HRVATSKI FILM U 2016. Nastavak uzlazne putanje domaće kinematografije

Uzlaznu putanju započetu proteklih godina hrvatski film nastavio je i u 2016. – uz međunarodne uspjehe na velikim filmskim festivalima domaća ostvarenja bilježe i povećanje broja gledatelja u kinima. Dobre trendove najavio je već sam početak godine kada je film “S one strane” Zrinka Ogreste uvršten u program Panorama Berlinskog festivala, gdje je dobio posebno […]

Uzlaznu putanju započetu proteklih godina hrvatski film nastavio je i u 2016. – uz međunarodne uspjehe na velikim filmskim festivalima domaća ostvarenja bilježe i povećanje broja gledatelja u kinima.

Dobre trendove najavio je već sam početak godine kada je film “S one strane” Zrinka Ogreste uvršten u program Panorama Berlinskog festivala, gdje je dobio posebno priznanje žirija Europa Cinemas Label.

Ta intrigantna psihološka drama o mogućnosti i nemogućnosti oprosta, s Ksenijom Marinković u glavnoj ulozi, obišla je nakon Berlina brojne festivale na kojima je osvojila niz nagrada, a Europska filmska akademija uvrstila ju je sredinom godine u izbor 50 ovogodišnjih filmova koji su konkurirali za Europsku filmsku nagradu, tzv. ‘europskog Oscara’.

Sedmi Ogrestin dugometražni film, apsolutni pobjednik Pulskog filmskog festivala, hrvatski je kandidat i za ‘američkog Oscara’, a od siječnja kreće u redovitu kino distribuciju u Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Italiji.

Hrvatski audiovizualni centar objavio je kako je u raznim oblicima distribucije bilo 16 dugometražnih igranih filmova, među kojima i sedam manjinskih koprodukcija te šest dokumentarnih filmova, koji su prodali oko 134 tisuće ulaznica.

Najgledaniji hrvatskih film godine u domaćoj distribuciji je “ZG80” Igora Šeregija sa 65.685 gledatelja, komedija o navijačima koja je u kina uspjela privući više gledatelja nego što ih ima na utakmicama domaće nogometne lige.

S kino distribucijom na Staru godinu 2015. je krenuo film “Narodni heroj Ljiljan Vidić” Ivana Gorana Viteza, partizanska komedija s referencama na današnje vrijeme, koja je tijekom ove godine prikupila oko 54 tisuće gledatelja.

Dobru je gledanost postigao i “Ustav Republike Hrvatske” Rajka Grlića – 32 tisuće ljudi otišlo je u kina kako bi pogledalo tu “ljubavnu priču o mržnji”, koja je osvojila Grand Prix na Međunarodnom filmskom festivalu u Montrealu.

Po riječima redatelja, koji potpisuje scenarij s Antom Tomićem, to je priča o troje ljudi koji žive u istoj zgradi i ne podnose se, no nevolja ih natjera da počnu komunicirati i polako počnu otkrivati da iza šablone i klišea kojima čitamo jedni druge možda postoji i ljudsko biće.

Približno 12 tisuća gledatelja imao je dugometražni dokumentarni film “Gazda” Darija Juričana, koji, kako je objasnio redatelj, govori “o hrvatskim simbolima, a ne o Ivici Todoriću”. Film se i dalje prikazuje u domaćim kinima nezavisne Kino mreže.

Film “Zvizdan” Dalibora Matanića je tijekom godine imao uspješnu distribuciju u Italiji, koja je započela projekcijom u Rimu, gdje je publiku pozdravila glavna glumica Tihana Lazović, koja je ranije odabrana i za jednu od deset ponajboljih mladih europskih glumaca programa European Shooting Stars.

Nakon prošlogodišnje premijere u Cannesu Matanićeva priča o besmislu rata i nacionalne netrpeljivosti prikazan je na skoro stotinu međunarodnih filmskih festivala, gdje je do studenog ove godine osvojio ukupno trideset nagrada.

Pred kraj godine premijerno su prikazana još dva hrvatska filma, koja se još prikazuju u kinima – “Sve najbolje” Snježane Tribuson, “ozbiljna komedija o potrazi za srećom” te “Goran” Nevia Marasovića, psihološka drama s elementima trilera smještena u snijegom zameteni Gorski kotar.

Dugometražni igrani prvijenac “Ne gledaj mi u pijat” Hane Jušić, priča o djevojci koja u skučenom stanu živi s obitelji na granici ljubavi i mržnje osvojio je u programu Dani autora u sklopu 73. Mostre Nagradu FEDEORA-e za najbolji europski film, nakon čega je sudjelovao na nizu filmskih festivala, od Varšave do Tokija.

Festivalski uspješni domaći kratkometražni filmovi

Na prestižnim međunarodnim festivalima s uspjehom su sudjelovali i hrvatski kratkometražni igrani filmovi – “Zvir” Miroslava Sikavice je u programu “15 dana autora” u Cannesu osvojio posebno priznanje žirija, dok je “Zvjerka” Daine O. Pusić nagrađen posebnim priznanjem žirija na Filmskom festivalu Slamdance te nagradom za najbolji kratkometražni film u Los Angelesu, što ga je kvalificiralo za ostvarivanje nominacije za nagradu Oscar u kategoriji kratkog metra.

