Hrvatski povijesni muzej novom izložbom upozorava na nedostatak prostora

Hrvatski povijesni muzej (HPM) u utorak, 12. prosinca otvara izložbu “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja”, kojom želi ukazati javnosti na potrebu da se zbog manjka prostora za adekvatno čuvanje muzejske građe i izložbenu djelatnost, taj muzej što prije iz gornjogradske palače preseli u novi prostor. Kroz sedam tematskih cjelina – politika, gospodarstvo, svakodnevica, obrazovanje, […]

Hrvatski povijesni muzej (HPM) u utorak, 12. prosinca otvara izložbu “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja”, kojom želi ukazati javnosti na potrebu da se zbog manjka prostora za adekvatno čuvanje muzejske građe i izložbenu djelatnost, taj muzej što prije iz gornjogradske palače preseli u novi prostor.

Kroz sedam tematskih cjelina – politika, gospodarstvo, svakodnevica, obrazovanje, znanost, kultura i mediji, izložba predstavlja 216 predmeta, mali dio fundusa Muzeja koji je u Matoševoj ulici privremeno još od 1959. godine.

“Muzej ima više od dvije tisuće četvornih metara, no izložbena djelatnost odvija se na samo 240 četvornih metara, pa je on zapravo cijeli jedan veliki depo”, rekla je Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja.

Podsjetila je kako je Vlada Republike Hrvatske 2007. kupila Tvornicu duhana Zagreb u Klaićevoj za potrebe Hrvatskog povijesnog muzeja. “Muzej je ishodio sve potrebne dozvole, dokumentaciju i napravio koncept stalnog postava, no projekt je izuzet iz naših ruku i krenula je prenamjena koja je ostala mrtvo slovo na papiru, a mi smo tu gdje jesmo”, rekla je.

Brstilo kaže kako se taj problem mora pod hitno riješiti te s Ministarstvom kulture ishoditi način da se, pored pravnih problema, krene u realizaciju projekta. “Nova zgrada je već deset godina na čekanju i propada”, istaknula je.

Ela Jurdana, autorica koncepcije i scenarija izložbe, upozorava kako je Muzej već skoro šezdeset godina privremeno smješten u baroknoj palači koja ima svoje zadatosti, a od tada su se dogodile velike promjene, građa toliko narasla da se sjeverno krilo, u kojemu se nekada izlagalo, sada koristi isključivo kao depoi, a izložbe su samo u južnom krilu.

Po njezinim riječima, jednako su loši uvjeti u Meštrovićevom paviljonu, gdje Muzej također djeluje i gdje se “nalazi vrijedna građa koja je zapravo nedostupna”.

Izložba “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja” nastoji ukazati i na važnost realizacije prvog stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja, pa je četrnaest kustosa odabiralo građu s različitih područja – od 450 predmeta u najuži izbor ušlo je njih 216 koji pokrivaju sve ono što muzej sakuplja i čuva.

“Nemamo samo reprezentativne predmete nego i one iz svakodnevnog života. Sakupljamo sve, od igle do lokomotive, točnije od šibica do modela željezničkog vagona Đuro Đaković”, napomenula je.

Jurdana smatra da izložba pokazuje kako je HPM zaista nacionalni muzej s predmetima koji svjedoče o hrvatskom nacionalnom identitetu ili hrvatskim nacionalnim identitetima, ali i svu složenost sabiranja predmeta i samog položaja muzeja.

Građa predstavljena kao što je smještena u depoima

Građa je predstavljena slično kako je smještena u depoima što, kažu iz Muzeja, može izgledati nedolično kada se zajedno izlože portret Petra Zrinskog i oznaku za Židove, magnatski nakit i crtež Golog otoka, plemićku grbovnicu i policijski karton, no za razliku od čuvaonica, ta je građa barem dostupna i može se razgledavati.

