti ne potpisuju ugovor na tim u svoje ime. U konačnici rezultat uvijek isti: oštećeni pacijenti, oštećeni liječnici i medicinske sestre u timu, dok ostali dionici zbrajaju dobit. Što onda očekivati od nove Radne skupine za izradu prijedloga Zakona o zdravstvenom osiguranju? Da će možda reformirati HZZO i dati ga pod kontrolu Skupštine sastavljene od pacijenata, jer oni uplaćuju za svoju zdravstvenu zaštitu i morali bi kontrolirati kako i gdje se troši novac koji uplate? Ima li mjesta u Skupštini za zdravstveno osoblje kojem je cilj dostupnija i plaćena zdravstvena zaštita ili će opet HZZO biti ostavljen politici i podobnicima imenovanima u Upravno vijeće HZZO-a…“? dio je intervjua dr. Marije Divić, predsjednice sekcije ginekologa HUKPZZ u prošlomjesečnim Liječničkim novinama.

Marija Divić pojasnila je i da je cijena rada liječnika po HZZO-u ispod minimalne cijene rada koju je odredila Hrvatska liječnička komora, a dok posluje u plusu s 241 milijunom kuna i „limitirano plaća i bolnicama i primarnoj zdravstsvenoj zaštiti (obiteljski liječnici, ginekolozi, pedijatrija, stomatologija, patronaža, hitna pomoć… op.a.), odrađeni prekorad nitko ne plaća iako je podcijenjena vrijednost i rada i broj usluga, iako ugovara timove bez nositelja i za pacijente koji su platili zdravstvenu zaštitu. Tako oko 400.000 žena nema svog izabranog ginekologa PZZ-a, ti novci ostaju HZZO-u, a slično je i za druge djelatnosti PZZ-a. Koliko nam je i po koju cijenu zdravstveno osiguranje besplatno, solidarno i dostupno?“

Iz ovog intervjua postoje sasvim jasno da novca za zdravstvo ima s obzirom da HZZO iz državnog proračuna dobiva 10-11 posto od 24 milijarde kuna, dok ostatak novca uplaćuju građani uplatama za zdravstveno s jedne strane, te dopunsko osiguranje s druge strane.

Kome bi dakle HZZO trebao odgovarati, politici ili građanima?

Iz HZZO-a su na naš upit demantirali navod da bolnicama kasne s uplatama za usluge.

Osim toga, pitali smo ih i sljedeće: Prema pisanju Liječničkih novina, u Hrvatskoj 400.000 žena nema svog izabranog ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a ti novci ostaju HZZO-u.

Takva situacija je i u ostalim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite za koje HZZO dobiva novac iz državnog proračuna, a ne troši se na građane koji uplaćuju doprinos za zdravstveno i dopunsko osiguranje.

Odgovorili su: „Trenutno, prema podacima HZZO- a 245.169 osiguranih osoba (žena) starijih od 18 godina nema izabranog doktora u djelatnosti zdravstvene zaštite žena (ukupan broj osiguranih ženskih osoba starijih od 18 godina je 1.799.822).

Smatramo da je nekoliko razloga zbog čega određeni broj žena ne izabire svojeg ginekologa, a to je ili korištenje zdravstvene zaštite kod privatnog ginekologa, ili pojedine osigurane osobe uopće nemaju izabranog ginekologa po svojoj osobnoj odluci.

Ne stoji tvrdnja da „HZZO dobiva novac iz državnog proračuna, a ne troši se na građane koji uplaćuju doprinos za zdravstveno i dopunsko osiguranje“. HZZO od 1. siječnja 2015. godine HZZO nije u državnoj riznici, već ima vlastiti proračun. Oko 80 % prihoda HZZO-a dolazi iz prikupljenih doprinosa, a oko 10%-11% iz državnog proračuna. Struktura prihoda i rashoda proračuna HZZO-a također se može vidjeti u navedenom izvješću o poslovanju.“

Postavili smo i dodatno pitanje Kako je to moguće i u skladu sa Ustavom zajamčenim solidarnim i dostupnim zdravstvenim osiguranjem za sve građane Republike Hrvatske?

„Sve osigurane osobe u Republici Hrvatskoj imaju pravo na zdravstvenu zaštitu temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te zdravstvena zaštita kao i izbor liječnika iz djelatnosti primarne zdravstvene zaštite nikome nisu uskraćeni, stoga nipošto ne stoji tvrdnja da zdravstveno osiguranje nije solidarno ni dostupno, naprotiv. Na obvezno zdravstveno osiguranje imaju pravo svi građani i građanke Republike Hrvatske, a onda kao osigurane osobe imaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja utvrđena Zakonom. Situacije u kojima netko svojom voljom i odlukom ne izabire ugovorne liječnike iz djelatnosti primarne zdravstvene zaštite ne možemo smatrati „nesolidarnim zdravstvenim osiguranjem“.“

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close