Hrvatska kao kolonija dalekih država i zemalja?! ČIJA JE, ZAPRAVO, HRVATSKA DRŽAVA?

Tko, zapravo, stoji iza projekta nove HDZ-Ove i Mostove Vlade i nije li riječ o vrhuncu projekta koji je započeo i prije 1990., točnije, možda već krajem 70-ih godina prošlog stoljeća? Jedna naizgled bezazlena rečenica iz dijela obiteljske biografije Tihomira Oreškovića, novog hrvatskog mandatara, i premijera, mogla bi biti povod da se zapitamo tko, zapravo, […]

Tko, zapravo, stoji iza projekta nove HDZ-Ove i Mostove Vlade i nije li riječ o vrhuncu projekta koji je započeo i prije 1990., točnije, možda već krajem 70-ih godina prošlog stoljeća?

Jedna naizgled bezazlena rečenica iz dijela obiteljske biografije Tihomira Oreškovića, novog hrvatskog mandatara, i premijera, mogla bi biti povod da se zapitamo tko, zapravo, stoji iza projekta nove HDZ-ove i Mostove Vlade i nije li riječ o vrhuncu projekta koji je započeo i prije 1990., točnije, možda već krajem 70-ih godina prošlog stoljeća.

U samostalnoj Hrvatskoj Ideja o tome da bi ljudi koji su „negdje vani nešto stvorili“, mogla dati snažan poticaj razvoju države, jedna je od glavnih fiksacija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, kojega neki također smatraju projektom stvorenim izvan Hrvatske. Tako, na primjer, novinar Romano Bolković u jednome od svojih tekstova u Objektivu spominje kako službene biografije kažu da je Tuđmanu putovnica vraćena 1987., nakon čega je putovao u Kanadu i SAD, no da postoje i dokazi da je Tuđman putovao u inozemstvo i desetak godina ranije, gdje se sastajao s politički istaknutim ljudima koji su, u vrijeme kada je HDZ u Hrvatskoj početkom 90-ih preuzeo vlast, drmali svjetskom politikom. U tim je putovanjima, navodno, vrlo snažnu ulogu odigrala hrvatska dijaspora, koja će i kasnije imati snažan utjecaj na povezivanje „hrvatskih resursa“ s inozemnim kapitalom.

Smanjivanje državnog duga kao adut iz rukava

Ključna riječ u toj priči je, naravno, privatizacija, koju i današnja, Oreškovićeva Vlada, vidi kao najjači adut u smanjivanju duga države. Riječ je, međutim, o modernoj kolonizaciji, što se može iščitati iz nekoliko primjera prodaje vodećih domaćih kompanija stranim tvrtkama. Zorni su primjer, naravno, banke, no jedan od vrlo očitih kad su u pitanju posljedice prodaja je Ine mađarskom MOL-u, ili državnog telekoma Deutsche Telekomu.

Mađari bacili oko na Hrvatsku

To se vrlo jasno može iščitati i iz nedavnih izjava mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjartoa nakon razgovora s tek imenovanim hrvatskim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem, u kojem je iskazao oduševljenje Budimpešte novom hrvatskom Vladom i kazao da „sada možemo razumno i kulturno pregovarati“, aludirajući na činjenicu da su odnosi s Milanovićevom Vladom bili poprilično zakuhali zbog „neslaganja“ oko pozicije Hrvatske u upravi Ine i mogućnosti da na red dođu i hrvatski interesi u toj kompaniji. Mađarska je bila druga zemlja u koju se Miro Kovač uputio, odmah nakon posjeta BiH, što je također bila snažna poruka Budimpešti da dogovori s Tomislavom Karamarkom iz razgovora polovicom 2015. neće biti dovedeni u pitanje. Šef mađarske diplomacije tada je rekao da se s Karamarkom sastao „kako dvije zemlje ne bi trebale počinjati bilateralne razgovore od nule ukoliko desnica dođe na vlast na parlamentarnim izborima“, pri čemu je ključni interes Mađarske bio i ostao da se zaustavi bilo kakva istraga o MOL-ovom preuzimanju Ine.