U cjelini Politika izloženi su reprezentativni predmeti, koji obuhvaćaju povijest dijametralno suprotnih ideologija kroz medalje, zastave, žezla, portrete. Dio građe simbolizira ideje, stavove i nacionalne pokrete, suočava s prošlošću te izabranim zemljovidima pruža uvid u promjene država i granica, počevši od Austro-Ugarske do samostalne Republike Hrvatske.

Među ostalim, podsjeća se na prijelomne godine i događaje iz hrvatske povijesti, primjerice: nakit i orden (1918.); medalja okupacije Primorja i Dalmacije (1941.); fotografija Trga bana Jelačića (1945.); plakat za Referendum (1991.); fotografija Predsjednika Franje Tuđmana prigodom primanja Republike Hrvatske u UN (1992.).

Politički su akteri predstavljeni građom koja im je pripadala ili ih je obilježila (putni kovčeg Eugena Kvaternika, žalba Stjepana Radića, iskaznica Ante Trumbića, policijski karton Josipa Broza i natpis Augusta Cesarca).

Cjelina posvećena gospodarstvu podsjeća na najvažnije trenutke u razvoju države, od izgradnje cesta i željezničkih pruga, tranzitne trgovine, povezivanju Hrvatske, te putem karakterističnih proizvoda, ambalaže, reklama, plakata, naljepnica i sličnih predmeta.

Primjerice, Tvornicu stakla Osredek kod Samobora predstavlja “Horvatski bilikum”, na šumsko bogatstvo podsjeća ploča Državnih šuma, na utilitarnu djelatnost škrinjica “Hrvatskog radiše”, dok je period Jugoslavije predstavljen brodogradnjom, tvorničkom proizvodnjom i rudarstvom, Zagrebačkim velesajmom, rastom turizma.

Svakodnevica je prikazana kroz predmete “s pričom” koji svjedoče o društvenom statusu (mačevi, lovačka puška, grb na prozorskom oknu, damski orden), lokalnoj specifičnosti i kontekstu (odora serežana, znak gostionice, fotografija Crikvenice), ovlastima (sudačko žezlo), kazni (sramotna maska).

Na temu duhovnog života izložena je skulptura “Hrvatski Isus“ i kandilo, simboli vremena predstavljeni su kapama s oznakama, torbom iz El Shatta, maskotom Zagija, mobitelom, a o ratu govore čizme vukovarskog branitelja, ratne fotografije iz Petrinje, ploča s upozorenjem o minskoj opasnosti i drugo.

Cjelina Obrazovanje donosi, među ostalim, Priručnik za geometriju posvećen habsburškom nadvojvodi, svjedodžbu polaznika Zagrebačke akademije, rasadišta prve generacije hrvatskih preporoditelja, studentski indeks iz vremena početaka studija medicine u Zagrebu, početnicu iz Drugog svjetskog rata.

“Znanost” predstavlja zemljovid Današnji Ilirik koji povezuje imena bana Petra Zrinskog, povjesničara i kartografa Ivana Lučića (Lucius) i čuvenog nizozemskog kartografa i izdavača Joannesa Blaeua, dragocjene globuse Zemlje i Neba, potrete i biste istaknutih znanstvenika, krovne znanstvene institucije.

Predmeti s područja kulture darovani Muzeju izuzetno su vrijedni, od slika, reljefa, kazališnih kostima, crtež za animirani film “Surogat”, oskarovca Dušana Vukotića, a veći broj predmeta stigao je otkupom. Osim umjetnina, Muzej sakuplja i ulaznice, plakate, deplijane za kulturna događanja.

Cjelina posvećena medijima donosi primjere ranih tiskopisa, knjižicu s ilustracijama procesa i pogubljenja Zrinskog i Frankopana, karikature koje ismijavaju političke protivnike, časopise i novine, Muzički ormarić RIZ-a i TV-prijamnik istog proizvođača, a tu je i kamera ratnog snimatelja Gordana Lederera

Likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, a vizualni identitet izložbe Milan Trenc, s povijesnim likovima koji ‘ bježe’ iz neadekvatnih čuvaonica.

Izložba će biti otvorena do 30. rujna iduće godine.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close