Hrvatska peta na listi zemalja prema percepciji korupcije

Revizorsko-konzultantska tvrtka EY objavila je u četvrtak rezultate istraživanja o rasprostranjenosti korupcije, mita i prijevara u poslovanju za 2017. godinu, a po tom je istraživanju Hrvatska peta na listi zemalja prema percepciji korupcije. U istraživanju pod nazivom „Ljudski instinkt ili logika stroja? Kome vjerujete više u borbi protiv prijevare i korupcije?“ sudjelovalo je 4.100 zaposlenika, […]

Revizorsko-konzultantska tvrtka EY objavila je u četvrtak rezultate istraživanja o rasprostranjenosti korupcije, mita i prijevara u poslovanju za 2017. godinu, a po tom je istraživanju Hrvatska peta na listi zemalja prema percepciji korupcije.

U istraživanju pod nazivom „Ljudski instinkt ili logika stroja? Kome vjerujete više u borbi protiv prijevare i korupcije?“ sudjelovalo je 4.100 zaposlenika, a provedeno je u 41 zemlji u regiji Europa, Bliski istok, Indija i Afrika, među kojima se nalazi i Hrvatska.

Ovogodišnje istraživanje pokazalo je kako čak 79 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su u poslovanju široko rasprostranjeni mito i korupcija, što čini pad od 14,1 posto u odnosu na rezultate za Hrvatsku iz prethodnog istraživanja za ovu regiju, navodi se u priopćenju EY-a.

Unatoč padu, Hrvatska se i dalje nalazi iznad prosjeka svih ispitanika koji iznosi 51 posto te je pozicionirana na petom mjestu od ukupno 41 zemlje u kojima je provedeno istraživanje.

Prvo mjesto zauzima Ukrajina s 88 posto, a slijede Cipar s 82 posto te Grčka, gdje 81 posto ispitanika percipira korupciju i mito široko rasprostranjenima.

Na samom dnu liste nalaze se već nekoliko godina zaredom skandinavske zemlje – Danska sa 6 posto, Norveška s 10 i Finska sa 16 posto ispitanika koji smatraju korupciju i mito široko rasprostranjenima u poslovanju.

Prema istraživanju, 63 posto ispitanika u Hrvatskoj tvrdi da bi osuđivanje osoba uključenih u mito, korupciju i prijevare spriječilo njihovo daljnje djelovanje.

Uz prosjek svih ispitanika od 77 posto, Hrvatska je po ovom pitanju pri samome dnu ljestvice – niže na listi nalaze se jedino Mađarska, 57 posto, i Ukrajina, 34 posto.

Istraživanje ukazuje da značajno manji broj ispitanika u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje i u odnosu na prosjek svih ispitanika, smatra da su propisane kazne za mito, korupciju i prijevare učinkovite mjere za odvraćanje od ponovnog počinjenja istog kaznenog djela.

Nadziranje podataka zaposlenika

Istraživanje je pokazalo kako 75 posto svih ispitanika smatra da bi njihove organizacije trebale nadgledati elektroničku poštu, osobne pozive i sl. kako bi se smanjio rizik od prijevara, mita i korupcije. No bez obzira na to, njih 89 posto smatra da je to povreda privatnosti.

„U Hrvatskoj rezultati pokazuju sličnu tendenciju koja ukazuje na sraz između poželjnosti nadgledanja podataka, ali i istovremenog narušavanja privatnosti. Kako bi se detektirala prijetnja koju određeni zaposlenici predstavljaju, potrebno je analizirati podatke iz različitih izvora. Fokusom na obrasce ponašanja i neautoriziranog korištenja vanjskih uređaja za pohranu podataka, organizacije mogu identificirati pojedince koji predstavljaju povećani rizik za organizaciju“, poručio je Ivan Brko, voditelj Odjela za istragu prijevara i rješavanje sporova u EY-u Hrvatska.

Najviše ispitanika povredom privatnosti smatra nadgledanje elektroničke pošte i telefonskih poziva, 74 posto, a potom nadgledanje profila društvenih mreža i mobilnih aplikacija za dopisivanje, 69 posto.

Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj, 56 posto, odgovorilo je da, iako su promišljali o tome, ne bi dali otkaz zbog primijećenog neetičkog ponašanja u organizaciji, što je znatno više od prosjeka svih ispitanika od 37 posto.

Ovaj rezultat stavlja Hrvatsku na visoko drugo mjesto na ukupnoj listi zemalja u kojima je provedeno istraživanje, dok je prva na listi Saudijska Arabija sa 63 posto.

Nepravilnosti se ne prijavljuju najviše zbog straha

Zanimljivo je da je Hrvatska rangirana na prvom mjestu prema zadržavanju informacija koje nisu prijavljene zbog unutarnjeg pritiska. Čak 35 posto ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da su se našli u ovakvoj situaciji, što je znatno više u odnosu na prosjek svih ispitanika od 14 posto.

Što se tiče čimbenika koji utječu na sprječavanje prijave prijevara, mita i korupcije unutar organizacije u kojoj rade, najviše ispitanika u Hrvatskoj navelo je strah za osobnu sigurnost, 67 posto, što je više od prosjeka svih ispitanika, 46 posto. U ovoj kategoriji ispred Hrvatske nalaze se jedino Mađarska sa 69 posto i Nigerija sa 68 posto.

Također, samo 6 posto ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da su upoznati s postojanjem sustava za prijavu nepravilnosti, što je značajno ispod prosjeka ispitanika svih zemalja od 21 posto.

Kao primarni odabir za prijavu neetičnih radnji ispitanici u Hrvatskoj naveli su državna tijela za sankcioniranje koruptivnih radnji, 77 posto, a potom predstavnike medija, 28 posto.

„Ovi podaci pokazuju da organizacije još ne ulažu dovoljno u razvoj sustava za prijavu nepravilnosti, da zaposlenici nisu upoznati koje sustave koristiti ili osjećaju pritisak unutar organizacije da ne prijavljuju takve informacije, a što ukazuje na nedostatak predanosti od strane višeg menadžmenta. Osim ulaganja u sustave za prijavu nepravilnosti, organizacije bi također trebale ulagati u edukacijske programe za podizanje svjesnosti vezano za njihovo korištenje. Isto tako, viši menadžment treba jasno i nedvosmisleno poticati i davati podršku zaposlenicima za prijavu nepravilnosti u poslovanju“, zaključio je Ivan Brko.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close