Hrvatska pred novim međunarodnim sporom, u BiH odlučni zaustaviti gradnju Pelješkog mosta

Spor oko gradnje Pelješkog mosta između Bosne i Hercegovine i Hrvatske ponovo će biti otvoren pri čemu je moguća i međunarodna arbitraža poput one u slučaju morske granice u Savudrijskoj vali a vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) pridružit će se zahtjevu kojega je u parlamentu BiH pokrenula oporba da se taj projekt zaustavi sve dok se […]

Spor oko gradnje Pelješkog mosta između Bosne i Hercegovine i Hrvatske ponovo će biti otvoren pri čemu je moguća i međunarodna arbitraža poput one u slučaju morske granice u Savudrijskoj vali a vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) pridružit će se zahtjevu kojega je u parlamentu BiH pokrenula oporba da se taj projekt zaustavi sve dok se ne riješi otvoreno pitanje morske granice kod Neumskog zaljeva, najavio je u subotu predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.

Na izvanrednoj stranačkoj konferenciji za novinstvo u Sarajevu Genjac je ustvrdio kako BiH zapravo nikada nije dala službenu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta kao i da ne stoje argumenti da bi se on gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama jer je potez između Komarne i Pelješca, kako su procijenili u SDA, zapravo podučje koje predstavlja međunarodni koridor za pristup BiH otvorenome moru.

“BiH nikada nije dala suglasnost na gradnju Pelješkog mosta. Bez toga ona je nelegalna i predstavlja kršenje međunarodnih konvencija a posebice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora”, kazao je Genjac.

Pri tom se kao na konačno i obvezujuće pozvao na stajalište Predsjedništva BiH koje je na sjednici održanoj 17. listopada 2007. godine zaključilo kako je BiH protiv gradnje Pelješkog mosta “do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za rješavanje morske granične crte između dvije države”.

Predsjedništvo BiH tada je pozvalo Hrvatsku da ne poduzima nikakve “jednostrane radove” na gradnji mosta.

Genjac je kazao kako je o svemu tome 23. travnja 2009. tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović upoznao hrvatski državni vrh a Predsjedništvo BiH nakon toga nikada nije usvojilo bilo kakve zaključke kojima bi izmijenio stajališta u odnosu na gradnju Pelješkog mosta.

To što su u međuvremenu razgovarali predstavnici vlada dvije zemlje i članovi stručnih radnih skupina dogovorivši pri tom i izmjene u prvobitnom projektu mosta po Genjčevu sudu nema nikakvu posebnu težinu jer su konačne odluke o suglasnosti isključivo u rukama Predsjedništva BiH a ono nikome nije dalo suglasnost da potpiše bilo kakav međudržavni sporazum o tome.

Predsjednik Glavnog odbora SDA ističe kako je jasno da pitanje razgraničenja na moru nije riješeno a nema ni suglasnosti iz BiH za gradnju mosta pa mu je nejasno kako je Europska komisija mogla odobriti sredstva za gradnju mosta “koja je ilegalna”.

Konvencija UN o pravu mora, kako to tumače u SDA, jasno precizira pravo BiH na priključni koridor od svojih teritorijalnih voda do otvorenog mora a on pak podliježe režimu slobodne plovidbe bez ikakvih ograničenja što uključuje zabranu gradnje umjetnih objekata na takvom plovnom putu.

Analogiju vide u arbitraži o morskoj crti razgraničenja Hrvatske i Slovenije kojom je Slovenija dobila isti takav koridor.

“Netočne su tvrdnje da Hrvatska gradi most u svojim vodama jer je to međunarodni priključni koridor”, ustvrdio je Genjac optužujući Hrvatsku da gradnjom Pelješkog mosta ugrožava teritorijalni suverenitet BiH i krši međunarodni pravni poredak.

Kao prvi korak ka zaustavljanju gradnje Pelješkog mosta u SDA su predvidjeli slanje pisma zastupnicima u Europskom parlamentu iz narodnjačkih stranaka od kojih će zatražiti potporu za reviziju odluke Europske komisije o dodjeli financijske pomoći Hrvatskoj za gradnju mosta.

Od Vijeća ministara BiH kojega vodi SDA-ov Denis Zvizdić u njegovoj stranci očekuju da postupi sukladno zahtjevima Zastupničkog doma parlamenta BiH od 5. srpnja i uputi prosvjednu notu Hrvatskoj te zatraži prekid svih radova uključujući raspisivanje natječaja za izvođača do rješavanja spornih pitanja.

Problem je, konstatirao je Genjac, moguće riješiti dogovorom uz poštivanje međunarodnog prava i suvereniteta BiH.

“Ako to ne bude moguće riješiti na taj način sasvim je moguće da BiH poduzme korake u smislu zaštite svojih prava na relevantnim međunarodnim sudskim institucijama”, kazao je Genjac podsjećajući kako je mogućnost arbitraže spomenuta i u zaključcima Predsjedništva BiH iz 2007. godine.

Pitanje gradnje Pelješkog mosta Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine aktualizirao je početkom srpnja a na prvoj narednoj sjednici zakazanoj za 6. rujna trebao razmatrati izvješće Vijeća ministara BiH o planovima za njegovu gradnju.

Raspravu su inicirali zastupnici oporbene Demokratske fronte (DF) te trojica zastupnika koji su ranije bili članovi SDA a ranije ove godine su iz te stranke isključeni te djeluju unutar kluba nazvanog Nezavisni blok (NB).

No i neki zastupnici SDA poput Šemsudina Mehmedovića izričito se zalažu da parlament BiH poduzme sve kako bi gradnja mosta bila zaustavljena  s obrazloženjem kako bi on ugrozio pristup brodova međunarodnim vodama iz Neumskog zaljeva.

Mehmedovićevu zahtjevu sada se odlučio priključiti i vrh SDA.

Hrvatska je u proteklim godinama uvažila sve primjedbe što su ih vlasti BiH iznosile u odnosu projekt Pelješkog mosta za kojega je definitivno utvrđeno kako bi se gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama i to na udaljenosti od najmanje 400 metara od vjerojatne crte razgraničenja s BiH na moru.

Tako je izmijenjen i prvobitni projekt pa je visina tzv. svijetlog otvora mosta povećana na 55 metara a raspon između stupova na 200 metara što omogućuje prolazak i najvećih brodova ka Neumskom zaljevu.

U Predsjedništvu BiH trenutačno su podijeljena stajališta oko gradnje Pelješkog mosta. Bošnjački član Bakir Izetbegović opetovano je isticao kako BiH mora štititi svoje interese dok je hrvatski član Dragan Čović na stajalištu kako je most koristan za obje države a za BiH bi bio posebno važan jer bi se eliminirali prometni čepovi kroz Neum.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close