Film “Po čovika” Kristine Kumrić, nastao suradnjom HAVC-a i Ministarstva branitelja putem natječaja “Jedna slika iz Domovinskog rata”, premijeru je imao na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a osvojio je i nagradu za najbolji film u Vallodolidu.

Kratkometražni igrani film “Cvijeće” Judite Gamulin bio je u finalu studentskog Oscara i jedan od sedam finalista za nagradu u kategoriji najboljeg stranog filma.

Tradicionalno uspješni u ovoj su godini bili i hrvatski animirani filmovi, od kojih su čak dva uvrštena na 40. izdanje Međunarodnog festivala animiranog filma u Annecyju, u službenoj konkurenciji “Planemo” Veljka Popovića, a izvan konkurencije “Dota” Petre Zlonoge.

Slovensko-hrvatsku animiranu koprodukciju “Noćna ptica” Špele Čadež početkom 2017. očekuju konkurencije prestižnih festivala Sundance i Clermont-Ferrand.

Od domaćih dokumentaraca ove su se godine istaknuli “Dum spiro spero” Pere Kvesića, koji je proglašen najboljim na Festivalu dei Popoli te “Turizam!” Tonćija Gaćine, koji je osvojio nagradu za najboljeg nadolazećeg mladog filmaša DokuFesta.

Potonji je međunarodnu premijeru imao na cijenjenom festivalu dokumentarnog filma u Nyonu, “Visions du Reel”, a Gaćina je sudjelovao u programu Future Frames Karlovih Vara, kao jedan od najdarovitijih mladih europskih filmaša.

Dobri rezultati međunarodnih koprodukcija

Suradnja na koprodukcijama i ove je godine polučila dobre uspjehe – na Festivalu u Cannesu prikazana je hrvatska manjinska koprodukcija “Sieranevada” proslavljenog rumunjskog redatelja Cristija Puiua, koji je svoj novi film osobno predstavio na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu.

Hrvatske manjinske koprodukcije osvajale su važne festivalske nagrade, među ostalim, “Kuća drugih” gruzijske redateljice Rusudan Glurjidze osvojila je glavnu nagradu u programu East of the West 51. Karlovih Vara, a “Dobra žena” u režiji poznate srpske glumice Mirjane Karanović nagradu za najbolji film i veliku nagradu žirija na Međunarodnom festivalu filmova jugoistočne Europe SEEFest te nagradu za najbolji debitantski film u Bruxellesu.

Da su domaći producenti dobro izabirali svoje projekte pokazuje i podatak da su mnogi od njih kandidati matičnih zemalja za 89. nagradu Oscar Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku.

Posredno ili neposredno Hrvatska za tu kategoriju ima osam kandidata, uz filmove “S one strane” i “Zvjerka” tu su manjinske koprodukcije – makedonski kandidat “Oslobođenje Skoplja” u režiji Rade i Danila Šerbedžije, gruzijski “Kuća drugih” redateljice Rusudan Glurjidze, rumunjski “Sieranevada” Cristija Puiua, islandski “Vrapci” Runara Runarssona, srpski “Dnevnik mašinovođe” Miloša Radovića i slovenski dokumentarno-igrani film “Houston, imamo problem!” u režiji Žige Virca.

Izbor kandidata za najbolji strani film bit će objavljen 24. siječnja, a dodjela nagrada će se održati 26. veljače u Los Angelesu.

Dok se u multipleksima očekivano nastavlja dominacija visokokomercijalne američke produkcije, za upoznavanje domaće publike s manjim, ali ne i manje kvalitetnim kinematografijama iz cijelog svijeta i daje su najzaslužniji filmski festivali, poput Zagreb Film Festivala, ZagrebDoxa, Animafesta, Motovun Film Festival, Human Rights Film Festivala, Vukovar Film Festivala i niz drugih.

No to nisu bila i jedina mjesta gdje se mogao pogledati ‘drugačiji’ film – proteklu godinu vrlo je aktivna bila i Kino mreža koja kinoprikazivačima omogućava lakšu međusobnu komunikaciju, razmjenu znanja i iskustava na nacionalnoj razini, ali i samu prepoznatljivost tzv. malih kina.

Nezavisna su kina redovito davala prostor domaćem filmu, europskoj i neameričkoj kinematografiji, kao i kinotečnim ostvarenjima na prigodnim projekcijama i manifestacijama.

Jedno od njih, Kino Europa za svoj je rad dobilo veliko priznanje – Nagradu za najbolji program za 2016. godinu koju dodjeljuje mreža europskih kina Europa Cinemas.

Prestižnu titulu europskog kina s najboljom filmskom ponudom zagrebačko je kino osvojilo između više od tisuću kina iz 644 gradova 41 europske zemlje, koliko ih je u toj mreži, a riječ je o najvišem priznanju koje jedno kino može dobiti na europskoj razini.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close