DORH istražuje ugovore o prodaji INA-e

DORH ugovore o prodaji Ine istražuje još od studenog 2009., no postupak je dobrim dijelom zapeo i zbog odbijanja Mađarske da dozvoli Hrvatskoj uhićenje Zolta Hernadija i suđenje za navodno davanje mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu, no zbog upornog odbijanja mađarske strane da prepusti Hernadija hrvatskom pravosuđu, te odbijanja mađarske strane inine Uprave da se provede revizija poslovanja Ine, posebno imovine i prihoda, dosad nije bilo rezultata. Zbog natezanja oko tih pitanja bivša je Vlada odbila sudjelovati u izgradnji dvije kompresorske postaje, kako bi se plin iz budućeg LNG terminala na Krku mogao transportirati prema mađarskom plinovodnom sustavu putem interkonekcije i dalje prema Europi. Objašnjenje tadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka bilo je da nema dostatnih količina plina koji bi se na taj način transportirao. No, ostane li HDZ kod stavova o važnosti odnosa s Mađarskom koje je Karamarko iskazao prije izbora, te kod podrške inicijativi predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o izgradnji okomice ‘Jadran-Baltik-Crno more’, mogli bismo lako postati taoci američkih političkih i vojnih interesa. Ukratko, s promjenom vlasti interes Mađarske o plinovodu, kao i Amerike o novom hladnoratovskom žarištu na Baltiku, mogao bi biti ispunjen, uz i dalje male šanse da se u korist Hrvatske riješi pitanje upravljanja Inom, odnosno zaštite hrvatskih interesa u toj kompaniji.

“Tu će biti potrebna nova razina komunikacije. Ne želimo putem medija rješavati taj problem”, kazao je Szijjarto nakon sastanka s Kovačem, bez dodatnih detalja, osim još znakovite poruke da će se pregovori sada voditi „razumno i kulturno“. Ministar Kovač posebno je naglasio kako nam je Mađarska važan suradnik u ostvarenju inicijative ‘Jadran-Baltik-Crno more’, pa u dobre odnose i to da će Hrvatska odustati od zaštite svojih interesa ne treba ni sumnjati.

NATO i PREDSJEDNICA

“Jačanje suradnje na ovoj uspravnici, kako na političkom i sigurnosnom planu, tako i na gospodarskom, te energetskom, od zajedničkog je interesa svim zemljama od Baltika do Jadrana. Hrvatska sa svojim položajem i mogućnostima u tom projektu može biti jedno od sidrišta”, poruka je koju se polovicom kolovoza prošle godine preko svoje službene stranice uputila hrvatska predsjednica. Iako na prvi pogled djeluje kao želja za jačanjem ideje o snažnoj EU, danas je već prilično jasno da je to svojevrsni nastavak politike NATO-a, u čijoj je administraciji Kolinda Grabar Kitarović provela nekoliko godina. Točnije, pokušaj Kolinde Grabar Kitarović da se dodvori SAD-ovoj administraciji, bez sumnje zato da bi osigurala podršku na idućim predsjedničkim izborima.

Naime, SAD u planiranju vojnih operacija u području Baltika treba „prostor“ u kojemu se može pokrenuti neka vrsta makar hladnog rata i već dulje vrijeme promovira okupljanje zemalja na tom području, koje su i inače proamerički orjentirane, odnosno protive se ruskoj politici u Ukrajini. No, umjesto SAD-a, tu inicijativu predstavnicima zemalja Baltika i središnje i jugoistočne Europe na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda predstavila je Kolinda Grabar Kitarović, čime Hrvatsku, zapravo, pretvara u taoca njezinih političkih ambicija i koloniju podređenu američkim interesima. Predstavljanje je održano samo dan nakon njezinog susreta s američkim predsjednikom Barackom Obamom, a kao znak američke podrške tom projektu, na sastanku su bili i predsjednik Atlantskog vijeća Sjedinjenih Američkih Država Fred Kempe, te izvršni potpredsjednik Atlantskog vijeća Damon Wilson, što dovoljno govori o tome koliko je i zašto SAD-u važna jaka Europa i koja bi mogla biti pozadina pobjede Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima. Kao i nekad u slučaju Ive Sanadera, ili danas Tihomira Oreškovića, teško se oteti dojmu da ju je netko negdje pripremao za najveću životnu ulogu.

