Hrvatska projektom Baltik-Jadran-Crno More konačno izlazi iz „regiona“

Od stvaranja hrvatske države vanjska politika Zagreba vrludala je bespućima stvarnog položaja države koja je istodobno balkanska, mediteranska i srednjeeuropska, ali je bila i još je uvijek pod pritiscima velikih svjetskih i europskih sila koje na ovom području imaju geopolitičke interese. Sam se predsjednik Tuđman iako je gledao prema Europi dao u svojoj iluziji da […]

Od stvaranja hrvatske države vanjska politika Zagreba vrludala je bespućima stvarnog položaja države koja je istodobno balkanska, mediteranska i srednjeeuropska, ali je bila i još je uvijek pod pritiscima velikih svjetskih i europskih sila koje na ovom području imaju geopolitičke interese.

Sam se predsjednik Tuđman iako je gledao prema Europi dao u svojoj iluziji da bi Hrvatsku mogao vratiti u nekakve nove granice bivše banovine dao uvući u dugotrajnu ratno-pregovaračku igru sa Slobodanom Miloševićem kojemu je s druge strane jedini cilj bio da proširi granice Srbije prema Zapadu. Kad sam bio vanjskopolitički  komentator „Slobodne Dalmacije“ jedan se američki univerzitetski profesor za posjeta Hrvatskoj 1992. godine u intervju čudio zašto se Hrvatska nije vezala za tzv. Višegradsku skupinu koju su tada činile Poljska, Čehoslovačka i Mađarska.

Rat je na prostoru bivše Jugoslavije završio potpunim raspadom komunističke federacije, definitivnim porazom velikosrpske politike i rođenjem čak sedam država. U nekim europskim glavama međutim  još uvijek nije pokopana ideja o nekakavoj novoj asocijaciji koja i ne mora biti politička, pa su tako stvorene konstrukcije Zapadnog Balkana, bez Slovenije, ali s Albanijom ili „jugosfere“, ili pak nekakvog Mesićevog regiona. Štoviše na samom početku vladavine dvojca Mesić-Račan u Zagrebu je održana konferencija o Zapadnom Balkanu koju je inicirala Francuska preko Stipe Mesića. Ta ideja je još uvijek živa u Bruxellesu, a osobito u Londonu, ali joj se u posljednje doba priklanja na izvjstan način i Merkelina Njemačka. Ona forsira inicijativu „Brdo-Brijuni“ što je drugo ime za Zapadni Balkan. U Hrvatskoj je nakon Stipe Mesića glavni uporni propagator ideje povezivanja na području bivše Jugoslavije bio dosadašnji predsjednik Ivo Josipović koji se bio okružio britanskim savjetnicima na čelu sa Srbinom Dejanom Jovićem. Budući da je ključ političkog rješenja na ovom prostoru u hrvatsko-srbijanskim odnosima Ivo Josipović je svojom otvorenom kolaboracijom s Beogradom radio na tome da se u stilu „ko nas bre zavadi“ Srbiji oproste mnoge obveze što proistječu iz Domovinskog rata, a prije svega je bio protiv tužbe za genocid koju je Hrvatska podigla pred Međunarodnim sudom pravde. Hrvatska je na sudu dobila ne potpunu ali ipak kakvu takvu zadovoljštinu, Ivo Josipović je izgubio bitku za drugi mandat, a nova predsjednica Republike već u prvim nastupima najavila je novi smjer hrvatske vanjske politike. 

Već sama činjenica da je predsjednica Kolinda Granar Kitarović  na samom početku mandata dobila poziv da posjeti Kinu predstavlja dokaz da je u svijetu velikih sila percipiraju ozbiljnije nego što je to bio slučaj sa njezinim prethodnicima Stipom Mesićem i Ivom Josipovićem. Kad je u pitanju nova orijentacija hrvatske vanjske politike na europskom kontinentu ona je već pokrenula dobrodošlu inicijativu za okupljanje država na liniji Baltik-Jadran-Crno more, pa je prvi sastanak predstavnika tih zemalja održan na marginama ovogodišnjeg zasjedanja Ujedinjenih naroda. Na skupu su bili predstavnici Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Slovačke, Češke, Austrije, Slovenije, ali i Bugarske i Rumunjske. Kako je najavila hrvatska predsjednica to će biti forum koji će razmatrati pitanja od zajedničkog interesa, od političkih do sigurnosnih, a u tom okviru i povezivanje na planu energetike i u drugim gospodarskim sektorima.

Već je dogovoreno da se skup koji će praktički oživotvoriti inicijativu Baltik-Jadran-Crno More  održi u proljeće iduće godine u Hrvatskoj.  Za hrvatsku vanjsku politiku to je radikalan zaokret od dosadašnje politike dosadašnjih predsjednika i vlada, pa u konkretnom slučaju nije uopće neočekivano da je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Vesna Pusić koja se u posljednje vrijeme prije svega posvetila lobiranju za izbor Glavne tajnice Ujedinjenih naroda a ne vođenju vanjske politike države. Uz to predsjedenica Republike sudjelovala je kao posebna gošća početkom mjeseca i na sastanku Višegradske skupine u Mađarskoj koju sada čine Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska. Izjavila je da joj je na tom sastanku osobito bitna komponenta jugoistočne Europe, odnosno potpora daljnjem proširenju EU-a i NATO-a. Vesna Pusić nije propustila da kritizira predsjedničin potez jer priključenje Višegradskoj skupini koja nikad ni kao alternativa nije bila spomenuta u Ministarstvu vanjskih poslova  ili na Pantovčaku, a pogotovo je to suprotno sustavnoj politici „regiona“ koju je provodila sama Vesna Pusić. Konačno i ovaj slučaj je otkrio nepreciznosti Ustava kad su u pitanju ovlasti predsjednice Republike i Vlade u pitanjima vanjske politike, ali to je pak posebna tema.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close