IZRAEL

Bez sumnje, ona je veza između Tihomira Oreškovića i tehnokratskog dijela HDZ-a koji je kroz projekt Mosta uložio značajnu energiju da se smijeni SDP-ova Vlada. Orešković je vrlo pragmatičan tip koji je odmah počeo govoriti o tome da do pokretanja gospodarstva najlakše možemo doći rasprodajom preostalog dijela hrvatske srebrnine, što se danas ufino kaže „da nastavkom privatizacije svega onoga što ne mora biti u vlasništvu države možemo osigurati da ta imovina bude u funkciji vraćanja dugova i osiguranja bolje egzistencije hrvatskih građana“. Stiže nam kao vodeći svjetski financijaš, čovjek koji je na svojim pozicijama pregovarao o milijardama dolara i svojoj kompaniji – izraelskoj Tevi – tako osiguravao što bolju poziciju na tržištima na kojima posluje, prvenstveno tako da se neka mala tržišta u potpunosti podrede interesu velikih. Teva je, naime, proizvođač generičkih lijekova, onih kojima je istekla zaštita, pa mogu u slobodnu proizvodnju, i svoj uspjeh zahvaljuje prije svega liberalnim zakonima koji su do 2005. godine vladali u Izraelu te omogućavali da se lako dođe do formule za njihovu proizvodnju. Uz to, temelj za širenje poslovanja kompanije po svijetu bilo je prije svega preuzimanje malih proizvođača generika, čija se proizvodnja najčešće gasi i seli u jeftinija područja. Pliva je ipak bila jedna od jačih kompanija koje su došle u Tevine ruke, zbog čega se zadržala njena pozicija, s ciljem širenja politike poslovanja i izvan područja generika, za što mnogi zasluge pripisuju upravo Oreškoviću.

Naime, u njegovom je razdoblju Pliva i svoje okrilje vratila svoj istraživački institut u Zagrebu, koji je od prodaje Barru bio izdvojen i promijenio je više vlasnika. To Tevi napokon omogućava ulazak u istraživanja i proizvodnju novih lijekova i ljekovitih pripravaka.

Tihomir Orešković nakon uspješne karijere u financijama međunarodno snažne farmaceutske kompanije tijekom koje je pred kraj zarađivao i 800.000 do milijun dolara mjesečno, u Hrvatskoj se sigurno ne mora obogatiti. Njemu bez sumnje neće trebati da založi obraz onako bijedno kako je to učinio Sanader, već si može dopustiti nonšalantnu poziciju onoga tko će usmjeravati kako ćemo i kome prodati ostatak svoga srebra i tko će i kako preko tog srebra sutra do kraja vladati državom. Ili jedne od poluga koja treba omogućiti da se što veći dio državne imovine stavi ‘u funkciju vraćanja dugova’. Teško je procijeniti u kojoj mjeri dobra Tevina iskustva sa Plivom u Hrvatskoj mogu biti poticaj za ulazak ulazak izraelskih kompanija u Hrvatsku, no Orešković definitivno nije jedini zastupnik izraelskog lobija u Hrvatskoj. Naime, odmah nakon izbora objavljeno je da su neki članovi HDZ-a već prije stupanja na vlast stupili u kontakt s predstavnicima izraelske tvrtke Netafim, jednog od najvećih svjetskih proizvođača sustava za navodnjavanje, kako bi razgovarali o mogućoj suradnji na projektima navodnjavanja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, za što projekti postoje još iz bivšeg HDZ-ovog mandata. Suradnja je, navodno, načelno dogovorena i očekuju se prvi susreti i ugovori.

Predaja hrvatske države strancima

Za one kojima se čini da je „predaja“ Hrvatske države povratnicima sa snažnim inozemnim vezama bila specifičnost isključivo HDZ-a, valja podsjetiti da je jedan od ključnih ljudi u državi donedavno bio i američki Hrvat Dragan Lozančić (ujedno hrvatski i američki državljanin). Od lipnja 2014. godine bio je ravnatelj SOA-e, kojeg je za tu funkciju predložio bivši premijer Zoran Milanović, uz podršku bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Lozančić se u Hrvatsku vratio 1991. godine, na inicijativu Gojka Šuška, s čijom obitelji je u prijateljskim odnosima, pa je ubrzo po povratku dobio visoke funkcije u Ministarstvu obrane.

Zbog bliskosti sa Šuškom i američkog državljanstva, mnogi su ga smatrali ‘osloncem’ američke politike na ovom području, no nitko mu nije osporavao stručnost, što je valjda prevladalo da bude imenovan ravnateljem SOE u vrijeme lijeve vlasti. Ili prijateljstvo s Milanovićem, iz vremena kada je ovaj kao zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova radio na poslovima vezanim uz NATO, u čemu je imao i Lozančićevu podršku iz Ministarstva obrane, kažu upućeni.

4 comments

  1. Emin Bu 4 godine ago

    Možda je kao što članak veli ali činjenica je da su Izraelski sistemi navodnjavanja najbolji i napredniji na svijetu…

    Like Dislike
  2. Goran Žonja 4 godine ago

    Mi, ovako kako smo organizirani ne znamo upravljati s onim što imamo. To se odnosi na osobno i društveno. Neznanje i promašaje, te sitni lopovluk vlasti ne bih tumačio kao zavjeru. Mi nismo interesantni niti kao tržište, niti kao rudnik bilo čega, osim usput, ako se nekom zalomi slučajni zgoditak.
    Mislim da je jedno od rješenja novi kurikulum. Matematika, kao vještina upravljanja novcem koji nam je dostupan.Koliko slučajeva ima da dobitnik na lotu nakon 5 godina živi lošije nego prije i ponovo bez novaca – većina. Matematika, fizika i zemljopis, integrirane discipline u funkciji razumijevanja vremena i prostora. U USA, na formularima pomoću kojih pojedinac ili trgovačko društvo komunicira s državom stoji uputa o popunjavanju formulara, potrebni dokumenti, kao i procijenjeno vrijeme. Nama je to nepotrebno. Mi formular za koji trebaju dokumenti i posebni podaci, te uvezani dokumenti, počnemo ispunjavati u subotu za ponedjeljak ili u podne, a rok je 15:00.

    Like Dislike
  3. Goran Žonja 4 godine ago

    Povratnici iz inozemstva su veliki dio teško stečenog bogatstva uložili u kuće trokatnice i grobnice. U trokatnicama žive sami, djeca obično odsele.
    Dakle slažem se da su dobrodošli naši građani, koji mogu prenijeti posebna znanja i vještine stečene vani, ali većinu onih koji imaju novce zanimaju ugodno izbalansirani i dobro raspodijeljeni rizici ulaganja kroz fondove ili izravno u DD.. Mi za to nemamo pripremljeno gospodarstvo. Imamo mala TD u vlasništvu pojedinaca i mastodonte u “teško je reći tko je vlasnik” – vlasništvu, između je kaos.

    Like Dislike
  4. Goran Žonja 4 godine ago

    Upravljanje se temelji na podacima, iz podataka se kreiraju informacije, a na temelju informacija i algoritama odlučivanja donose se odluke. Odluke je potrebno stručno validirati. Za sve to postoje formalna znanja i vještine, koje bi trebali posjedovati oni koji upravljaju. Međutim sustavno prikupljanje podataka relevantnih za upravljanje, obrada u uporabljive informacije i dostavljanje upraviteljima u obliku algoritama je druga strana mehanizma upravljanja. GDJE SMO MI U SVEMU TOME SADA??? POČEMU SE RAZLIKUJU POLITIČKE OPCIJE KOJE SE NUDE, U SMISLU SVEGA OVDJE NAVEDENOG??? oVA ZNANJA I VJEŠTINE NEMAJU NI ZAPOSLENICI U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA!!!
    Nama je jako važno da li je hladno ili vruće, kišai poplava ili suša kako bi mogli skupiti dovoljno plodova.

    Like Dislike

Comments are closed.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close